Odbor za vanjsku politiku Hrvatskoga sabora na svojoj 40. sjednici, održanoj 14. lipnja 2023. godine, razmotrio je Prijedlog deklaracije o priznavanju Gladomora (Holodomora) 1932.-1933. godine genocidom nad ukrajinskim narodom, a koji su predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavili: Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice, Klub zastupnika Hrvatske narodne stranke - liberalnih demokrata i nezavisnih zastupnika, Klub zastupnika Hrvatske socijalno-liberalne stranke i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka, Klub zastupnika nacionalnih manjina, Klub zastupnika Samostalne demokratske srpske stranke i zastupnik Hrvoje Zekanović, aktom od 7. lipnja 2023. godine.
Odbor za vanjsku politiku raspravljao je o predmetnom Prijedlog deklaracije o priznavanju Gladomora (Holodomora) 1932.-1933. godine genocidom nad ukrajinskim narodom, kao matično radno tijelo, a u skladu s člankom 67. Poslovnika Hrvatskoga sabora.
Predstavnik predlagatelja u uvodnom obraćanju naveo je da je Gladomor (Holodomor) posljedica pomno isplanirane politike komunističkog i staljinističkog režima koji je umjetno izazvanom glađu i izgladnjivanjem, brutalnim oduzimanjem žitarica i ostale hrane u razdoblju od 1932. do 1933. prouzročila smrt milijuna Ukrajinaca. Naglasio je kako je Ukrajina suočena s brutalnom ruskom agresijom na njen suverenitet koji negira Ukrajinu kao nacionalnu državu i izaziva ogromne ljudske žrtve te razara zemlju i uništava važnu civilnu infrastrukturu, dok se odvija obilježavanje 90. obljetnice Gladomora (Holodomora). Podsjetio je da je Hrvatski sabor na samom početku ruske agresije na Ukrajinu donio Deklaraciju o Ukrajini kojom je Hrvatska najoštrije osudila rusku agresiju i potvrdila punu podršku suverenosti i nezavisnosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica te je bio domaćin Prvog parlamentarnog sastanka na vrhu Međunarodne krimske platforme.
Predstavnik predlagatelja istaknuo je da posebno uzimajući u obzir Opću deklaraciju o ljudskim pravima, Povelju Ujedinjenih naroda od 24. listopada 1945. godine te zajedničke izjave o obljetnicama Gladomora (Holodomora) koje su usvojene u okrilju Ujedinjenih naroda, Rezoluciju Parlamentarne skupštine Vijeća Europe o potrebi osude totalitarnih komunističkih režima iz 2006. godine i Rezoluciju Europskog parlamenta od 15. prosinca 2022.- 90 godina nakon Gladomora (Holodomora): priznanje masovnog ubojstva izgladnjivanjem kao genocida, te imajući na umu poziv Vrhovne rade Ukrajine nacionalnim parlamentima od 16. studenoga 2022. godine da se Gladomor (Holodomor) 1932.-1933. proglasi genocidom nad ukrajinskim narodom, predlagatelji podnose Hrvatskom saboru Prijedlog deklaracije o priznavanju Gladomora (Holodomora) 1932.-1933. godine genocidom nad ukrajinskim narodom.
Predstavnica Ministarstva vanjskih i europskih poslova predstavila je politički kontekst u kojem se raspravlja o Prijedlogu deklaracije o priznavanju Gladomora (Holodomora) 1932.-1933. godine genocidom nad ukrajinskim narodom, naglasivši pri tom kako Republika Hrvatska i Ukrajina dijele zajedničke vrijednosti, uključujući i poštivanje ljudskog dostojanstva, digniteta, slobode, demokracije i vladavine ljudskih prava, vrijednosti za koje su mnogi nevini građani Ukrajine položili svoje živote. Istaknula je kako Republika Hrvatska, zbog iskustva vlastite spoznaje o tome koliko je teško kada žrtve zločina dugo čekaju pravdu, smatra donošenje odluke o osudi Gladomora kao genocida nužnim korakom u potpori Ukrajini.
U raspravi je izraženo shvaćanje o potrebi obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Gladomora (Holodomora) u Ukrajini 1932.-1933. primjereno i dostojanstveno.
Odbor za vanjsku politiku je nakon provedene rasprave jednoglasno (10 glasova „za“), odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje Prijedloga deklaracije o priznavanju Gladomora (Holodomora) 1932.-1933. godine genocidom nad ukrajinskim narodom, a koji su podnijeli Klub zastupnika Hrvatske demokratske zajednice, Klub zastupnika Hrvatske narodne stranke - liberalnih demokrata i nezavisnih zastupnika, Klub zastupnika Hrvatske socijalno-liberalne stranke i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka, Klub zastupnika nacionalnih manjina, Klub zastupnika Samostalne demokratske srpske stranke i zastupnik Hrvoje Zekanović.
Za svog izvijestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora Garija Cappellija.
PREDSJEDNIK ODBORA
Gari Cappelli