Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije (u nastavku: Nacionalno vijeće) na 31. sjednici održanoj 16. studenoga 2023. održalo je raspravu o Prijedlogu zakona o lobiranju, prvo čitanje, P.Z. br. 579 kojeg je Hrvatskom saboru predložila Vlada Republike Hrvatske aktom od 2. studenoga 2023., KLASA: 022-03/23-01/69, URBROJ: 50301-21/32-23-3. Nacionalno vijeće raspravilo je spomenuti zakon u svojstvu drugog radnog tijela osnovanog Odlukom o Nacionalnom vijeću za praćenje Strategije suzbijanja korupcije („Narodne novine“, br. 82/06. i 35/09.).
Na sjednici Nacionalnog vijeća, osim predstavnika predlagateljice Vlade Republike Hrvatske, prisustvovali su i predstavnici Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa te Hrvatskog društva lobista.
Predstavnica predlagateljice uvodno je objasnila razloge i potrebu za donošenjem Zakona o lobiranju. Istaknula je kako je izrada Prijedloga zakona uvjetovana ispunjenjem ciljeva Strategije sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godinu koju je donio Hrvatski sabor, napomenuvši kako se Vlada Republike Hrvatske pritom vodila i preporukama Europske komisije kao i međunarodnih organizacija i njihovih tijela specijaliziranih za borbu protiv korupcije poput GRECO-a. Dometnula je kako se u hrvatskom pravnom poretku materija lobiranja po prvi put uređuje zakonom pri čemu je Ministarstvo pravosuđa i uprave kao stručni nositelj izrade propisa za potrebe izrade Prijedlog zakona izradilo i poredbeno-pravnu analizu pravnoga uređenja lobiranja u državama članicama EU-a kao i u trećim državama u hrvatskom susjedstvu. Naglasila je kako je glavni cilj zakonom urediti lobiranje kao aktivnost koja je u praksi sveprisutna te ga učiniti transparentnim. Svoje izlaganje nastavila je iznoseći pojedinačne aspekte Prijedloga zakona počevši od temeljnih zakonskih pojmova (lobiranje, lobist, lobirana osoba i sl.). Objasnila je kako se Prijedlogom zakona uređuju: prava i obveze sudionika lobiranja, ustrojavanje i funkcije Registra lobista kojeg će voditi Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa te nadzor nad provedbom zakona i odlučivanje o sankcijama prekršiteljima zakonskih odredaba.
Predsjednica Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa naglasila je da provedba zakona iziskuje određena financijska sredstva u vidu troškova izrade aplikacije Registra lobista kao i troškova povezanih sa zapošljavanjem dodatnih službenika za provedbu poslova koji se Prijedlogom zakona namjeravaju staviti u nadležnost Povjerenstva.
Hrvatsko društvo lobista podržalo je donošenje zakona s prijedlogom da se promisli o preimenovanju Registra lobista u „registar transparentnosti“ imajući u vidu da je svrha registra evidentirati zagovaratelje interese pri čemu treba imati na umu da svi oni ne moraju nužno sami sebe prepoznati i identificirati kao lobisti.
Članovi Nacionalnog vijeća u raspravi su iznijeli oprečna načelna mišljenja o Prijedlogu zakona, od čega su neki istaknuli formalistički pristup uređenju lobiranja koji će u praksi rezultirati neživotnim situacijama u kojima sudionici lobiranja neće moći ispuniti svoje zakonske obveze. S druge strane, neki su članovi argumentirali kako je ovaj zakon potreban prvotno radi micanja stigme s djelatnosti lobiranja te da će tek primjena zakona pokazati njegove stvarne boljke i kako je za očekivati da će se ovaj zakon, sukladno tome, u budućnosti mijenjati.
U pogledu pojedinačnih aspekata i odredbi zakona pojedini članovi Nacionalnog vijeća predložili su da se u koncepcijskom smislu do drugog čitanja razmotri mogućnost da težište zakona ne bude na evidentiranju lobista, nego na evidenciji lobiranja (sastanaka) bez obzira na to tko u konkretnom slučaju lobira.
U raspravi je predloženo preispitati odredbu članka 25. imajući u vidu da je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa tijelo koje prvenstveno postupa prema dužnosnicima, a prema spornoj odredbi Povjerenstvo bi trebalo postupati i prema svakoj drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi za koju utvrdi da je lobirala bez prethodnog upisa u Registar lobista. Iznesena je i dvojba u pogledu odredbe članka 27. kojom se zabranjeno lobiranje koje obavlja dužnosnik za vrijeme obnašanja dužnosti kvalificira isključivo kao prekršaj imajući u vidu kako bi se situacije u kojima se dužnosnik ili službenik koriste svojim položajem i dužnošću za lobiranje moguće trebale kvalificirati kao kazneno djelo. Nastavno na to, pravomoćna osuda za zabranjeno lobiranje iz članka 23. (u svezi s člankom 27.) trebala bi se u članku 12. propisati kao zapreka za upis u Registar lobista. Predloženo je, nadalje, preispitati odredbu članka 24. stavka 7. u svezi s odredbom članka 13. stavka 3. imajući u vidu potrebu da javnosti budu dostupni i podaci o mjerama koje su izrečene lobistima zbog kršenja zakona. Istaknuto je kako u Prijedlogu zakona postoje odredbe u kojima se opisuju nedopuštena postupanja sudionika lobiranja za koje nije propisana nikakva zakonska sankcija, a što bi iznova moglo izazvati praktične dvojbe o ovlastima Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Predloženo je i doraditi odredbu članka 12. stavka 4. imajući u vidu kompleksnost osiguravanja odgovarajućih dokaza o činjenicama na kojima se temelji upis stranih fizičkih i pravnih osoba u Registar lobista, a posebice glede utvrđivanja činjenice njihove nekažnjavanosti za određena kaznena djela.
Članovi Nacionalnog vijeća ukazali su i na određene nedoumice i dvojbe koje se mogu pokazati u primjeni zakona. Propitivali su trebaju li se odvjetnici kao regulirana profesija registrirati kao lobisti svojih stranaka kad ih zastupaju na temelju punomoći i zagovaraju njihove interese u postupcima donošenja općih akata. Osobito su ukazali na učestalu praksu u kojoj subjekti javnog prava (poput, primjerice, trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske, javnih ustanova i agencija i pravnih osoba s javnim ovlastima, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i njihovih tijela) lobiraju da im se zakonima i drugim propisima dodjele ovlasti te da takve situacije nisu jasno uređene u Prijedlogu zakona. Nastavno na to, upozorili su na potrebu da se jasno uredi i lobiranje interesnih skupina čiji se interesi zagovaraju putem organizacija koje su utemeljene na zakonu poput komora i sličnih organizacija i udruženja.
U raspravi je iznesena i skepsa glede kvalitetne provedbe zakona zbog kratkog vakacijskog roka te nedovoljne pripreme za provedbu zakona i edukaciju njegovih neposrednih adresata imajući u vidu da se u obrazloženjima zakona spominje kako će se o njegovoj provedbi u 2024. provesti tek četiri edukacije i to samo za lokalne dužnosnike. Pritom je naglašeno kako ovaj zakon ima na desetke tisuća neposrednih adresata (dužnosnika, rukovodećih službenika i potencijalnih lobista) koji bi morali unaprijed biti upoznati s obvezama koje zakon donosi.
Nacionalno vijeće je nakon provedene rasprave glasovalo o prijedlogu zaključka o prihvaćanju Prijedloga zakona, no predloženi zaključak nije donesen s obzirom da su za njega glasovala tri (3) člana, a četiri (4) su člana bila suzdržana.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikola Grmoja, predsjednik Nacionalnog vijeća.
PREDSJEDNIK
Nikola Grmoja
Na 24. sjednici Nacionalno vijeće je razmotrilo Akcijski plan za razdoblje od 2022. do 2024. godine uz Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine kojeg je donijela Vlada Republike Hrvatske na 136. sjednici održanoj 28. srpnja 2022. godine. Nacionalno vijeće je na temelju provedene rasprave donijelo sljedeće
ZAKLJUČKE
1. Nacionalno vijeće konstatira da prijedlozi Nacionalnog vijeća uglavnom nisu ugrađeni niti u Strategiju sprječavanja korupcije niti u pripadajući Akcijski plan.
2. Nacionalno vijeće smatra da provedba Akcijskog plana za razdoblje od 2022. do 2024. godine uz Strategiju sprječavanja korupcije neće ispuniti glavni cilj Strategije koji se sastoji prvenstveno u sprječavanju korupcije.
Nacionalno vijeće je održalo raspravu o svim aspektima javnog saslušanja Glavne državne odvjetnice Republike Hrvatske održanog na 23. sjednici Nacionalnog vijeća te je donijelo sljedeće
ZAKLJUČKE
1. Nacionalno vijeće utvrđuje da u praksi postoje nedoumice u pogledu dopuštenosti, opsega i načina izvještavanja najviših državnih dužnosnika o pojedinim državnoodvjetničkim predmetima.
2. Nacionalno vijeće smatra kako su prethodno navedene nedoumice neprihvatljive u demokratskom društvu te da negativno utječu na percepciju javnosti o odnosima između nositelja izvršne vlasti i Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
3. Nacionalno vijeće smatra kako postoji potreba da se o fenomenu svih oblika pritiska i prisile na pravosudne institucije provede široka, stručna i argumentirana rasprava.
4. Nacionalno vijeće smatra da je potrebno provesti analizu kadrovskih i drugih kapaciteta potrebnih za učinkovito obavljanje zadataka DORH-a i USKOK-a.
5. Nacionalno vijeće izražava najozbiljniju zabrinutost zbog pokušaja Glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj-Šipek da relativizira DORH-ovo kršenje članka 8. Uredbe EU 883/2013, odnosno članka 8. Uredbe EU 2020/2223 s kojom je DORH bio obvezan dostaviti Europskom uredu za borbu protiv prijevara (OLAF) dokumente iz predmeta „Žalac“. Uredbe EU 883/2013 i 2020/2223 nisu ostavljale mogućnost DORH-u da ne dostavi OLAF-u dokumente iz predmeta „Žalac“ pa je stoga bespredmetno opravdanje Glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj-Šipek kako DORH nije dostavio dokumente zbog pogrešnog pravnog mišljenja.
6. U cilju rasvjetljavanja razmjera izravnog i neizravnog političkog utjecaja na rad državnih odvjetništava Nacionalno vijeće će na sjednicu pozvati ravnateljicu USKOK-a Vanju Marušić.
Pod točkom „Razno“ Nacionalno vijeće je donijelo sljedeći
ZAKLJUČAK
Nacionalno vijeće održat će potrebna saslušanja osoba za koje procijeni da mogu doprinijeti rasvjetljavanju problematike upravljanja trgovačkim društvom INA d.d., a sve to radi unaprjeđenja mjera iz Akcijskog plana za razdoblje od 2022. do 2024. godine uz Strategiju sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine koje se odnose na poboljšanje upravljanja i sprječavanje korupcije u trgovačkim društvima i pravnim osobama u vlasništvu Republike Hrvatske, osobito onih koje su od posebnog značaja za Republiku Hrvatsku.
Na 23. sjednici Nacionalno vijeće je održalo javno saslušanje Glavne državne odvjetnice Republike Hrvatske radi ispitivanja eventualnog političkog utjecaja na rad Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
Na elektroničkoj sjednici Nacionalno vijeće je donijelo sljedeći
ZAKLJUČAK
Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije održat će dana 1. lipnja 2022. sjednicu s javnim saslušanjem Glavne državne odvjetnice, gospođe Zlate Hrvoj-Šipek, radi ispitivanja eventualnog političkog utjecaja na rad Državnog odvjetništva Republike Hrvatske.
Prihvaćena su:
Izvješće Ministarstva poljoprivrede o izvršenju mjera Akcijskog plana za 2019. i 2020. uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine.
Izvješće Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva o izvršenju mjera Akcijskog plana za 2019. i 2020. uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine.
Nacionalno vijeće je na 20., tematskoj sjednici održanoj 1. ožujka 2022. o temi „Položaj prijavitelja nepravilnosti (zviždača) u Republici Hrvatskoj: ocjena stanja, izazovi i rješenja“ donijelo sljedeće zaključke:
- Poziva se Ministarstvo pravosuđa i uprave da Konačnim prijedlogom Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti uredi pravo na besplatnu sekundarnu pravnu pomoć svim prijaviteljima nepravilnosti neovisno o imovinskom cenzusu prijavitelja nepravilnosti;
- Poziva se Ministarstvo pravosuđa i uprave da Konačnim prijedlogom Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti odredi obvezu sudovima da vode evidenciju o sudskim predmetima vezanima uz prijave nepravilnosti te da dostavljaju evidenciju Ministarstvu pravosuđa i uprave;
- Poziva se predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske da osmisli i predloži model po kojem će se sustavno pratiti sudska praksa relevantna za područje zaštite prijavitelja nepravilnosti te na koji će se način o toj sudskoj praksi izvještavati Ured pučke pravobraniteljice.
Prihvaćena su:
Izvješće Državnog inspektorata o izvršenju mjera Akcijskog plana za 2019. i 2020. uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine;
Izvješće Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave o izvršenju mjera Akcijskog plana za 2019. i 2020. uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine;
Izvješće Ministarstva financija o izvršenju mjera Akcijskog plana za 2019. i 2020. uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine uz koje je Nacionalno vijeće donijelo i sljedeće zaključke:
- Nacionalno vijeće smatra da bi se uvid u Registar stvarnih vlasnika morao besplatno omogućiti svakome putem web stranice za javni pregled, pretraživanje i preuzimanje podataka u strojno čitljivom obliku i to anonimno, bez identifikacije i autentifikacije korisnika uvida;
- Nacionalno vijeće smatra da pravni subjekti beziznimno moraju upisati u Registar stvarnih vlasnika svakog tajnog člana koji ima pravo sudjelovanja u dobiti ili gubitku poduzetnika bez obzira na to kontrolira li taj član pravnog subjekta koji je obveznik upisa.
Na 18. sjednici održano je javno saslušanje o prijavama nepravilnosti u Hrvatskom veterinarskom institutu uz sudjelovanje predstavnika Hrvatskog veterinarskog instituta, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva poljoprivrede i sindikata, te su doneseni sljedeći zaključci:
- Poziva se Hrvatski veterinarski institut da posebnu pažnju posveti zaštiti prava prijavitelja nepravilnosti;
- Poziva se Hrvatski veterinarski institut da uskladi svoje poslovanje s nalazom i mišljenjem Ministarstva znanosti i obrazovanja i Ministarstva financija;
- Nacionalno vijeće poziva Ministarstvo znanosti i obrazovanja da ubrza rad na donošenju novog Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju s popratnim pravilnicima o korištenju vlastitih prihoda u svim znanstvenim institucijama i ojača sustav unutarnjih kontrola.
Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije (dalje: Nacionalno vijeće) je na 17. sjednici održanoj 25. siječnja 2022. raspravilo Prijedlog zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, prvo čitanje, P.Z.E. br. 242. (dalje: Prijedlog zakona) kojeg je Hrvatskom saboru podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. prosinca 2021., KLASA: 022-03/21-01/93, URBROJ: 50301-21/32-21-3, kao drugo radno tijelo Hrvatskoga sabora osnovano Odlukom o Nacionalnom vijeću za praćenje Strategije suzbijanja korupcije („Narodne novine“, br. 82/06. i 35/09.).
Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako će Prijedlogom zakona Republika Hrvatska u potpunosti ispuniti obvezu transpozicije relevantnog prava EU-a u hrvatski pravni poredak, tj. harmonizacije s Direktivom (EU) 2019/1937 Europskog parlamenta i Vijeća o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije. Osim usklađivanja s pravom EU-a Prijedlog zakona sadržava i određena unaprjeđenja pravnog okvira zaštite prijavitelja nepravilnosti u odnosu na važeći Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti kako bi se otklonile pravne praznine koje su se pojavile u primjeni tog zakona te ojačala zaštita prijavitelja nepravilnosti.
Članovi Nacionalnog vijeća u raspravi su istaknuli potrebu osiguravanja adekvatne pravne pomoći prijaviteljima nepravilnosti. Istaknuli su i kako je Strategijom sprječavanja korupcije ovaj Prijedlog zakona označen kao jedan od ključnih za borbu protiv korupcije. Također, istaknuli su relevantna istraživanja o nesklonosti građana da prijavljuju nepravilnosti koja pokazuju da bi se svega 4% građana odlučilo prijaviti nepravilnosti o kojima imaju saznanja. Naglasili su potrebu da se osigura jačanje institucionalnih kapaciteta za zaštitu prijavitelja nepravilnosti.
Pučka pravobraniteljica istaknula je kako je sudjelovala u radnoj skupini za izradu Prijedloga zakona te je iznijela svoje prijedloge za poboljšanje zakonskog okvira zaštite prijavitelja nepravilnosti. Problematizirala je odnos Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti i Zakona o suzbijanju diskriminacije kao i pitanje psihosocijalne i pravne pomoći prijaviteljima nepravilnosti. Pritom je naglasila kako bi prijavitelji nepravilnosti trebali uživati pravo na pravnu pomoć bez obzira na imovinsko stanje prijavitelja nepravilnosti i to kako na primarnu tako i na sekundarnu pravnu pomoć. Istaknula je i kako smatra da bi prijavitelji nepravilnosti zakonom trebali više biti motivirani da prvotno koriste unutarnje prijavljivanje, radi promicanja korporativne društvene odgovornosti, prije nego što iskoriste svoje pravo na prijavu vanjskim kanalima. Založila se i da se Pučkom pravobranitelju zakonom podijeli ovlast na podnošenje optužnih prijedloga zbog prekršaja iz Prijedloga zakona te da se razmotri mogućnost gradacije prekršajnih sankcija u zakonu.
Nakon provedene rasprave Nacionalno vijeće je jednoglasno sa osam (8) glasova „ZA“ odlučilo predložiti Hrvatskom saboru sljedeće
ZAKLJUČKE
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja iznijeti u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Nacionalno vijeće je sa šest (6) glasova „ZA“ i dva (2) glasa „PROTIV“ odlučilo predložiti Hrvatskom saboru i sljedeći
ZAKLJUČAK
Predlagatelj zakona je, prije podnošenja Konačnog prijedloga zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, o istome obvezan pribaviti mišljenje Pučke pravobraniteljice o pitanjima na koja se odnosi Konačni prijedlog zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikola Grmoja, predsjednik Nacionalnog vijeća.
PREDSJEDNIK
Nikola Grmoja,v.r.
Na 16. sjednici Nacionalnog vijeća provedena je rasprava o Prijedlogu Zakona o sprječavanju sukoba interesa, prvo čitanje, P:Z:br. 225-predlagateljica Vlada Republike Hrvatske, te su doneseni slijedeći zaključci:
- Prihvaća se Prijedlog Zakona o sprječavanju sukoba interesa, prvo čitanje, P.Z. br. 225 - predlagateljica Vlada Republike Hrvatske.
- Nacionalno vijeće inzistira da se do drugog čitanja Zakona o sprječavanju sukoba interesa osnaži institut načela djelovanja, odnosno da se uskladi sa preporukama GRECO-a, te da se sukladno dosadašnjoj praksi Povjerenstva Zakonom definiraju ovlasti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za donošenje odluka o povredi načela djelovanja kao samostalnim povredama.“
Na 15. sjednici Nacionalnog vijeća provedena je rasprava o Izvješću Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2020. godini, te su doneseni sljedeći zaključci:
- Ne prihvaća se Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske o radu državnih odvjetništava u 2020. godini
- Zadužuje se Vlada Republike Hrvatske da u skladu s odredbom članka 28. Zakona o državnom odvjetništvu („Narodne novine“, br. 67/18) podnese prijedlog za razrješenje Glavne državne odvjetnice Republike Hrvatske.“
”Korupcijski rizici u znanosti i visokom obrazovanju”
Na sjednici je uz sudjelovanje prof. dr. sc. Radovana Fuchsa ministra znanosti i obrazovanja , prof. dr. sc. Damira Borasa rektora Sveučilišta u Zagrebu, te uvodničare akademika Vlatka Silobrčića i prof. dr. sc. Sanje Barić predstojnice Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu otvorena rasprava o korupcijskim rizicima u znanosti i visokom obrazovanju, posebice u područjima kriterija zapošljavanja, sprječavanja nepotizma na sveučilištima/fakultetima, radnog odnosa nakon navršenih 70 godina života, napredovanja u znanstvenim zvanjima te transparentnosti kriterija trošenja sredstava, te kako zadržati i ojačati povjerenje javnosti u hrvatski sustav obrazovanja.”
Prihvaćena su:
Izvješće Ministarstva znanosti i obrazovanja o izvršenju mjera Akcijskog plana za 2019. i 2020. uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine;
Izvješće Ministarstva kulture i medija o izvršenju mjera Akcijskog plana za 2019. i 2020. uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine.
Na 12. (zatvorenoj za javnost) sjednici Nacionalno vijeće raspravljalo je o pritužbama građana na rad državnih odvjetništava zaprimljenih u Nacionalno vijeće, uz sudjelovanje Glavne državne odvjetnice gđe Zlate Hrvoj-Šipek ,ravnateljice USKOK-a Vanje Marušić i Darka Kliera voditelja kaznenog odjela DORH-a.
Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije (dalje: Nacionalno vijeće) je na 11. sjednici održanoj 6. listopada 2021. raspravilo Prijedlog Strategije sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine (dalje: Prijedlog strategije) kojeg je Hrvatskom saboru podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 23. rujna 2021., KLASA: 022-03/21-07/356, URBROJ: 50301-21/22-21-2, kao drugo radno tijelo Hrvatskoga sabora osnovano Odlukom o Nacionalnom vijeću za praćenje Strategije suzbijanja korupcije („Narodne novine“, br. 82/06. i 35/09.) na temelju Nacionalnog programa suzbijanja korupcije 2006. – 2008. („Narodne novine“, br. 39/06.) koje je zaduženo za nadzor i praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije.
Predstavnik predlagatelja u svom je uvodnom govoru predstavio Prijedlog strategije iznijevši njegove ključne točke. Naglasio je kako obveza donošenja Strategije proizlazi iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. – 2026. istaknuvši zabrinutost zbog raširene percepcije u javnosti o prisutnosti korupcije pri čemu će se novom Strategijom posebna pozornost posvetiti podizanju svijesti među građanima o štetnosti korupcije. Prijedlogom strategije predviđeno je kako će se provoditi u tri trogodišnja vremenska razdoblja s kojima će korespondirati pripadajući akcijski planovi. Predstavnik predlagatelja posebno je istaknuo kako će se u okviru Strategije pristupiti zakonskim izmjenama Zakona o sprječavanju sukoba interesa kojim će se proširiti krug adresata (dužnosnika) na koje će se zakon primjenjivati dok će se određenim dužnosnicima produžiti i „period hlađenja“ nakon prestanka mandata. Dodatno je izložio kako će u Zakonu o sprječavanju sukoba interesa i nadalje postojati odredba o načelima djelovanja dužnosnika te će se u njezinoj provedbi inzistirati na donošenju etičkih kodeksa za lokalne dužnosnike, ali i za dužnosnike u najvišim državnim tijelima. Osim toga, predstavnik predlagatelja govorio je kako se Prijedlogom strategije predviđa uređenje pitanja lobiranja, kao i daljnje unaprjeđenje okvira za zaštitu prijavitelja nepravilnosti (zviždača), jačanje kapaciteta za vođenje i provjeru imovinskih kartica pravosudnih dužnosnika, ali i rad na daljnjem unaprjeđenju sustava javne nabave.
Članovi Nacionalnog vijeća u raspravi su podsjetili kako je Nacionalno vijeće Ministarstvu pravosuđa i uprave Republike Hrvatske u postupku izrade Strategije dostavilo svoje zaključke te da su ti zaključci Prijedlogom strategije prihvaćeni tek u manjoj mjeri. Stoga je zatraženo očitovanje predstavnika predlagatelja o razlozima zbog kojih u Prijedlog strategije nije uvršten prijedlog Nacionalnog vijeća kojima bi se Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa zakonom izrijekom dodijelila ovlast donositi deklaratorne odluke na temelju zakonske odredbe kojom su propisana načela djelovanja, kao ni prijedlog da se Povjereniku za informiranje zakonom dodijeli ovlast za neposredno sankcioniranje čelnika tijela javne vlasti koji odbijaju ispuniti naloge Povjerenika. Dodatno, u raspravi je postavljeno i pitanje o roku u kojem Vlada Republike Hrvatske planira uputiti na donošenje izmjene Zakona o proračunu kojima će se detaljnije urediti transparentnost proračuna u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave.
Dio članova Nacionalnog vijeća istaknuo je kako Prijedlog strategije koncepcijski i sadržajem u bitnome ne donosi ništa novo u odnosu na prethodnu Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine čiji su ciljevi i mjere u velikoj mjeri ispunjeni bez većeg pomaka u borbi protiv korupcije. Posebno je istaknuto nezadovoljstvo nedostatnim mjerama koje se odnose na postupke javne nabave s naglaskom na problematiku referenci ponuditelja. Također, zamijećeno je da u Prijedlogu strategije postoje ciljevi i mjere koji se odnose na unaprjeđenje zakonskog okvira za lokalne izbore, ali kako nema nikakvih mjera u pogledu promjene izbornih pravila za parlamentarne i druge nacionalne izbore. Dio članova Nacionalnog vijeća izrazio je nezadovoljstvo jer se Prijedlog strategije ne bavi uzrocima nastanka korupcije, osobito, u tom smislu, korupcijskim rizicima koji su povezani s pretjeranom rascjepkanošću teritorijalnog ustroja Republike Hrvatske, a izraženo je i nezadovoljstvo jer se Prijedlogom strategije ne uzima dovoljno u obzir Izvješće o vladavini prava za Hrvatsku kojime je konstatirano kako na percepciju korupcije u Republici Hrvatskoj negativno utječe djelovanje Vlade i političara.
Dio članova Nacionalnog vijeća pohvalio je Prijedlog strategije istaknuvši kvalitetnu participativnu metodologiju s kojom se koristilo u njezinoj izradi posebno imajući u vidu da je u okviru postupka izrade Prijedloga strategije korištena i metoda online istraživanja o percepciji korupcije kod građana. Dobrim je ocijenjeno što se Prijedlogom strategije planira urediti pitanje lobiranja, jačanja kapaciteta za provjeru imovinskih kartica pravosudnih dužnosnika kao i planirane izmjene Zakona o sprječavanju sukoba interesa. Pohvaljeno je i opredjeljenje za dodatne napore u edukaciji dužnosnika i građana, pri čemu je istaknuto da se percepcija o prisutnosti korupcije u nekim državnim sustavima, poput, primjerice, pravosuđa, kod mnogih građana stvara posrednim putem bez neposrednog i stvarnog kontakta s tim sustavima. Kao napredak je istaknuto i namjeravano uvođenje redovitih sigurnosnih provjera za pravosudne dužnosnike te jačanje kapaciteta za provjeravanje njihovih imovinskih kartica. U pogledu novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa istaknuto je kako je u izradi tog zakona sudjelovala široka stručna i zainteresirana javnost od akademske zajednice, GONG-a, civilnog društva i tijela državne uprave.
Članovi Nacionalnog vijeća su zatražili i dodatna objašnjenja o modalitetima ostvarivanja proklamiranih ciljeva Prijedloga strategije koji se odnose na smanjivanje političkog utjecaja na medije, olakšavanje pristupa informacijama za medije te za sprječavanje sukoba interesa u medijima, osobito u javnim servisima (Hrvatska radiotelevizija i Hrvatska izvještajna novinska agencija). Dodatno, objašnjenje je zatraženo i oko dijelova Prijedloga strategije koji se odnose na ovlasti Državnog izbornog povjerenstva za vođenje evidencije o političkim strankama i nezavisnim vijećnicima zastupljenim u predstavničkim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imajući u vidu kako Ministarstvo pravosuđa i uprave vodi Registar političkih stranaka pa nije jasno koji bi bio smisao evidencije. Predloženo je da se Prijedlogom strategije osim mjera i ciljeva koji se odnose na suzbijanje korupcije u znanosti i visokom obrazovanju, predvide i mjere za suzbijanje korupcije u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju, a posebno se to odnosi na zapošljavanje do 60 dana.
Predstavnik predlagatelja objasnio je kako je Prijedlogom strategije određen opći smjer borbe protiv korupcije pri čemu su neke sugestije Nacionalnog vijeća uvažene dok se druge, koje nisu prihvaćene, razmatraju na radnim skupinama za provedbu pojedinačnih mjera iz Prijedloga strategije. Tako je naglasio kako će se u provedbi Strategije voditi računa o daljnjem identificiranju i otklanjanju rizika u postupcima javne nabave. Pritom je ponovio kako će novi Zakon o sprječavanju sukoba interesa zadržati načela djelovanja dužnosnika, ali će se njihova razrada dodatno proširiti odredbama etičkih kodeksa koji se Prijedlogom strategije planiraju donijeti za državne i lokalne dužnosnike. Naglasio je i kako će se u provedbi Strategije voditi računa o suzbijanju korupcije u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju. Također, objasnio je i kako će temeljem ovog Prijedloga strategije Državno izborno povjerenstvo preuzeti vođenje registra i evidencije političkih stranaka imajući u vidu kako trenutno taj registar vodi Ministarstvo pravosuđa i uprave. Objasnio je kako Ministarstvu, u tom smislu, često dolaze na rješavanje pitanja poput, primjerice, tumačenja statuta pojedinih političkih stranaka te je procijenjeno kako je bolje da o takvim stvarima odlučuje Državno izborno povjerenstvo kao neovisno tijelo koje bira Hrvatski sabor.
Nakon provedene rasprave Nacionalno vijeće pristupilo je glasovanju o četiri zaključka.
Prvi zaključak koji je glasio „Nacionalno vijeće ovaj Prijedlog strategije smatra nedostatnim i predlaže Hrvatskome saboru da ne usvoji Strategiju, te da se zaduži Vlada Republike Hrvatske da izradi ambiciozniju Strategiju u širem participativnom procesu.“, nije donesen s obzirom da su tri člana glasovala „ZA“, tri člana glasovala su „PROTIV“, dok je jedan član bio „SUZDRŽAN“.
Drugi zaključak koji je glasio „Prihvaća se Prijedlog strategije sprječavanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine.“, također nije donesen s obzirom da su tri člana glasovala „ZA“, tri člana glasovala su „PROTIV“, dok je jedan član bio „SUZDRŽAN“.
Nacionalno vijeće je s četiri glasa „ZA“, dva glasa „PROTIV“ i jednim glasom „SUZDRŽAN“ donijelo sljedeći
ZAKLJUČAK
Nacionalno vijeće smatra da strateškom dokumentu kao što je Strategija cilj mora biti da dođe do rekonstrukcije sustava borbe protiv korupcije, te da bi trebalo postojati središnje antikorupcijsko tijelo s izvršnim ovlastima.
Nacionalno vijeće jednoglasno ( 7 glasova) je donijelo i sljedeći:
ZAKLJUČAK
Nacionalno vijeće obvezuje sve jedinice lokalne samouprave, jedinice regionalne samouprave, korisnike središnjeg državnog proračuna (ministarstva, agencije, državne urede, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i druga tijela javne vlasti koja žive od proračuna, javna poduzeća, izvanproračunski korisnici koji se financiraju od parafiskalnih nameta (komore, Hrvatske vode, ZAMP, turističke zajednice, sportske organizacije i slično) da osiguraju javno dostupnu, objavljenu, potpunu transparentnost trošenja javnih sredstava sa detaljnim podatcima o isplatama iz svojih proračuna.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Nikola Grmoja, predsjednik Nacionalnog vijeća.
PREDSJEDNIK
Nikola Grmoja
Na 10. sjednici prihvaćeno je Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje od 05. veljače 2021. do 15. srpnja 2021. godine.
Na sjednici su doneseni i sljedeći zaključci:
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje od 05. veljače 2021. do 15. srpnja 2021.godine.
ZAKLJUČAK
Nacionalno vijeće će predložiti izmjenu Odluke o Nacionalnom vijeću za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije, a u cilju unaprjeđenja rada Nacionalnog vijeća.
ZAKLJUČAK
Nacionalno vijeće konstatira da dr. Dijana Zadravec sukladno zaključku donesenom na 9. sjednici održanoj 15. lipnja 2021. godine i njezinom iskazu nije dostavila svu traženu dokumentaciju, te snimku SMS poruke u kojoj, prema njenim navodima, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković lobira za dr. Maria Zovaka na mjesto ravnatelja u KBC Sestre milosrdnice.
ZAKLJUČAK
Nacionalno vijeće izražava duboku zabrinutost i nezadovoljstvo jer je ministar Gordan Grlić Radman ponovno odbio dostaviti dokumente o isplaćivanju javnog novca veleposlanikovoj supruzi Loreti Bertoša-Kušen u Australiji, kao i dokumente Inspektorata službe vanjskih poslova dostavljene DORH-u, što upućuje na ozbiljnu sumnju da se radi o namjernom prikrivanju nezakonitosti.
ZAKLJUČAK
Nacionalno vijeće će na zatvorenu sjednicu pozvati Glavnu državnu odvjetnicu Zlatu Hrvoj-Šipek, na kojoj će raspravljati o pritužbama građana koje je Nacionalno vijeće zaprimilo na rad državnih odvjetništava.“
Na 9. sjednici prihvaćena su Izvješće Ministarstva zdravstva i Izvješće Hrvatskoga zavoda za zdravstveno osiguranje o izvršenju mjera Akcijskog plana za 2019. i 2020. uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine.
Na sjednici su donijeti i slijedeći zaključci:
Z A K LJ U Č AK
Nacionalno vijeće traži od Ministarstva zdravstva podatke o broju zahtjeva za nadzor inspekcije Ministarstva zdravstva i donesenim rješenjima.
Z A K LJ U Č A K
Od Hrvatske liječničke komore Nacionalno vijeće traži podatke o broju oduzetih licenci za samostalni rad liječnika zbog kršenja kodeksa medicinske etike.
Na sjednici je održano i javno saslušanje izv. prof. dr. sc. Dijane Zadravec, dr. med. vezano uz prijavu o nepravilnostima u radu KBC Sestre milosrdnice u Zagrebu, te su doneseni slijedeći zaključci:
Z A K LJ U ČA K
Nacionalno vijeće uputi će Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske prijepis tonskog zapisa sa 9. sjednice održane 15. lipnja 2021., te zatražiti očitovanje od Državnog odvjetništva o prijavama dr. Dijane Zadravec vezano uz nepravilnosti u KBC Sestre milosrdnice.
Z A K LJ U Č A K
Nacionalno vijeće traži od Ministarstva zdravstva da dostavi dokumentaciju o inspekcijskom i upravnom nadzoru u KBC Sestre milosrdnice u razdoblju od 2016. do 2021. godine.
Z A K LJ U Č A K
Nacionalno vijeće traži od Vlade Republike Hrvatske da osigura uvjete za zapošljavanje potrebnog broja djelatnika u odjelu posebnih financijskih istražitelja na odjelima sudova u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.
Z A K LJ U Č A K
Nacionalno vijeće traži od Ministarstva zdravstva, Ministarstva financija, Ministarstva gospodarstva, Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta da hitno utvrde činjenice vezane uz prijavu dr. Dijane Zadravec u KBC Sestre milosrdnice.
Z A K LJ U Č A K
Nacionalno vijeće traži od dr. Dijane Zadravec da dostavi preslike prijava sa urudžbenim brojem koje je upućivala nadležnim tijelima, te snimku SMS poruke u kojoj, prema njenim navodima, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković lobira za dr. Maria Zovaka za mjesto ravnatelja u KBC Sestre milosrdnice.
Videosnimka sjednice: https://www.youtube.com/watch?v=IBYwMy3EF8A
Na 8. sjednici održano je javno saslušanje na temu prikrivanja nezakonitosti u državnim institucijama uz sudjelovanje dr. sc Gordana Grlića Radmana ministra vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, te uz sudjelovanje ostalih javnih, stručnih i drugih osoba, te su doneseni slijedeći zaključci:
Z A K LJ U Č A K
Nacionalno vijeće konstatira da nisu dostavljeni traženi dokumenti.
Z A K LJ U Č A K
Nacionalno vijeće od MVEP-a ponovno traži putne naloge državne službenice Lorete Bertoša Kušen iz Australije u 2014. i 2015. godini s prilozima isplatnica, računa, putnih troškova, smještaja i dnevnica.
Z A K LJ U Č A K
Nacionalno vijeće ponovno traži spis MVEP-a s korespondencijom između DORH-a i MVEP-a o prijavljenim sumnjama o sudjelovanju službenih osoba o protuzakonitom trošenju državnog novca u Australiji i SAD-u.
Z A K LJ U Č A K
Nacionalno vijeće traži od DORH-a presliku spisa predmeta u povodu prijave Damira Sabljaka iz 2017. godine.
Videosnimka sjednice: https://www.youtube.com/watch?v=eu8BHmbbzhw
Na 7. sjednici:
- Djelomično je prihvaćeno Izvješće Ministarstva pravosuđa i uprave o izvršenju mjera Akcijskog plana za 2019. i 2020. uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine uz napomenu da Nacionalno vijeće inzistira da se što prije, a najkasnije do kraja godine osiguraju uvijeti za pretraživanje, nadogradnju mrežne aplikacije i pretraživanje imovinskih kartica pravosudnih dužnosnika putem aplikacije;
- Prihvaćeno je Izvješće Pravosudne akademije o izvršenju mjera Akcijskog plana za 2019. i 2020. uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine;
- Prihvaćeno je Izvješće Državnog izbornog povjerenstva o izvršenju mjera Akcijskog plana za 2019. i 2020. uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine.
Na 6. sjednici prihvaćena su :
- Izvješće Ministarstva zaštite okoliša i energetike o izvršenju mjera Akcijskog plana za 2017. i 2018. godinu (za 2018.) i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja o izvršenju mjera Akcijskog plana za 2019. i 2020. godinu uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine.
- Izvješće Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja o izvršenju mjera Akcijskog plana za 2017. i 2018. godinu (za 2018.) i Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine o izvršenju mjera Akcijskog plana za 2019. i 2020. godinu uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine;
- Izvješće Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja o izvršenju mjera Akcijskog plana za 2017. i 2018. godinu (za 2018.) i Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine o izvršenju mjera Akcijskog plana za 2019. i 2020. godinu uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine.
Na sjednici su doneseni i slijedeći zaključci:
- ”Nacionalno vijeće zatražit će očitovanje o navodima iz predstavke od Hrvatskih šuma d.o.o. pri čemu će se zatražiti da Hrvatske šume d.o.o. dostave Nacionalnom vijeću i opće podatke o distribuciji drvne građe počevši od 2017. i to podatke o kriterijima dodjele te dodijeljenim količinama drvne građe po pojedinim subjektima.”
- ”Nacionalno vijeće održat će povodom predstavke gospodina Damira Sabljaka dana 11. svibnja 2021. sjednicu s javnim saslušanjem na temu prikrivanja nezakonitosti u državnim institucijama.””
Na 5. sjednici prihvaćena su:
- Izvješća Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa o izvršenju mjera Akcijskog plana za 2019. i 2020. uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine;
- Izvješće Povjerenika za informiranje o izvršenju mjera Akcijskog plana za 2019. i 2020. uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine.
Na sjednici je donesen i sljedeći zaključak:
- "Nacionalno vijeće zahtijeva od Državnog sudbenog vijeća i Državnoodvjetničkog vijeća, da u roku 15 dana, dostave izvještaj o broju predmeta u kojima se utvrđivala odgovornost sudaca /državnih odvjetnika s podatcima o tome u kojim je predmetima utvrđeno da nema povrede, te s posebnim očitovanjem o broju predmeta u kojima je utvrđena povreda uz naznaku sadržaja utvrđene povrede."
Na 4. sjednici prihvaćena su:
- Izvješće Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije o izvršenju mjera Akcijskog plana za 2017. i 2018. godinu (za 2018.) i Akcijskog plana za 2019. i 2020. uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine;
- Izvješće Ureda za udruge o izvršenju mjera Akcijskog plana za 2017. i 2018. godinu (za 2018.) i Akcijskog plana za 2019. i 2020.uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine.
Na 3. sjednici razmatrane su Smjernice i teze uz Strategiju za sprječavanje korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine, te su doneseni zaključci;
- „Sve jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i ostala javnopravna tijela obavezati da osiguraju apsolutnu transparentnost i prezentiranje aplikacije o troškovima financija proračuna gradova, županija, javnih poduzeća, ministarstava, Hrvatskoga sabora.“
- „Nacionalno vijeće smatra da je potrebno pristupiti dubinskoj analizi stanja u pravosuđu te pokrenuti cjelovitu reformu pravosuđa, uz aktivnu participaciju samih sudaca, sa naglascima na jačanje etičkih standarda u pravosuđu kao i osnaživanja kadrovskog kapaciteta DORH-a.“
- „Nacionalno vijeće je stava da se novim zakonskim okvirom ne smije smanjivati ovlasti Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, već naprotiv, te bi ovlasti trebalo ojačati.“
- „Zakonom je nužno ojačati ovlasti Povjerenika za informiranje, dodijeliti mu ovlast neposrednog kažnjavanja odgovornih osoba u tijelima javne vlasti za uskratu informacija javnosti te unaprijediti okvir za proaktivnu objavu informacija.“
- „Na temelju provedene široke javne rasprave odlučiti o modalitetima reguliranja lobiranja, kroz zakonski prijedlog i uvođenje registra lobista i lobističkih aktivnosti.“
- „Nacionalno vijeće dostaviti će Ministarstvu pravosuđa i uprave zapisnik sa 3. sjednice sa priloženim materijalom članice Vijeća Dalije Orešković i člana Vijeća Željka Jovanovića.“
Tema: „ Primjena načela djelovanja kroz aktualnu sudsku praksu i njihova implementacija u zakonski okvir“
Odredbama članka 5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa propisana su načela djelovanja kojih su se dužnosnici u obnašanju dužnosti obvezni pridržavati. U slučaju da postoji dvojba da li je neko ponašanje u skladu s načelima javnih dužnosti , dužnosnici moraju zatražiti mišljenje od Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Svrha Povjerenstva kao preventivnog, antikorupcijskog tijela upravo se i ostvaruje kroz ukazivanje na ona postupanja koja nisu u skladu s načelima savjesnog, odgovornog, nepristranog i vjerodostojnog obnašanja dužnosti, a koja bi posljedično mogla dovesti i do neke druge, teže povrede Zakona. Budući da je potreba za donošenjem novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa prepoznata kroz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. , a prema planu normativnih aktivnosti njegovo donošenje predviđeno je tijekom ove godine, te potaknuti novijim presudama upravnih sudova te stajališta u presudi Visokog upravnog suda Republike Hrvatske iz prosinca 2020. godine kojima se Povjerenstvu osporava ovlast za donošenje odluka o povredi načela djelovanja kao samostalne povrede, nužno je potaknuti rasprave kako bi se došlo do odgovarajućih i kvalitetnih zakonskih rješenja koja bi obuhvaćala dosadašnje prihvaćene standarde u javnom djelovanju dužnosnika kao i unapređenje navedenog instituta.
U raspravi su sudjelovali predstavnici Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Ministarstva pravosuđa i uprave, te sveučilišne zajednice .
Doneseni su slijedeći zaključci:
- Nacionalno vijeće smatra da je institut načela djelovanja potrebno zadržati u novom Zakonu o sprječavanju sukoba interesa te da je sukladno dosadašnjoj praksi Povjerenstva potrebno zakonom definirati ovlast Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za donošenje odluka o povredi načela djelovanja kao samostalnim povredama.
- Poziva se Ministarstvo pravosuđa i uprave Republike Hrvatske redovito izvještavati Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije o održanim sastancima radne skupine za izradu Nacrta prijedloga Zakona o sprječavanju sukoba interesa.
- Poziva se Visoki upravni sud Republike Hrvatske da dostavi očitovanje o načinu dodjele u rad predmeta koji se odnose na odluke Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa te očitovanje o razlozima neodržavanja sjednice svih sudaca Visokog upravnog suda Republike Hrvatske radi zauzimanja jedinstvenog pravnog shvaćanja o primjeni članka 5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa.
Na 1. konstituirajućoj sjednici članovi Nacionalnog vijeća informirani su o tijeku izrade „Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine", te su doneseni slijedeći zaključci:
- Nacionalno vijeće održat će tematsku sjednicu „ Primjena načela djelovanja kroz aktualnu sudsku praksu i njihova implementacija u zakonski okvir“;
- Nacionalno vijeće će održat sjednicu na kojoj će dogovorit okvir, smjernice i teze za „Strategiju suzbijanja korupcije 2021. do 2030. godine“ koje će uputiti Vladi Republike Hrvatske;
- Nacionalno vijeće održat će sjednicu na temu korupcije u znanosti;
- Nacionalno vijeće održat će tematsku sjednicu „Uloga Ministarstva unutarnjih poslova u borbi protiv korupcije“;
Na 31. sjednici Nacionalnog vijeća održanoj 26. veljače 2020. prihvaćeno je Izvješće Ministarstva poljoprivrede o izvršenju mjera Akcijskog plana za 2017. i 2018. (za 2018.) uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine.
Na 30. sjednici Nacionalnog vijeća održanoj 11. prosinca 2019. prihvaćena su:
1. Izvješće Ministarstva financija o izvršenju mjera Akcijskog plana za 2017. i 2018.godinu ( za 2018.) uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine;
2. Izvješće Carinske uprave o izvršenju mjera Akcijskog plana za 2017. i 2018. godinu (za 2018.) uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine;
3. Izvješće Porezne uprave o izvršenju mjera Akcijskog plana za 2017. i 2018. godinu (za 2018.) uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine;
Tema: „Kako zaštiti neovisne demokratske institucije i vratiti povjerenje građana u njih?“
Povjerenje građana u političke institucije i Hrvatski sabor sve je manje. Svega 4 posto građana vjeruje političkim strankama, svega 8 posto vjeruje Hrvatskome saboru, a ocjena koju mu u ispitivanjima javnog mnijenja daju građani je 1,89. Ti i drugi podatci iz istraživanja Hrvatskog katoličkog sveučilišta o temeljnim vrednotama hrvatskoga društva pokazuju da od 1999., preko 2009. do 2018. kontinuirano pada povjerenje građana i u Sabor (od 23 posto na 8 posto), pravosuđe (od 35 na 15 posto) i u sve vladine institucije, pa čak i u Crkvu. Godine 1999. 64 posto građana imalo je povjerenje u Crkvu, a 2018. tek 38 psoto. To nepovjerenje razara društvo i zbog toga mladi napuštaju Hrvatsku.
Na sjednici su sudjelovali predstavnici ključnih dionika hrvatskoga društva (Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Ministarstva pravosuđa, Povjerenika za informiranje, DORH-a, USKOK-a, Ureda pučke pravobraniteljice, Pravnog fakulteta u Zagrebu, Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Državnog izbornog povjerenstva).
Na 28. sjednici, 25. listopada 2019. godine održano je javno saslušanje g. Damira Sabljaka državnog službenika Ministarstva vanjskih i europskih poslova vezano uz prijavu o nepravilnostima u radu Ministarstva vanjskih i europskih poslove, te su doneseni zaključci:
Z A K LJ U Č A K
“Nacionalno vijeće još jednom izražava nezadovoljstvo i negodovanje što predsjednik Vlade Andrej Plenković nije pomogao u osiguravanju dostave putnih naloga državne službenice Lorete Bertoša -Kušen .”
Z A K LJ U Č A K
”Nacionalno vijeće izražava nezadovoljstvo što ministar Gordan Grlić Radman, protivno članku 127. Poslovnika Hrvatskoga sabora odbio dostaviti putne naloge državne službenice Lorete Bertoša-Kušen.”
Z A K LJ U Č A K
”Nacionalno vijeće izražava negodovanje i osuđuje nedolazak g. ministra Gordana Grlića Radmana na sjednicu .”
Z A K LJ U Č A K
”Nacionalno vijeće zatražiti će očitovanje od strane ministra i Državnog odvjetništva o svim novo zaprimljenim dokumentima.”
Z A K LJ U Č A K
„Predsjednik Nacionalnog vijeća preuzima obvezu da osobno kontaktira Glavnog državnog odvjetnika te da se po potrebi održi zatvorena sjednica.“
Z A K LJ U Č A K
„Nacionalno vijeće ponovno će zatražiti dostavu svih ranije zatraženih spisa te zahtjev uputiti i preko zahtjeva Povjereniku za informiranje.“
Na 27. sjednici Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije prihvaćeno je Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje od 15. rujna 2018. do 15. srpnja 2019. godine.
Doneseni su i slijedeći zaključci:
ZAKLJUČAK
“Nacionalno vijeće utvrđuje da premijer Andrej Plenković do 26. rujna 2019. godine nije osigurao dostavu putnih naloga državne službenice Lorete Bertoša –Kušen iz Australije u 2016. godini, zatraženih Zaključkom Nacionalnog vijeća od 10. srpnja 2019. godine. Nacionalno vijeće traži od predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića da u roku od 15 dana Nacionalnom vijeću osigura dostavu navedenih putnih naloga iz Australije u 2016. godini s prilozima isplatnica te računa, putnih troškova, smještaja i dnevnica .”
ZAKLJUČAK
”Nacionalno vijeće, sukladno članku 127. Poslovnika Hrvatskoga sabora, zahtijeva od ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana da u roku od 15 dana dostavi putne naloge državne službenice Lorete Bertoša – Kušen iz Australije u 2014. i 2015. godini, s prilozima isplatnica te računa, putnih troškova, smještaja i dnevnica.”
ZAKLJUČAK
”Nacionalno vijeće, sukladno članku 127. Poslovnika Hrvatskoga sabora, zahtijeva od ministra vanjskih i europskih poslova Gordana Grlića Radmana da u roku od 15 dana dostavi spis MVEP-a s korespodencijom između DORH-a i MVEP-a o prijavljenim sumnjama o sudjelovanju službenih osoba u protuzakonitom trošenju državnog novca u Australiji i SAD-u.”
ZAKLJUČAK
”Nacionalno vijeće saziva sljedeću sjednicu za 15. listopada 2019. u 13,00 sati, te na sjednicu poziva ministra Gordana Grlića Radmana , sukladno članku 56. Poslovnika Hrvatskoga sabora i državnog službenika Damira Sabljaka , sukladno članku 52.a Poslovnika Hrvatskoga sabora.”
ZAKLJUČAK
„ Nacionalno vijeće traži od Državnog odvjetništva Republike Hrvatske da spis g. Damira Sabljaka vrati Službeničkom sudu u Zagrebu radi donošenja pravomoćnog rješenja.“
ZAKLJUČAK
U narednom razdoblju održat će se tematske sjednice;
- o problemu povjerenja građana u institucije na koju će biti pozvani predstavnici sudbene vlasti, pravosuđa, Ministarstva unutarnjih poslova s temom rasprave kako povećati povjerenje građana u institucije,
- o problemima korupcije u gospodarstvu na kojoj se može provesti i rasprava o nepravilnostima u Fondu za zaštitu okoliša,
- te sjednica s temom nove Strategije suzbijanja korupcije nakon 2020. godine na kojoj će Nacionalno vijeće na temelju svog trogodišnjeg rada razmotriti na koji će se način pristupiti izradi nove Strategije i što Nacionalno vijeće može ponuditi prilikom izrade iste.
Na sjednici su prihvaćena izvješća o izvršenju mjera Akcijskog plana za 2017. i 2018. (za 2018.) uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015 do 2020. godine Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa i Povjerenika za informiranje.
Na 25. sjednici predstavljena je aplikacija Grada Bjelovara o troškovima gradskih financija i proračuna te je donesen slijedeći zaključak:
„Nacionalno vijeće poziva Hrvatski sabor, ministarstva, sve gradove i županije da osiguraju apsolutnu transparentnost i prezentiranje aplikacije o troškovima financija proračuna gradova, županija, javnih poduzeća, ministarstava, Hrvatskoga sabora“.
Na sjednici su prihvaćena i izvješća o provedbi Akcijskog plana za 2018. godinu Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, Ministarstva državne imovine i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.
Na sjednici je razmatran Akcijski plan za 2019. i 2020. godinu uz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. i 2020. godine te je donesen sljedeći zaključak:
- Nacionalno vijeće pozdravlja preventivnu orijentaciju Akcijskog plana za 2019. i 2020. godinu i poziva Ministarstvo pravosuđa da te mjere ne budu apsolutni okvir, nego da se pokuša i nadograditi ove mjere svim onim aktivnostima koje će značiti uspješniju prevenciju korupcije, a posebno dio koji će povećati transparentnost i osigurati normalno funkcioniranje svih nezavisnih tijela koja su nositelji mjera Akcijskog plana.
Tema: "Etički izazovi u visokom obrazovanju i znanosti“
23., tematska, sjednica Vijeća održana je 20. svibnja 2019. na Sveučilištu u Rijeci.
Odgovornost institucija visokog obrazovanja i znanosti u velikoj mjeri odnose se upravo na očuvanje vrijednosti akademskog integriteta i istraživačkog etosa. Suvremeni društveni i politički kontekst nameće niz etičkih pitanja od ne-replikabilnosti istraživačkih rezultata, plagiranja, fabriciranja, falsificiranja, pitanja koautorstava, sve češće se adresiraju predrasude izdavača i deficiti sustava recenziranja koji su podložni različitim korupcijskim postupcima. Posebno je zabrinjavajući stav mladih istraživača koji smatraju da iskrenost u radu i istraživanjima ne povećava njihove šanse za razvoj znanstvene karijere i napredovanje u znanosti. Vjerodostojnost diploma i objektivne provjere kvalitete institucija i ishoda učenja su dovedene u pitanje.
O ovoj temi uvodno su govorili prof.dr.sc. Snježana Prijić Samaržija rektorica Sveučilišta u Rijeci, akademik Vlatko Silobrčić bivši predsjednik Odbora za etiku u visokom obrazovanju i znanosti, dr.sc. Tome Antičić državni tajnik Ministarstva obrazovanja i znanosti, gradonačelnik Grada Rijeke Vojko Obersnel, a u raspravi su sudjelovali predstavnici akademske zajednice, civilnog društva, državne uprave i medija.
Na sjednici su prihvaćena izvješća Ministarstva znanosti i obrazovanja, Agencije za znanost i visoko obrazovanje, Agencije za odgoj i obrazovanje, Središnjeg državnog ureda za šport o provedbi Akcijskog plana za 2018. god.
Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Agencija za znanost i visoko obrazovanje
Na sjednici su prihvaćena izvješća Ministarstva pravosuđa, Pravosudne akademije i Ministarstva uprave o provedbi mjera Akcijskog plana za 2017. i 2018. (2018.).
Na sjednici su raspravljena izvješća Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.o provedbi mjera Akcijskog plana za 2017. i 2018. (2018.).
Izvješće Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje
Tema: "Politička korupcija u Hrvatskoj – prijetnja parlamentarnoj demokraciji“
Politička korupcija, odnosno korupcija na visokoj razini (engl. grand corruption) prisutna je među visokim državnim dužnosnicima i političarima koji imaju političku moć i koriste ju u svrhu izigravanja institucija i pravnog sustava. Ovaj oblik korupcije izrazita je prijetnja demokraciji, odnosno očuvanju vladavine prava u društvu.
O političkoj korupciji u Hrvatskoj govorili su predstavnici političkog života, akademske zajednice, stručne javnosti, civilnog društva i medija.
Na sjednici su prihvaćena izvješća Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva državne imovine i Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova.o provedbi mjera Akcijskog plana za 2017. i 2018. (2017.).
Izvješće Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske
Tema: „Instituti predloženoga Nacrta zakona o sprečavanju sukoba interesa- korak naprijed ili korak nazad“
Zakon o sprječavanju sukoba interesa predstavlja normativni okvir kojim je uređeno područje sukoba interesa te nadležnosti i okvir djelovanja Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa čija je osnovna zadaća promicanje pravilnog upravljanja situacijama u kojima su privatni interesi dužnosnika u suprotnosti s javnim, sprječavanje privatnih utjecaja na donošenje odluka u obnašanju javnih dužnosti te jačanje vjerodostojnog, transparentnog i odgovornog postupanja dužnosnika.
Povjerenstvo je kroz dosadašnju praksu izgradilo prepoznatljiv sustav pravila ponašanja koje se od dužnosnika očekuju, a kojima se čuva integritet dužnosnika te se smanjuje rizik koruptivnog postupanja. Međutim, za ostvarivanje ciljeva i zadaća Povjerenstva i uopće ostvarivanje uloge koju Povjerenstvo kao antikoruptivno tijelo ima, neosporna je važnost adekvatnih zakonodavnih rješenja.
Iako je važeći Zakon o sprječavanju sukoba interesa donio pozitivan pomak, prvenstveno kroz osnivanje Povjerenstva kao stalnog, neovisnog i samostalnog državnog tijela, uočeni su i određeni nedostaci u postojećoj zakonodavnoj regulativi te se javila potreba za adekvatnijim uređenjem postojećih, ali i uvođenjem novih instituta koji bi predstavljali nadogradnju i unaprjeđivanje dosad postavljenih i prihvaćenih standarda u javnom djelovanju dužnosnika.
Potreba za donošenjem novog Zakona prepoznata je i kroz Strategiju suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020.god. koju je Hrvatski sabor donio kao strateški dokument u području prevencije i suzbijanja korupcije. Navedenim dokumentom istaknuta je neraskidivost veze između sukoba interesa i korupcije, što upućuje na potrebu pronalaženja kvalitetnih zakonodavnih rješenja s ciljem osiguravanja učinkovitog sustava sprječavanja sukoba interesa kao jednog od ključnih elemenata u procesu suzbijanja korupcije. U tom smislu nužno je voditi kvalitetan i otvoren dijalog između svih dionika u postupku donošenja Zakona, sa svrhom postizanja zajedničkog cilja, a to je donošenja novog kvalitetnog zakonodavnog rješenja koje će predstavljati učinkovit alat potreban za daljnje djelovanje Povjerenstva.
S obzirom da je Nacrt prijedloga Zakona o sprječavanju sukoba interesa prošao javnu raspravu putem e-savjetovanja te da brojne primjedbe i prijedlozi Povjerenstva kao tijela nadležnog za primjenu istog nisu prihvaćena, a pojedini instituti ugrađeni u predloženi Nacrt zakona ne doprinose ostvarivanju svrhe zbog koje se isti donosi, već naprotiv predstavljaju korak unazad u odnosu na već postignute standarde, nužno je bilo potaknuti dodatne rasprave o predloženim rješenjima.
U raspravi su sudjelovali predstavnici Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Ministarstva uprave, Ministarstva pravosuđa, Vrhovnoga suda Republike Hrvatske, Državnog odvjetništva, suci, predstavnici akademske zajednice te civilnoga društva.
Tema: „Reforma pravosuđa, s naglaskom na ubrzanje sudskih postupaka i ujednačavanje sudske prakse“
Na sjednici su sudionici s različitim perspektivama gledanja i iskustva u odnosu na predloženu temu dali ocjene pojedinih mjera pravosudne reforme bilo kao predstavnici institucija ili struke koju predstavljaju, bilo kao svoju osobnu ocjenu o poželjnosti, provedivosti i posljedicama predloženih mjera na temelju vlastitog iskustva. Na sjednici su sudjelovali predstavnici Ministarstva pravosuđa, predstavnici sudaca, sudova, civilnoga društva, udruge poslodavaca, Državnog odvjetništva i civilnog društva.
Na sjednici je raspravljana predstavka Damira Sabljaka o mogućim nepravilnostima u radu Ministarstva vanjskih poslova, a doneseni su i sljedeći zaključci:
1. Nacionalno vijeće predlaže Ministarstvu vanjskih i europskih poslova , da kao stranka u predmetu, uputi Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta zahtjev za utvrđivanje da li je počinjena šteta za Državni proračun Republike Hrvatske, a po izraženom uvjetnom mišljenju Državnog ureda za reviziju za Ministarstvo vanjskih i europskih poslova za 2016. godinu.
2. Budući da je u nalazu Državne revizije o obavljenoj financijskoj reviziji Ministarstva vanjskih i europskih poslova za 2016. godinu izraženo uvjetno mišljenje, Nacionalno vijeće uputiti će zahtjev Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske za postupanje i očitovanje po predmetnom nalazu.
3. Nacionalno vijeće uputiti će Ministarstvu vanjskih i europskih poslova inicijativu da se razmotri mogućnost sankcioniranja u slučaju kršenja Pravilnika o unutarnjem redu Ministarstva vanjskih i europskih poslova.
Na sjednici je prihvaćeno Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije za razdoblje od 27. listopada 2017. do 15. srpnja 2018. godine.
Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije
Na sjednici su prihvaćena izvješća Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Hrvatske energetske regulatorne agencije o provedbi mjera Akcijskog plana za 2017. i 2018. (2017.).
Uz prihvaćanje izvješća Nacionalno vijeće izražava nezadovoljstvo usporenim radom inspekcijskih službi kao posljedicom neuspostavljanja novog formata kroz državni inspektorat.
Izvješće Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja
Na sjednici su prihvaćena izvješća Ministarstva znanosti i obrazovanja i Agencije za znanost i visoko obrazovanje o provedbi mjera Akcijskog plana za 2017. i 2018. (2017.).
Tema: „ Korupcija i klijentelizam na lokalnoj razini – uzroci, mehanizmi i posljedice“
Budući da borba protiv korupcije predstavlja ključan cilj u za postizanje učinkovitije, poštenije i djelotvornije lokalne vlasti u interesu veće kvalitete života građana u raspravi su sudjelovali predstavnici najtransparentnijih gradova, civilnog društva, Državne revizije, Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Udruge gradova i županija, akademske zajednice i medija.
Na sjednici su prihvaćena izvješća Ministarstva pravosuđa i Pravosudne akademije o provedbi mjera Akcijskog plana za 2017. i 2018. (2017.).
Tema: „Važnost slobode medija u borbi s korupcijom“
Obilježavajući Svjetski dan slobode medija Nacionalno vijeće željelo je ukazati na izuzetnu važnost slobode medija u borbi s korupcijom u Hrvatskoj. U raspravi su sudjelovali predstavnici nadležnih institucija, državne uprave, medija i civilnog društva.
Na sjednici su prihvaćena izvješća Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje o provedbi mjera Akcijskog plana za 2017. i 2018. (2017.).
Donesen je i zaključak : Obzirom da Nacionalno vijeće smatra da su ovoga trenutka liste čekanja najveći korupcijski rizik, da se ubrza provedba ankete iz mjere 89. Akcijskog plana za 2017. i 2018., i izrada analize iz mjere 101. Akcijskog plana.
Na sjednici su prihvaćena izvješća Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta o izvršenju mjera Akcijskog plana za 2017. i 2018. (2017.).
Izvješće Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave
Na sjednici su prihvaćena izvješća Ministarstva uprave i Povjerenika za informiranje o provedbi mjera iz Akcijskog plana za 2017. i 2018. (2017.).
Na 5. sjednici prihvaćena su izvješća Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Ministarstva financija i Carinske uprave o provedbi Akcijskog plana za 2017. godinu.
Izvješće Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa
Inicijativa Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave za donošenjem novog Zakona o državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave
Na sjednici je donesen sljedeći zaključak:
Podržava se inicijativa za zakonsko uređenje i izradu promjena ili donošenje novog Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave u cilju jačanja integriteta i vjerodostojnosti članova Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave i prevencije eventualnih korupcijskih rizika. Nacionalno vijeće upućuje Inicijativu Vladi Republike Hrvatske na očitovanje, sa molbom da Vlada Republike Hrvatske izvijesti Nacionalno vijeće o rokovima u kojima se planira izrada ove zakonske izmjene.
Tema: „Strategija i akcijski planovi suzbijanja korupcije u Hrvatskoj ; jučer, danas, sutra“
Na sjednici je analizirana uspješnost mjera prevencije i suzbijanja korupcije u Hrvatskoj, a u cilju osiguranja uspješnije provedbe Strategije i Akcijskog plana za 2017. i 2018.
Tema: „Korupcijski rizici u javnoj nabavi“
Prema Indeksu percepcije korupcije za 2016. godinu Republika Hrvatska u odnosu na 2015. nazadovala je i od 176 zemalja nalazi se na 55 mjestu što ju svrstava u korumpirane zemlje. Na sjednici su detektirani razlozi korupcijskih rizika u javnoj nabavi.
U raspravi su sudjelovali predstavnici Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, Ministarstva pravosuđa, Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta, Hrvatske gospodarske komore, Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, Središnjeg državnog ureda za središnju javnu nabavu, Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstva obrane, Udruge poslodavaca u zdravstvu, Hrvatske udruge poslodavaca, Partnerstvo za razvoj.
Izvješće Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave
Na 1., konstituirajućoj, sjednici raspravljano je o Strategiji suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. i Akcijskom planu za 2015. i 2018. godinu uz Strategiju suzbijanja korupcije.