Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 65. sjednici Odbora održanoj 25. svibnja 2011.g., raspravljao je o Izvješću ministra unutarnjih poslova o obavljanju policijskih poslova za 2010.g., koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio ministar unutarnjih poslova, aktom od 17. ožujka 2011. godine.
Sukladno članku 63. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženo Izvješće razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.
Predstavnik predlagatelja uvodno je obrazložio predmetno Izvješće. Istaknuo je da je temeljna zadaća policije da skrbi o sigurnosti građana, demokratskih institucija i jačanju ukupnog sustava nacionalnih zadaća prije svega kroz zaštitu života, osobne sigurnosti i imovine. Rad policije u 2010. godini proveden je sukladno prethodno postavljenim prioritetima i to: jačanje kapaciteta svih linija rada policije, a posebice kriminalističke policije u području suzbijanja korupcije i organiziranog kriminaliteta. U odnosu na 2009. godinu smanjio se broj prijavljenih kaznenih djela za 0,3 posto, a kaznenih djela za koja se postupak pokrenuo po službenoj dužnosti manji je za 0,2 posto. Tijekom 2010. godine zabilježeno 107.995 kaznenih djela. Od tog broja za 73.328 kaznenih djela postupak je pokrenut po službenoj dužnosti, te je razriješeno ukupno 47.267 kaznenih djela. Policija je pronašla počinitelje 1.638 kaznenih djela prijavljenih ranijih godina, a koeficijent razriješenosti iznosi 66,7 posto. Vezano uz sigurnost prometa na cestama zabilježen je značajan napredak, te je za 11,9 % smanjen broj prometnih nesreća, broj prekršaja smanjen je za 5,8 %, a broj smrtno stradalih iznosio je 9,8 na sto tisuća stanovnika što predstavlja veliki napredak u odnosu na prethodne godine. Napravljen je znatan iskorak u otkrivanju i procesuiranju koruptivnih kaznenih djela, te je u tom dijelu zabilježen porast broja kaznenih djela od 68,1%. Istaknuto je da porast broja kaznenih djela korupcije, i organiziranog kriminala (porast 23%) treba smatrati pozitivnim jer velik dio ostaje u „sivoj zoni“. Napomenuo je da je Ministarstvo unutarnjih poslova ispunilo sve zadaće u svezi ispunjavanja mjerila za zatvaranje poglavlja 24 „Pravda, sloboda i sigurnost“ koje je uspješno, privremeno, zatvoreno, a vezano za poglavlje 23 „Pravosuđe i temeljna prava“ pristupilo se intenziviranju mjera na reformi policije, gdje prvenstveno treba istaknuti napore na donošenju pravnih pretpostavki za potpunu depolitizaciju policije kroz novi Zakon o policiji, te nastavak reforme kriminalističke policije u svezi borbe protiv najsloženijih oblika korupcije.
U načelnoj raspravi istaknuto je da je Izvješće sveobuhvatno te da se iz Izvješća može vidjeti koji su ciljevi postignuti a koji nisu. Primjerice vidljivo je da su financijska ulaganja i doneseni propisi pokazali rezultate u povećanju sigurnosti prometa na cestama jer je smanjen broj prometnih nesreća, smanjen je broj prekršaja a što je najvažnije značajno manje je poginulih osoba. Jasno su vidljivi i rezultati vezani uz međunarodnu suradnju u borbi protiv organiziranog kriminala jer ni kriminal nema granice, a rezultati su vidljivi jer se u Hrvatskoj i drugim zemljama interkontinentalno otkrivaju kaznena djela vezana uz organizirani kriminal. Pohvalno je i da su kroz međunarodnu suradnju tijekom turističke sezone u Hrvatskoj prisutni policajci iz drugih država što povećava percepciju sigurnosti turista. Istaknuto je da u Izvješću nema podataka vezanih uz mjere tajnog prikupljanja podataka, osobito izlisti ulazno izlaznih poziva koje policija radi samostalno bez nadzora drugih tijela. Navođenjem tih podataka u Izvješću s jedne strane osigurala bi se transparentnost, izbjegle manipulacije i medijski navodi o 40 tisuća osoba nad kojima je primijenjena ta mjera. Također je rečeno da nema izvještaja o mjerama unutarnje kontrole, što je izuzetno važno za ocjenu Izvješća jer bi se vidjelo kako se policija nosi sa različitim kušnjama.
Spomenuta je i važnost percepcije sigurnosti građana, te bi ubuduće bilo dobro da se u izvješćima navedu i podaci o percepciji građana, osobito stoga što je samo ministarstvo vršilo takva istraživanja. Vezano uz razbojstva financijskih institucija koja po okrutnosti, opasnosti i šteti predstavljaju značajnu ugrozu, trebalo ravnomjernije rasporediti odgovornost, te bi i te institucije trebale doprinijeti prije svega kroz mjere zaštite i zaštitarsku službu. Naime vidljivo je da je najveći teret i odgovornost upravo na policiji.
Dio članova Odbora rekao je da se izvješće zove Izvješće ministra unutarnjih poslova te bi stoga svoje mišljenje i odgovore na pitanja trebao dati upravo ministar, a ne državni tajnik.
Nakon provedene rasprave, Odbor je glasovanjem (10 glasova „ZA“, 2 glasa „SUZDRŽANA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Izvješće ministra unutarnjih poslova o obavljanju policijskih poslova za 2010. godinu
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Tomislav Čuljak, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić