Zagreb - U svjetlu rata u Ukrajini i promijenjenih sigurnosnih okolnosti u susjedstvu Europske unije i svijetu, regija Jugoistočne Europe zahtijeva sve više pozornost i podršku međunarodne zajednice. Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, Schengen i eurozonu Hrvatska se pozicionirala kao lider u regiji, koja svojim pozitivnim primjerom može imati poticajnu ulogu na ostale zemlje Jugoistočne Europe u provedbi reformi, a kako bi one postigle odgovarajući napredak potreban za članstvo u EU i NATO-u.
S druge strane, Hrvatska je jasan zagovaratelj politike proširenja na zemlje regije Jugoistočne Europe. Ulaskom u EU i Schengen vanjske granice Hrvatske sa BiH, Crnom Gorom i Srbijom postaju vanjske granice Europske unije, što povećava razinu domaće odgovornosti, a zemlje regije Jugoistočne Europe svrstava u treće zemlje svijeta, što bitno utječe na budući položaja Hrvata i hrvatskih zajednica u susjedstvu Republike Hrvatske.
− Tema je to koja je saborske odbore za vanjsku politiku i Hrvate izvan RH potaknula na održavanje zajedničke sjednice koja je održana u četvrtak u Hrvatskome saboru, istaknula je Zdravka Bušić, predsjednica Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
− Svjedočimo nizu nestabilnosti i raznim kriznim situacijama u Crnoj Gori, na Kosovu, u Srbiji, Bosni i Hercegovini, a što utječe i na Hrvatsku i na EU. Usto se ulaskom Hrvatske u Schengenski prostor, pojavljuju novi izazovi za naše neposredno susjedstvo i za Hrvate u tim zemljama uvodno je istaknuo predsjednik Odbora za vanjske poslove Gari Cappelli, a zbog čega su na sjednicu pozvani predstavnici Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva unutarnjih poslova i Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.
Državni tajnik u MVEP-u Frano Matušić detaljno je izvijestio okupljene zastupnike o političkom stanju u državama regije Jugoistočne Europe, dok je Dario Magdić, zamjenik državnog tajnika iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, dao pregled položaja i problema Hrvata i hrvatske manjine u zemljama Jugoistočne Europe, uključujući sve aktivnosti Ureda u okviru svoje skrbi za Hrvate izvan domovine.
U kontekstu ulaska Hrvatske u Schengenski prostor od 1. siječnja, državna tajnica u Ministarstvu unutarnjih poslova Terezija Gras govorila je o promjenama i budućim prednostima za hrvatske građane iz neposrednog susjedstva. Ujedno se osvrnula i na izazove s kojima je Hrvatska suočena u pogledu nezakonitih prekograničnih ulazaka u RH povezanih s migrantskom krizom, i to uslijed vizne liberalizacije i pitanja readmisije u Srbiji i Bosni i Hercegovini. − No, u pripremi je novi sustav ulazaka i izlazaka iz RH za državljane zemalja za koje je potrebna viza na našim vanjskim granicama, a njegova implementacija planirana je za svibanj, kazala je Gras.
Pohvalivši napore za ulazak Hrvatske u Schengenski prostor, potpredsjednik Odbora za europske poslove Bojan Glavašević kao sljedeći strateški cilj naveo je daljnje pomicanje schengenske granice. − Samo tako ćemo postići veliki pomak za Republiku Hrvatsku, naglasio je Glavašević.
Andro Krstulović Opara, član obaju saborskih odbora, podsjetio je prisutne kako je u ožujku 2022., neposredno nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, donesen „Strateški kompas EU“ − akcijski plan za jačanje sigurnosne i obrambene politike EU do 2030. − Upravo na prijedlog predsjednika hrvatske Vlade Andreja Plenkovića je u dijelu koji se odnosi na BiH istaknuta važnost zaštite Hrvata kao ključnog sigurnosnog pitanja Europe, naglasio je Krstulović Opara.
S tim se složio i vanjski član saborskog Odbora za vanjsku politiku i voditelj Središnjeg ureda za međunarodne odnose i održivi razvoj Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Goran Bandov rekavši kako ukrajinska situacija utječe i na „našu situaciju“ te da se Europa trenutno brani u Ukrajini.
Na sjednici se usto raspravljalo i o različitim modelima suradnje domovinske Hrvatske sa svojim sunarodnjacima u dijaspori, osobito na akademskoj razini, promicanju hrvatskih interesa te o jačanju demografske obnove.
Predsjednici odbora za vanjsku politiku i Hrvate izvan RH, Gari Cappelli i Zdravka Bušić, zaključili su kako je potrebno nastaviti pozorno pratiti razvoj događaja u neposrednom okruženju te su najavili održavanje daljnjih zasebnih tematskih sjednica o položaju Hrvata i hrvatskih manjina po pojedinim zemljama Jugoistočne Europe.