Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 38. sjednici održanoj 28. siječnja 2010. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu građana, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. siječnja 2010. godine.
Sukladno članku 63. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.
Uvodno je predsjednik Odbora pozdravio činjenicu što je, na prijedlog Vlade, skinut hitni postupak, jer se radi o izuzetno važnom Zakonu. Naime, uz prebivalište se veže se niz prava i obaveza građana.
U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja istaknuo je da se radi o prvim većim izmjenama zakona od 1991. godine, s kojima se nastoji uspostaviti ravnoteža između ustavom zajamčenog prava na slobodu kretanja i zaštite javnog poretka. Naime, važeći zakon ne omogućuje odjavu prebivališta bez osobnog zahtjeva osobe čije se prebivalište odjavljuje, tako da se često događa da osobe koje nemaju nikakve veze s prijavljenim prebivalištem imaju isprave s adresom na kojoj ne stanuju te ostvaruju sva prava koja proizlaze iz osnova prebivališta. Prema važećem Zakonu ne pridržavanjem predviđena obveza prijave promjene prebivališta često nije moguće sankcionirati jer se osobe nalaze na nepoznatoj adresi. Predloženim izmjenama nastoje se ukloniti uočene nepravilnosti te evidenciju prebivališta i boravišta uskladiti sa stvarnim stanjem. Nadležna policijska uprava ili policijska postaja mogla bi po službenoj dužnosti odjaviti iz evidencije prebivališta osobu za koju se utvrdi da stvarno ne prebiva na prijavljenoj adresi. Postupak odjave prebivališta temeljio bi se na podacima koje utvrdi sama policijska postaja ili tijela državne uprave i lokalne samouprave, te na zahtjev zainteresirane pravne ili fizičke osobe.
U načelnoj raspravi članovi Odbora istaknuli su da je bilo nužno krenuti u izmjene Zakona i uvesti reda u to područje. Trenutno stanje mnogi iskorištavaju kako bi ostvarili financijske koristi, prava koja proizlaze iz prebivališta ili kako bi izbjegli dostavu pismena. Istaknuto je da se čestim izmjenama imena ulica građani dovode u situaciju da moraju izdvojiti znatna sredstva kako bi na dokumentima izvršili promjenu adrese, a koju oni faktički nisu promijenili. U pojedinačnoj raspravi istaknuto je da su odredbe čl. 13a., 13b. i 13c. kojima je predviđeno brisanje prebivališta osoba koje su se nastanile na drugom mjestu u Republici Hrvatskoj u koliziji s čl.1 Zakona. Naime, moglo bi se desiti da osoba koja faktički živi na teritoriju Republike Hrvatske izgubi prebivalište jer , primjerice, stanodavac ne želi prijaviti na adresi na kojoj je ta osoba unajmila stan. Stoga bi navedene odredbe trebalo doraditi tako da se osobama za koje je utvrđeno da imaju prebivalište na drugoj adresi u RH zajedno s rješenjem o odjavi prebivališta odredi i novo prebivalište ili da im se naloži da u određenom roku prijave stvarno prebivalište. Napomenuto je i da predstoji ozbiljan posao nakon donošenja Zakona, kako u samom postupku brisanja osoba iz prebivališta, tako i u donošenju drugih propisa kako bi se spriječile uočene nepravilnosti.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio Hrvatskom saboru predložiti da donese sljedeće
Z A K LJ U Č K E
1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prebivalištu i boravištu građana
2. Sve primjedbe i prijedlozi izneseni u raspravi upućuju se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Tomislav Čuljak, potpredsjednik Odbora
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić