.png)
Zagreb – U Hrvatskom saboru je u organizaciji Međuparlamentarne skupine prijateljstva Hrvatska – Estonija održan okrugli stol o digitalizaciji javne uprave na kojemu su hrvatski i estonski predstavnici odgovorni za e-upravu te startup tvrtke predstavili iskustva u digitalizaciji javne uprave i prednostima koje ista ima za startup tvrtke, olakšanje i ubrzanje postupaka pokretanja poslovanja.
Uvodno je voditeljica skupine Marijana Puljak istaknula kako digitalizacija javne uprave predstavlja temeljnu promjenu u načinu na koji država pruža usluge građanima. Suvremeni tehnološki napretci pružaju nam brojne mogućnosti za pojednostavljenje administrativnih procedura, ubrzanje pristupa informacijama te stvaranje transparentnijeg i učinkovitijeg sustava koji je time otporniji na korupciju. Startup tvrtke pri tome mogu biti izvor inovativnih i kreativnih rješenja za javnu upravu koja poslije, na osnovu tih iskustava, mogu postati izvozna rješenja primjenjiva ne samo u javnoj upravi nego i u gospodarstvu.
–Dugotrajan je postupak izgradnje digitalnih društava, a isti treba prepoznati posebnosti i potrebe društvene zajednice, osigurati transparentnost i rezultirati povjerenjem građana u digitalna društva. Jednom ustrojeno digitalno društvo rezultira značajnim financijskim uštedama. No, u cijelom postupku ključno je fokus staviti na korisnika digitalnih usluga, rekao je Andres Sutt, zastupnik estonskog Parlamenta i bivši ministar gospodarstva i informacijskih tehnologija Estonije.
Estonski zastupnik Andrei Korobeinik upozorio je na važnost suradnje vladinog i privatnog sektora u kreiranju aplikacija čije korištenje u konačnici omogućava značajnu uštedu vladinom sektoru. Digitalizacija javne uprave je od devedesetih godina estonski prioritet, a s obzirom na to da je tehnologija u proteklom razdoblju značajno napredovala, Korobeinik je mišljenja kako će Republici Hrvatskoj biti lakše ostvariti ciljeve digitalnog društva kojima strijemi.
Hajdi Ćenan, suosnivačica AI startupa “airt” i predsjednica udruge CRO Startup istaknula je kako je Program „Start Up Estonia“ financirala Vlada Republike Estonije, dok su u Republici Hrvatskoj ovakve inicijative potekle iz civilne razine, a njima se nastoji ukazati na postojanje startup zajednice u Republici Hrvatskoj i osoba koje stvaraju globalno relevantna rješenja. Zbog toga je potrebno olakšati njihovo poslovanje, Vlada bi trebala kreirati regulatorni i porezni okvir koji će olakšati njihovo poslovanje, a sve s ciljem zaustavljanja odljeva startup tvrtki iz države, smatra Ćenan.
Eve Peeterson, predsjednica Estonia Startup asocijacije, podsjetila je na stratešku odluku estonske vlade za izradu programa koji vode brigu o startup sektoru i rekla kako je za konkretnu potporu sektoru, uz legislativnu i poreznu politiku, potrebna jedna centralna točka u državnoj upravi koja će biti zadužena za startup tvrtke. Dodala je i kako su ovi programi rezultirali smanjenjem pritiska vezanih uz demografske izazove kojima je Estonija izložena.
–Uz podršku s državne razine izuzetno su važni i odnosi lokalne zajednice prema startup ekosustavu. Značajnom rastu ovih tvrtki u Osijeku pridonijelo je otvaranje poslovnog inkubatora BIOS koji je bio svojevrstan rasadnik IT kompanija, rekao je Srđan Kovačević, predsjednik uprave tvtke Orqa i potpredsjednik udruge CRO Startup.
–Trenutno se radi na digitalizaciji javne uprave, hrvatski građani su po digitalnim vještinama iznad prosjeka EU, a Republika Hrvatska među prvima je regulirala boravak digitalnih nomada, navela je Ana Jeličić iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva. SDU koordinira izradu Nacionalnog programa za put u digitalno desetljeće, a prijedlog Nacionalnog plana, kojim su definirane nacionalne ciljne vrijednosti, danas je poslan u Europsku komisiju.
Slaven Mišak, direktor tvrtke Bonsai d.o.o., mišljenja je kako bi otvaranje podataka moglo olakšati suradnju između javne uprave i startup tvtki, dok je Marin Mrša iz Peekatora dodao kako se startupovi žele dokazati u javnom i privatnom sektoru, no da je privatni sektor svjestan benefita koje im mogu donijeti startup tvrtke. Mrša je predložio pokretanje incijative kojom bi se izlistala sva potencijalna područja u javnom sektoru i problemi koje startup tvrtke mogu riješiti, što bi uvelike pridonijelo svim dionicima ovog procesa.
Aurora Volarević, potpredsjednica korporativnih poslova u tvrtki Infobip, govorila je o primjeni rješenja tvrtke u zdravstvenom sektoru, ali i o drugim rješenjima koje je Infobip izradio za korisnike u više od 70 država. Na Infobipov „Startup drive“ do sada je apliciralo više od 500 startupova, od kojih je njih 250 realiziralo sredstava u iznosu od oko 1,5 milijuna eura, a dodatna pomoć pruža im se kroz savjetovanje i uključivanje u Infobipove aktivnosti. Postoji puno prostora za razvoj suradnje, potrebno je omogućiti dijeljenje informacija, planirati smanjenje nameta na plaće, ograničiti birokraciju, a sve s ciljem dovođenja vrhunskih stručnjaka u Republiku Hrvatsku.
–Potrebno je investiranje u programe na različitim područjima na način da država otvori svoje baze podataka, obučava ljude, razvija baze i nadograđuje programe, rekao je Ratko Mutavdžić iz Microsofta dodavški kako u tom smislu treba analizirati programe koji su vezani uz javnu upravu i vidjeti kako ih unaprijediti i što iz njih možemo naučiti, a istome će pripomoći i sredstva planirana u Nacionalnom planu opravka i otpornosti.
Renata Sabljar Dračevac podsjetila je kako će primjena inovatnih rješenja u zdravstvu rezultirati skraćivanjem lista čekanja. Uz e-glasovanje istaknula je kako dio hrvatskih građana živi izvan granica Republike Hrvatske pa često nemaju priliku glasovati, upitavši planiraju li se zakonske izmjene koje bi omogućile e-glasovanje. Zanimanje je izrazila i za to je li uvođenje e-glasovanja u Estoniji rezultiralo smanjivanjem broja glasačkih mjesta. Sutt je odgovorio kako svaki estonski građanin ima svoj digitalni identitet te da je digitalni potpis identičan fizičkom potpisu građana, što je omogućilo i e-glasovanje u Estoniji. U ovom postupku važno je osigurati potpunu transparentnost kako bi sustav bio učinkovit, smatra Sutt.
Zaključno je Marijana Puljak istaknula kako je nakon svega iznesenog jasno da Hrvatska može puno naučiti od Estonije, posebno u odnosu države prema inovacijama i startup zajednici. Predložila je stoga uspostavljanje suradnje između Estonije i Hrvatske na stvaranju okvira okruženja za razvoj novih tehnologija i njihovu izravnu primjenu u javnoj upravi, uspostavljanje suradnje između startup zajednica dviju zemalja te uspostavljanje fokusa na inovativnu javnu nabavu, a sve s ciljem da javni naručitelji koriste svoju kupovnu moć za poticanje razvoja novih tehnologija, usluga i rješenja koji se na drugi način ne bi mogli razviti dovoljno kvalitetno i snažno za samostalan izlazak na tržište.