Atena - "Za Hrvatsku je suradnja s najbližim susjedima od najveće važnosti za konstruktivan i održiv razvoj", rekao je predsjednik Hrvaskoga sabora Luka Bebić na 7. sastanku šefova parlamenata zemalja Jadransko-jonske inicijative.
Prema Bebićevim riječima, mediteranska dimenzija hrvatske regionalne suradnje obuhvaća i aktivnosti Jadransko-jonske inicijative, koja je savršen okvir za politički dijalog i pridonosi jačanju bilateralnih odnosa među zemljama regije i potiče regionalnu suradnju kao najavu intenzivne integracije u Europsku uniju. Promicanjem standarda regionalnog vlasništva i vlastitog upravljanja, rekao je Bebić, Hrvatska zagovara regionalnu suradnju koja se temelji na razmjeni stručnih znanja, osobito u obliku prekogranične i transnacionalne projektno orijentirane suradnje. U procesu hrvatskog pristupanja EU prioritet imaju projekti koji potiču gospodarski razvoj, poput umrežavanja prometne infrastrukture u jadransko-jonskoj regiji, jer bi takva mreža olakšala pristup turističkim i ostalim resursima u ovome dijelu Sredozemlja, istaknuo je Bebić. Glavni bi prioritet, rekao je, trebala biti gradnja Jadransko-jonske autoceste od Trsta do Igumenitse. Kad je u pitanju razvoj turizma, nužno je posebnu pozornost posvetiti ekološkom aspektu turizma i održiva razvoja.
U izjavi za hrvatske novinare Bebić je rekao kako se već više puta na sastancima JJI-a govorilo o zajedničkim interesima za osiguranje dovoljnih količina energenata, zaštitu mora, osobito Jadranskoga koje je zatvoreno, te o nužnosti prometne povezanosti kao uvjeta za razvoj turizma. "Budućnost Jadransko-jonske inicijative u uočavanju je svih tih zajedničkih problema, te u njihovu rješavanju operacionalizacijom potrebnih mjera", istaknuo je Bebić. "Puko uočavanje problema i dobra volja da ih se rješava nisu dovoljne, nego je potrebna operacionalizacija. Mislim da će Jadransko-jonska inicijativa opravdati svoje postojanje ako se makne s tih načelnih stavova i počne ih provoditi", dodao je predsjednik Sabora.
Jadransko-jonska inicijativa osnovana je na konferenciji o razvoju i sigurnosti Jadranskog i Jonskog mora u Anconi 20. svibnja 2000. Anconsku deklaraciju kojom se zemlje toga područja obvezuju na suradnju u brojnim područjima, usvojili su ministri vanjskih poslova tadašnjih članica, Grčke, Italije, Slovenije, Albanije, Bosne i Hercegovine i Hrvatske, a danas su u Inicijativi i Srbija i Crna Gora. Posebnu pozornost Inicijativa posvećuje jačanju mira i sigurnosti u tom dijelu Europe, te dobrosusjedskim odnosima, gospodarskom razvoju, prometnoj povezanosti, suzbijanju svih oblika kriminala, tehničkoj i stručnoj pomoći, zaštiti okoliša, zdravstvenoj i kulturnoj suradnji, te razvoju turizma i pomorskoj suradnji.