U cilju poboljšanja učinkovitosti međunarodnog odgovora na privremenu okupaciju Krima, oformljen je poseban mehanizam - Međunarodna krimska platforma, format koji je po osnivanju okupio 47 čelnika država i vlada te ministara i predstavnika međunarodnih institucija. Platforma je uspostavljena kako bi se povećao međunarodni pritisak na Rusku Federaciju, međusobno koordiniralo djelovanje na suprotstavljanju posljedicama privremene okupacije Krima, spriječilo daljnja kršenja ljudskih prava i zaštitilo žrtve okupacijskog režima, te postignulo glavnu svrhu – vraćanje Krima pod ukrajinski suverenitet.
Značaj Međunarodne krimske platforme u geopolitičkom kontekstu leži u činjenici da zemlje sudionice inzistiraju da se, unatoč nezakonitoj aneksiji, nastavi proces pronalaska rješenja za povratak Krima Ukrajini, što je neupitno sa stajališta međunarodnog prava.
Međunarodna krimska platforma službeno je pokrenuta inauguracijskim summitom u Kijevu 23. kolovoza 2021., kada je usvojena i Zajednička deklaracija. Sudjelovalo je 47 predstavnika država na razini predsjednika, predsjednika vlada, predsjednika parlamenata i ministara iz zemalja članica G7, država članica EU-a, NATO-a, Vijeća Europe, Europskog vijeća, Europske komisije, Organizacije za demokraciju i ekonomski razvoj.
Cilj inauguracijskog summita bio je pokazati međunarodno jedinstvo oko stava da je Krim sastavni dio Ukrajine, osuditi ruske zločine na Krimu i oko njega, te ocrtati parametre međunarodne politike prema okončanju okupacije. U fokusu nastojanja Međunarodne krimske platforme stavljeno je pet područja: učvršćivanje politike nepriznavanja pokušaja aneksije Krima; učinkovitosti sankcija, zaštiti ljudskih prava i međunarodnog humanitarnog prava, osiguranja sigurnosti u regiji Crnog i Azovskog mora i šire, uz zaštitu slobode plovidbe te prevladavanje negativnih gospodarskih i ekoloških utjecaja okupacije Krima na regiju.
Na inauguracijskom summitu također je istaknuta uloga nacionalnih parlamenata u rješavanju privremene okupacije Krima, uz poticaj koordinacije aktivnosti na Krimu između nacionalnih parlamenata te unutar međuparlamentarnih skupština.
Na drugom summitu Krimske platforme, održanom u ratnim okolnostima, 23. kolovoza 2022. godine online, broj država sudionica i međunarodnih organizacija porastao je na 60, a okupio je čelnike G7, članice EU-a, nekoliko predstavnika afričkog kontinenta i Latinske Amerike te predstavnike NATO-a, EU-a i druge. Usvojena je zajednička izjava sudionika Međunarodne krimske platforme.
Sudjelovanjem na oba summita neupitnu potporu Ukrajini u ime Republike Hrvatske ponovio je i predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Potpora Hrvatskog sabora
Dan nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, Hrvatski je sabor 25. veljače 2022. godine, među prvim je parlamentima u svijetu usvojio Deklaraciju o Ukrajini, najoštrije osudivši rusku agresiju na Ukrajinu te pozvavši na trenutačni prekid svih vojnih operacija. Iskazana je puna podrška teritorijalnoj cjelovitosti, suverenosti i nezavisnosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica.
I sama žrtva brutalne agresije devedesetih godina prošlog stoljeća, Hrvatska je Ukrajini je odmah i nedvosmisleno pružila konkretnu potporu. Uz pomoć raseljenim osobama iz Ukrajine, njihov prihvat i pružanje skrbi, Republika Hrvatska namjerava i dalje pomagati Ukrajini na političkoj, humanitarnoj, gospodarskoj, tehničkoj, financijskoj i diplomatskoj razini. Snažno podupirući europske težnje Ukrajine, Hrvatska stavlja na raspolaganje vlastita iskustava iz procesa pristupanja Europskoj uniji, ali i u brojnim drugim područjima u kojima se ukaže potreba – od razminiranja, rehabilitacije i liječenja ratnih veterana, do mirne reintegracije okupiranih područja, poslijeratne obnove i šire.
Prvi parlamentarni summit Međunarodne krimske platforme
Na zamolbu ukrajinskog parlamenta (Verhovne Rade), a uslijed ratnog stanja u Ukrajini, Hrvatski sabor prihvatio je biti sudomaćinom Prvog parlamentarnog summita Međunarodne krimske platforme. Tako će upravo u Hrvatskoj, 25. listopada 2022., biti inaugurirana parlamentarna dimenzija Međunarodne krimske platforme. Summit, koji se održava u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, najveći je međunarodni događaj na parlamentarnoj razini u povijesti Republike Hrvatske.
Summit će otvoriti predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković i predsjednik parlamenta Verhovne Rade Ukrajine Ruslan Stefančuk, a prisutnima će se obratiti i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, te video vezom i predsjednik Ukrajine Volodymyr Zelenskyy.
Prvi parlamentarni summit Međunarodne krimske platforme bavit će se mnogostrukim aspektima aktualne sigurnosne situacije u Ukrajini, te mogućnostima doprinosa nacionalnih parlamenata i međunarodnih parlamentarnih institucija u pet prioritetnih područja na koje se fokusira Međunarodna krimska platforma. Tijekom plenarnog zasjedanja svojim će se govorima obratiti nazočni predsjednici, odnosno potpredsjednici parlamenata i parlamentarnih skupština međunarodnih institucija sudionica Platforme, njih više od pedeset, uz brojna video obraćanja čelnika parlamenata. I na ovom je summitu predviđeno usvajanje Zajedničke deklaracije.
Osiguran je internetski prijenos na saborskom YouTube kanalu, a Hrvatska radiotelevizija pruža uslugu signala (EBU standard). Foto pool besplatno osigurava HINA, a fotografije će dodatno biti dostupne na saborskim mrežnim stranicama. Više informacija o medijskom praćenju događaja može se naći na ovoj poveznici.
Popratni događaji
Dan uoči summita, 24. listopada 2022., u Zagrebu se u organizaciji Krimske platforme održava i konferencija Mreže eksperata Međunarodne krimske platforme. Naglasak konferencije, koja će okupiti različite stručnjake iz nevladinih organizacija, znanstvenike, političare, javne službenike, novinare, aktiviste za ljudska prava i druge goste bit će stavljen na teme vezane uz privremeno okupirani Krim, uključujući i pitanja vezana za političke zatvorenik, odgovornosti za zločine počinjene na Krimu, buduću reintegraciju Krima, kao i primjenjivosti hrvatskog iskustva reintegracije okupiranih teritorija.
Dan nakon summita, 26. listopada održat će se i online Konferencija pravobranitelja i nezavisnih institucija za ljudska prava pod nazivom „Bitka za ljudska prava. Krim. Ukrajina. Svijet”. Fokus konferencije bit će na izazovima koji proizlaze iz kršenja ljudskih prava na Krimu i drugim područjima Ukrajine koja je Rusija privremeno zauzela te ulozi pravobranitelja i nacionalnih institucija za ljudska prava u situaciji međunarodnih oružanih sukoba, kao i osiguranju ljudskih prava osoba koje bježe.