Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 65. sjednici, održanoj 29. studenoga 2019., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o obradi biometrijskih podataka, drugo čitanje, P. Z. br. 756 (dalje u tekstu: Konačni prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2019.
Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženi zakonski prijedlog razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela.
U uvodnom izlaganju predstavnik predlagatelja je istaknuo da se Konačnim prijedlogom zakona omogućava realizaciju trenutno najaktualnije inicijative Europske unije na području sigurnosti usmjerena na jačanje razmjene biometrijskih podataka kroz povezivanje informacijskih sustava radi zaštite granica, upravljanja migracijama, suzbijana kriminaliteta i jačanja unutarnje sigurnosti, a za što zakonski okvir postavljaju dvije Uredbe o interoperabilnosti usvojene u lipnju 2019. na razini Europske unije. Konačni prijedlog zakona će omogućiti pouzdaniju, pristupačniju i lakšu identifikaciju putem biometrijskih podataka poglavito temeljem otisaka prstiju, i to u hrvatskim i europskim informacijskim sustavima što će spriječiti zlouporabe te pridonijeti djelotvornijem osiguranju prava na azil.
Predstavnik predlagatelja nadalje je istaknuo kako u Republici Hrvatskoj postoji više informacijskih sustava koji sadrže biometrijske podatke, i to Informacijski sustav Ministarstva unutarnjih poslova, Hrvatski vizni informacijski sustav i Zatvorski informacijski sustav, dok na razini Europske unije postoje Schengenski Informacijski sustav, sustav EURODAC i Vizni informacijski sustav. Osim postojećih, interoperabilnost se planira i s budućim informacijskim sustavima Europske unije koji su u fazi razvoja, a također će sadržavati biometrijske podatke: Sustav ulaska/izlaska, Europski sustav za informacije o putovanjima i njihovu odobrenju i Europski informacijski sustav kaznene evidencije za državljane trećih zemalja.
Nastavno je predstavnik predlagatelja pojasnio kako nadležna tijela, prilikom pretraživanja biometrijskih podataka putem zajedničkog tehničkog rješenja za uspoređivanje biometrijskih uzoraka, primaju pozitivan/negativan rezultat provjere u navedenim informacijskim sustavima ovisno o tome je li osoba u različitim informacijskim sustavima poznata pod različitim identitetima.
Zaključno je predstavnik predlagatelja istaknuo kako je, u odnosu na prvo čitanje, u Konačnom prijedlogu zakona učinjeno tek nekoliko izmjena u članku 3. a odnose se na izmjene pojmovnika.
Bez rasprave, jednoglasno, s 9 glasova „ZA“, Odbor predlaže Hrvatskome saboru da donese
ZAKON O OBRADI BIOMETRIJSKIH PODATAKA.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Petar Škorić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić