Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, na 54. sjednici održanoj 30. rujna 2010. raspravljao je o Izvješću o radu državnih odvjetništava u 2009. godini, koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavilo Državno odvjetništvo Republike Hrvatske aktom broj: A-470/09 od 16. rujna 2010. godine.
Sukladno članku 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je predloženo Izvješće razmatrao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.
U uvodnom izlaganju glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske objasnio je kako Izvješće predstavlja cjelovit prikaz rada Državnog odvjetništva, USKOK-a, županijskih i općinskih Državnih odvjetništava u kojima je ukupno zaposleno 577 državnih odvjetnika i zamjenika državnih odvjetnika. U tijeku 2009. godine zaprimljeno je 86406 kaznenih prijava što je 2% manje u odnosu na 2008.g. Od zaprimljenih prijava 41 % je odbačeno. Naglasio je da je u postupcima po kaznenim prijavama doneseno 87% osuđujućih presuda. Naime, u slučajevima kada državno odvjetništvo nije imalo dovoljno dokaza, kaznene prijave su odbačene, stoga postotak osuđujućih predmeta pokazuje uspješnost rada državnih odvjetništava. Zabilježen je porast zatvorskih kazni od 18,7% u odnosu na prošlu godinu. Alternativnim rješavanjem sudskih sporova u 2009.g. riješeno je preko 5000 predmeta (nagodbama i dr.) te je time rasterećen rad sudova. Cilj je da se brojem alternativno riješenih predmeta dosegne 80%.
Novi Zakon o kaznenom postupku (u daljem tekstu: ZKP) koji je stupio na snagu 1. srpnja 2009.g. za kaznena djela iz nadležnosti USKOK-a omogućio je da se istrage koju sada provode tužitelji provode brže i kvalitetnije. Za kaznena djela iz nadležnosti USKOK-a doneseno je 94,2% osuđujućih presuda od kojih je preko 60% zatvorskih kazni.
Izmjenama kaznenog zakona koje su stupile na snagu 1. siječnja 2009.g. uvedeno je tzv. prošireno oduzimanje imovinske koristi za sva djela iz nadležnosti USKOK-a. Time je omogućeno da se počiniteljima oduzme sva imovina, osim one za koju dokažu da je zakonito stečena. U 2009.g. oduzeto je ukupno više od 28,5 milijuna kuna te 424.484 eura. Naglašeno je kako je Državno odvjetništvo tijelo progona, a ne tijelo koje otkriva počinitelje kaznenih djela. Stoga je nužno da sva tijela koja sudjeluju u otkrivanju i procesuiranju počinitelja kaznenih djela od Policije, Državne revizije, Ministarstva financija i drugih tijela kvalitetno i potpuno izvrše svoj dio posla te podnesu kaznene prijave.
U tijeku 2009.g. zatraženo je 833 posebnih izvidnih mjera za kaznena djela zlouporabu opojnih droga, šverc i korupciju. Iz navedenih podataka jasno je kako javnost ima pogrešnu percepciju da se svakoga prisluškuje.
U građanskim predmetima zabilježen je blagi porast broja predmeta od 4,45% što se najvećim dijelom odnosi na uknjižbu državne imovine, tako da je postupak uknjižbe prava vlasništva imovine RH pokrenut u 97,37% slučajeva.
U raspravi je postavljeno pitanje koliko će ustavne promjene i stupanje na snagu novog Zakona o kaznenom postupku za sva kaznena djela utjecati na rad Državnih odvjetništva. Naime, ustavnim promjenama uvedeno je nezastarijevanje kaznenih djela kod pretvorbe i privatizacije, a iskustva u primjeni novog ZKP-a u „uskočkim“ predmetima pokazala su da se njegovim odredbama omogućava brže provođenje istrage i učinkovitije prikupljanje dokaza. U odnosu na sva ostala kaznena djela novi ZKP stupa na snagu 1. rujna 2011.g., no za njegovo provođenje je potrebno osigurati odgovarajuću materijalnu i kadrovsku opremljenost, s obzirom da sadašnji resursi nisu dovoljni za primjenu zakona.
Na postavljeno pitanje vezano za suradnju s policijom, glavni državni odvjetnik odgovorio je da je suradnja s policijom dobra te da je osobito bitno što je ustrojen Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK) što je u suradnji s „Uskočkim“ sudovima dovelo do znatno bržeg provođena postupka u predmetima vezanim uz korupciju i organizirani kriminal.
Odgovarajući na upite vezane uz materijalnu i kadrovsku ekipiranost, glavni državni odvjetnik je istaknuo kako je još prije godinu dana upućen dopis ministru pravosuđa, a ovih dana ponovno, kako bi se osigurala nužna sredstva za rad državnih odvjetništava. U raspravi je dotaknuto pitanje vezano uz radne sporove, poslodavce koji lažnim prijavama dohotka zakidaju državni proračun, kao i onih koji dovode radnike u položaj u kakvom ne bi smjeli biti. Istaknuto je da postoji veliki broj anonimnih kaznenih prijava za koje se provodi postupak te često dovode do toga da se uznemiravaju građani, a da nema mogućnosti da se takve prijave temeljem diskrecione ocjene zanemare. Time bi se smanjio broj odbačenih kaznenih prijava. S druge strane još uvijek imamo situaciju da mnoga državna tijela koja su dužna podnositi kaznene prijave to ne čine.
Na velikom broju nekretnina osobito na otocima, Baniji i Dalmaciji upisuje se državno vlasništvo na imovini koja je desetljećima pa i stoljećima u privatnom vlasništvu. Glavni državni odvjetnik napomenuo je da su pokrenuti postupci uknjižbe kako ne bi nastala šteta za RH kad nastupi povjerenje u zemljišne knjige i u odnosu na državnu imovinu. Slučajevi u kojima je pokrenut postupak uknjižbe na imovini koja nije u vlasništvu RH lako će se riješiti nagodbama. Istaknuo je i da postoji velik broj predmeta po tužbama građana protiv Republike Hrvatske, koji su „tipski“ primjerice kod kršenja prava iz kolektivnih ugovora, stoga treba omogućiti da pojedini od tih predmeta dođu do Vrhovnog suda kako bi se mogao zauzeti stav i postići nagodbe za koje je također potrebno osigurati sredstva.
Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (9 glasova «ZA» i 2 glasa «SUZDRŽAN») odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese sljedeći
ZAKLJUČAK
Prihvaća se Izvješće o radu državnih odvjetništava u 2009. godini
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Ranko Ostojić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Tomislav Čuljak, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
Ranko Ostojić