Zagreb – U organizaciji potpredsjednika Hrvatskoga sabora i predsjednika Povjerenstva za utvrđivanje sudbina žrtava zločina počinjenih neposredno nakon Drugoga svjetskog rata Ivana Penave, u Saboru je u petak održan okrugli stol s temom „Ljeto 1941. – hrvatske žrtve etničkog čišćenja kao historiografski i komemorativni izazov“. Okrugli stol okupio je ugledne znanstvenike i stručnjake koji se ovim pitanjima sustavno bave već dugi niz godina.
Zločini počinjeni nad hrvatskim narodom tijekom Drugoga svjetskog rata i poraća te potreba za sustavnim istraživanjem i dostojanstvenim komemoriranjem žrtava teme su koje su desetljećima bile potiskivane na margine medijskoga prostora i o kojima se nije smjelo raspravljati, niti ih znanstveno istraživati, unatoč tome što oduvijek predstavljaju važan dio hrvatske povijesti.
Stoga je ovaj okrugli stol imao za cilj stvoriti prostor za argumentiranu i znanstveno utemeljenu raspravu o stradanjima hrvatskoga naroda te pomoći rasvjetljavanju povijesnih činjenica i očuvanju dostojanstvenog sjećanja na nevine žrtve.
Potpredsjednik Hrvatskoga sabora Ivan Penava, uvodno je zahvalio svim sudionicima okruglog stola, a posebnu zahvalu uputio je izv. prof. dr. sc. Vlatki Vukelić, predsjednici Odbora Domovinskog pokreta za istraživanje zločina počinjenih tijekom komunističkog režima, dr. sc. Zlatku Begonji, umirovljenom izvanrednom profesoru Sveučilišta u Zadru, dr. sc. Mariju Jarebu iz Hrvatskog instituta za povijest te dr. sc. Amiru Obhođašu iz Hrvatskoga državnog arhiva.
Poseban naglasak u raspravi stavljen je na tragična događanja iz ljeta 1941. godine u jugozapadnoj Bosni i istočnoj Lici, kada su tijekom tzv. ustanka u Srbu brojni Hrvati i muslimani stradali u zločinima koje su počinile partizanske i četničke postrojbe. Među najpotresnijim primjerima je sudbina obitelji Ivezić, od koje je ubijeno 37 članova, uključujući dvanaestero djece.
Izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić istaknula je tijekom svojega izlaganja kako je potrebno jasno govoriti o povijesnim procesima i njihovim posljedicama, posebno kada se radi o masovnim kršenjima ljudskih prava i progonu stanovništva s višekonfesionalnih prostora. Napomenula je kako potomci žrtava traže pijetet prema svojim ubijenim i protjeranim precima, ali i primjerena rješenja vezana uz povrat njihove otete imovine koja im do danas nije vraćena.
Potpredsjednik Penava istaknuo je kako povijest treba biti utemeljena na činjenicama, a ne na ideologiji jer upravo je takva bila povijest koju je kreirala Komunistička partija.
Sudionici okruglog stola naglasili su važnost sustavnog i znanstveno utemeljenog istraživanja ratnih zločina te stradanja hrvatskoga naroda, uključujući i zločine koje je nakon rata počinio komunistički režim. Napomenuli su kako brojni hrvatski znanstvenici, uz potporu udruga, arhivskih ustanova i druge dostupne građe, daju vrijedan doprinos rasvjetljavanju povijesnih činjenica, očuvanju nacionalnog sjećanja i dostojanstvenom odnosu prema svim žrtvama.
Nadalje, složili su se s činjenicom da svaka nevina žrtva zaslužuje istinu, pijetet i mjesto u nacionalnom sjećanju, a svaki zločin, bez obzira na to tko ga je počinio, mora biti istražen i imenovan jer se isključivo na istini, odgovornosti i kulturi sjećanja može graditi društvo koje poštuje vlastitu prošlost i koje budućim naraštajima ostavlja cjelovitu i neiskrivljenu sliku te prošlosti.