Zagreb – Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir i članovi Odbora Martina Grman Kizivat, Nikša Vukas i Vilim Matula sudjelovali su u utorak na okruglom stolu o temi: „Zakon o sjemenu – zajedničko rješenje“ koji su zajednički organizirali Inicijativa „Sjeme je naše ljudsko pravo“ i Odbor za poljoprivredu..
Odbor je o Zakonu o sjemenu raspravljao u veljači ove godine, a u raspravu uključili su predstavnike udruga, nadležnih komora, poljoprivrednih proizvođača, stručnih udruženja kao i predlagatelja ovog zakona s ciljem otvaranja dijaloga oko otvorenih pitanja i zajedničkog traženja rješenja.
Predsjednica Odbora Marijana Petir rekla je kako su članovi Odbora izrazili stav da izuzeće od certificiranja sjemena i dorade za mala gospodarstva mora biti jasno propisano zakonom. Također, kako je rekla, da se dorada treba učiniti fleksibilnijom na način da se pojednostave uvjeti za dorađivače i da se razmotri mogućnost dorade na vlastitom poljoprivrednom gospodarstvu prema jasno propisanim uvjetima. Nakon izrečenih komentara Ministarstvo poljoprivrede istaknulo je spremnost na fleksibilizaciju Konačnog prijedloga zakona te njegovo nomotehničko jasnije uređivanje. Petir je predstavila iskustva drugih država članica kao i zakonodavstvo EU-a koje regulira pitanje certificiranja i dorade sjemena te pozvala na daljnji dijalog svih zainteresiranih strana.
–Smatram kako je Zakonom važno propisati da se ne tretiraju na isti način mali proizvođači koji koriste sjeme za vlastite potrebe i oni koji ga stavljaju na tržište. Sjeme koje smo naslijedili od svojih djedova i baka ili dobili kroz razmjene s drugim proizvođačima ne bi trebalo prolaziti postupak certificiranja i dorade ako se koristi za vlastite potrebe i to bi trebalo jasno pisati u Zakonu, rekla je Petir.
Isto tako istaknula je kako moramo biti pragmatični i pomoći našim poljoprivrednicima te kod dorade sjemena izbjeći rast cijene sjemena jer taj rast u konačnici znači i rast cijene finalnog proizvoda, ali predstavlja i utjecaj na konkurentnost proizvođača. Stoga, kako je naglasila, ne bi trebalo isključivati mogućnost dorade na vlastitom gospodarstvu uz obvezu izvješćivanja nadležnih tijela o provedenim aktivnostima.
–Nije nam nevažno hoćemo li proizvesti dovoljno hrane po pristupačnim cijenama za naše građane i tako smanjiti prehrambenu ovisnost o uvozu. Naš nacionalni suverenitet trebamo jačati kroz stvaranje prehrambene sigurnosti pri čemu ključnu ulogu igraju naši poljoprivrednici te s njima u suradnji trebamo kreirati zakone i osmišljavati mjere za proizvodnju hrane i očuvanje ruralnog prostora, zaključila je Petir.
Ivica Delić iz Ministarstva poljoprivrede istaknuo je kako je Ministarstvo 23.travnja ove godine formuliralo novi revidirani članak 16. u kojem je predviđeno izuzeće za mala gospodarstva te je u članku 11. je uvedena mogućnost dorade sjemena na vlastitom gospodarstvu. On je upozorio kako sjetva necertificiranog sjemena smanjuje prinos gotovo 3 tone po hektaru te da tu činjenicu treba imati na umu kod izrade Konačnog prijedloga zakona. Ujedno je upozorio na zaključke studije Europske komisije koji su objavljeni ovih dana, a vezano uz europsku regulativu o sjemenu u kojima se predlaže sljedeće: ne činiti ništa ili poboljšati procedure i koherentnost u legislativi i uvesti ad hoc mjere za povećanje održivosti ili uvesti fleksibilnost za prilagodbu tehnološkom razvoju kako bi se poboljšao pristup genetskim resursima i na koherentan način pristupilo ciljevima održivosti.
Marija Vučković, ministrica poljoprivrede uključila se u raspravu video vezom te izvijestila sudionike kako su nakon rasprava u prvom čitanju zakona uključili u Povjerenstvo za izradu zakona kao i u radne skupine članove neformalnog sektora te izmijenili članke 11. i 16., tako da su dodatno osigurana izuzeća za male poljoprivrednike i lokalne sorte. Vučković je rekla i kako će se s svim dionicima raditi na izradi Konačnog prijedloga zakona.
Christophe Golay iz Ženevske akademije međunarodnog humanitarnog prava i ljudskih prava (Geneva Academy of International Humanitarian law and Human Rights) je naglasio važnost Deklaracije o pravima seljaka koja je usvojena u UN-u 2018. godine. Rekao je kako države moraju osigurati dosljednost svojih politika kako bi seljacima osigurale pravo na sjeme. Istaknuo je kako Hrvatska treba što više zaštititi svoje seljake i promicati svoje sjeme jer je to preduvjet za osiguranje raznolike i kvalitetne prehrane stanovništva.
Predstavnik Udruga OPG-ova Hrvatske „Život“ Robert Hadžić istaknuo je da treba imati na umu moguće učinke čl. 16. na gospodarstvo. Poljoprivrednicima, kako je rekao, treba osigurati kvalitetno sjeme, bez narušavanja njihovog temeljnog prava na sjeme, bez nametanja dodatnih troškova proizvodnje, treba im osigurati nasljeđe i održivo upravljanje genetskim izvorima. Što se tiče analize učinaka, prema njegovim riječima, ukupan broj adresata na koje odredbe članka 16. imaju izravan učinak je 64.373, što predstavlja 57,80 posto ukupnog broja poljoprivrednih gospodarstava. Nadalje, istaknuo je kako kalkulacija troškova pokazuje kako bi dorada pšenice bitno poskupila pšenicu pa bi tako na 5 hektara pšenice, dorada iznosila 1,43 kuna po kilogramu pšenice dok bi na 20 hektara iznosila 0,91 kuna po kilogramu. –To bi bio udar na sektor ratarstva, u kojem smo jedino samodostatni. Tko kontrolira sjeme, kontrolira budućnost. Sjeme naše prošlosti je klica naše budućnosti, zaključio je Hadžić.
Sunčana Pešak, predstavnica Hrvatskog saveza ekoloških proizvođača Hrvatske je rekla da se sjeme s poljoprivrednog gospodarstva u europskom zakonodavstvu spominje jedino u kontekstu oplemenjivačkih prava. Kako je naglasila, u Francuskoj 50 posto površina zasijanih žitaricama zasijano je sjemenom s poljoprivrednih gospodarstava, a to je oko 2,5 miliona hektara što je približno jednako ukupnim poljoprivrednim površinama Hrvatske. Pešak je istaknula da i u okviru postojeće EU direktive postoji mogućnost zaštite domaćih proizvođača.
Silvija Kolar-Fodor iz Udruge „Biovrt – u skladu s prirodom“ ukazala je na važnost očuvanja bioraznolikosti u Hrvatskoj i rekla kako budućnost čovječanstva ovisi o hrani, a hrana o sjemenu. Iznijela je podatke da se nekada u Južnoj Americi uzgajalo preko 5000 sorti krumpira, a danas se u svijetu na veliko sadi samo 4 sorte krumpira. Prema riječima Kolar-Fodor genetska erozija dovodi do gubitka bioraznolikosti, a prema procjenama FAO-a, u posljednjih 100 godina, izgubili smo 75 posto genetske raznolikosti. –Za očuvanje bioraznolikosti u Hrvatskoj je važno da se u Zakonu o sjemenu osigura pravo na sjeme kao temeljno ljudsko pravo – da se prepozna i vrednuje važnost slobode izbora. Genetska raznolikost usjeva osnovni je preduvjet opstanka čovječanstva i odgovornost je na zakonodavcu, rekla je Silvija Kolar-Fodor.
Predstojnik Zavoda za oplemenjivanje bilja, genetiku i biometriku Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Ivan Pejić izvijestio je sudionike da je Ministarstvo poljoprivrede prihvatilo prijedlog Agronomskog fakulteta o uređenju članka 16., te dodao kako je rasprava još uvijek u tijeku. Zakon, kao i drugi dokumenti, kako kaže Pejić, ne prepoznaju pojam lokalna populacija stoga je predložio da se jasno definiraju i odvoje lokalne populacije i tradicijske sorte od modernih oplemenjenih sorata, da se izuzmu lokalne populacije i tradicijske sorte neupisane u sortne liste od obveze certifikacije i dorade sjemena i da se ne limitira uzgoj lokalnih populacija i sorti samo na amatere i ekološke proizvođače. – Seoska imanja i uzgoj lokalnih populacija su u brzom padu, stoga je potrebno omogućiti, pa i poticati, uzgoj lokalnih populacija u okviru OPG-a, rekao je Pejić.
Mato Brlošić, predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore ukazao je na to da trgovački lobiji guraju doradu sjemena te da će, ako zakon ostane kakav je, troškovi porasti minimalno 300 kuna po hektaru. Rekao je da 60 dorađivača sjemena u Hrvatskoj nije dovoljno te je predložio da se omogući poljoprivrednim gospodarstvima da se registriraju za doradu te da onda rade doradu i za mala gospodarstva, a da im se pri tom omogući fleksibilne uvjete kada je riječ o zapošljavanju agronoma. Izrazio je zabrinutost činjenicom da Ministarstvo poljoprivrede ne subvencionira domaću proizvodnju sjemena te naglasio kako treba razmišljati o dostatnosti sjemenske proizvodnje što je preduvjet za proizvodnju hrane.
Marija Cafuk čuvarica tradicionalne sorte Varaždinsko zelje i proizvođačica krumpira koja je sad već peta generacija sjemenara u obitelji iz iskustva je iznijela činjenice o štetnosti odredbe o obaveznoj doradi za OPG-ovce i rekla da se krumpir u Hrvatskoj nema gdje doraditi. Istaknula je kako treba 30 kilograma jestivog krumpira dati za 1 kilogram sjemenskog krumpira te da je to već na pragu rentabilnosti, a obveze koje proizlaze iz ovog zakona, kako je rekla Cafuk, samo će dodatno poskupjeti cjelokupni proces proizvodnje.
Antonio Onorati, član ekspertne skupine Europske komisije za izradu nove europske regulative o sjemenu naglasio je kako ne smijemo ovisiti o stranom ni o industrijskom sjemenu, te da je nužno razlikovati doradu koja se radi za stavljanje sjemena na tržište i čišćenje sjemena koje se može raditi na poljoprivrednom gospodarstvu.