Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 38. sjednici, održanoj 9. prosinca 2025. godine, Izvješće o stanju u sektoru vodnih usluga i radu Vijeća za vodne usluge za 2023., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijelo Vijeće za vodne usluge, aktom od 3. listopada 2025. godine.
Odbor za poljoprivredu je, sukladno članku 99. Poslovnika Hrvatskoga sabora proveo raspravu o predmetnom aktu kao matično radno tijelo. Odbor je raspolagao mišljenjem Vlade Republike Hrvatske o predmetnom Izvješću.
Nakon uvodnog izlaganja predsjednika Vijeća za vodne usluge i predstavnice Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije u raspravi je postavljen upit o broju domaćinstava koja su priključena na sustav javne vodoopskrbe u Republici Hrvatskoj te je upitano za trendove priključenosti na sustave javne vodoopskrbe u drugim državama članicama Europske Unije. Zbog razlike između zahvaćenih i isporučenih količina vode, koja iznosi 51 %, postavljen je upit o procjeni gubitaka u narednom razdoblju i načinima zaustavljanja ovog trenda, a uzimajući u obzir znatna ulaganja u sektor, koja su trebala rezultirati smanjenjem gubitaka. Ukazano je i na visoki rast troškova u vodoopskrbnom sektoru, od materijalnih, režijskih do troškova za zaposlenike i upitano je jesu li europska sredstva iskorištena za ulaganja koja bi mogla pridonijeti smanjenju ukupnih troškova sektora. Postavljen je i upit o prijedlogu za povećanje fiksnog dijela vodnih usluga za domaćinstva na području Općine Majur, koji bi sa 1,73 EUR po m3 trebao porasti na 5,31 EUR po m3, a koji se većim dijelom (3,47 EUR po m3) odnosi na Naknadu za razvoj. Rečeno je kako je ovaj prijedlog povećanja cijene vode neprihvatljiv jer se njime pokušavaju naplatiti dugovanja koja su ostala nakon pripajanja Javnog poduzeća Komunalac Hrvatska Kostajnica, a koja su prenesena na Vode Banovine d.o.o. Prema ovom prijedlogu trošak tog dugovanja podmirivali bi i korisnici s područja Općine Majur i Općine Donji Kukuruzari koji u njegovom nastajanju nisu sudjelovali, pa je u raspravi rečeno da se radi o općinama koje se nalaze u I skupini razvijenosti, tj. u najnerazvijenijem području Republike Hrvatske, u kojemu živi pretežito staračko i siromašno stanovništvo, kojima bi povećanje cijena vodnih usluga ugrozilo njihovu egzistenciju i za isto je potrebno pronaći održivije rješenje.
Priključenost domaćinstava na sustave javne vodoopskrbe u Republici Hrvatskoj iznosi 88 %, s mogućnošću priključenja do 92 %, odgovorio je predstavnik predlagatelja i dodao kako je teško uspoređivati trendove priključenosti na sustave javne vodoopskrbe s drugim državama članicama Europske Unije jer su njihove mreže javne vodoopskrbe uglavnom vezane uz urbana područja, što u Republici Hrvatskoj nije slučaj. Nefakturirana ovlaštena potrošnja, prividni gubitci i stvarni gubitci vode u vodoopskrbnom sustavu čine razliku od 51 % između zahvaćene i isporučene vode, pa se može reći da su gubitci u vodoopskrbnom sustavu znatno manji. Njihovo dodatno smanjenje očekuje se i od provedbe Nacionalnog akcijskog plana smanjenja gubitaka vode u Republici Hrvatskoj te planova smanjenja gubitaka vode, koje će, za svoja opskrbna područja, do kraja ove godine pripremiti 41 integrirani pružatelj vodnih usluga. Intencija zakonodavca je da se okrupnjavanjem isporučitelja vodnih usluga ujednače cijene vode u cijeloj Republici Hrvatskoj. Predstavnik predlagatelja odgovorio je da su Vode Banovine d.o.o. naslijedile dug, uključujući i pozajmicu koju je Komunalac Hrvatska Kostajnica dobio od Grada Hrvatske Kostajnice, pa se trenutno razmatra rješenje ovog problema, no bilo bi najpoštenije kada bi Grad Hrvatska Kostajnica odustao od potraživanja jer se je Komunalac morao zadužiti obzirom da Grad nije povisivao cijenu vode, a troškovi su rasli. Vijeće razmatra ovaj problem i još nije donijelo odluku, no kako je dan rok prilagodbe nakon okrupnjavanja vodovoda od dvije godine upravo za male općine, čudi da taj rok prilagodbe u ovom slučaju nije primijenjen. Predstavnica Ministarstva odgovorila je kako javni isporučitelji vodnih usluga imaju obvezu u narednih pet godina za 20 % smanjiti gubitke u vodoopskrbnoj mreži, a troškovi gubitaka ne smiju se naplatiti krajnjim korisnicima. Rekla je kako su planirana europska sredstva u sektoru vodnih usluga iskorištena u cijelosti i dodala kako sektor može biti primjer drugima u korištenju ovih sredstava. Podsjetila je i kako u zadnjih dvadesetak godina u nekim jedinicama lokalne samouprave nije došlo do porasta cijena vodnih usluga, premda su troškovi u sektoru rasli i dodala kako je Vladi Republike Hrvatske u fokusu osigurati priuštivost i ujednačenost cijena vode na cijelom području Republike Hrvatske.
Odbor za poljoprivredu je, nakon provedene rasprave, većinom glasova (7 glasova „za“ i 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskom Saboru usvajanje slijedećeg
Z A K LJ U Č K A
Prihvaća se Izvješće o stanju u sektoru vodnih usluga i radu Vijeća za vodne usluge za 2023.
PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir