Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 30. sjednici, održanoj 5. prosinca 2025. godine, Godišnje izvješće Hrvatske zaklade za znanost za 2022. godinu, Godišnje izvješće Hrvatske zaklade za znanost za 2023. godinu i Godišnje izvješće Hrvatske zaklade za znanost za 2024. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Upravni odbor Hrvatske zaklade za znanost, aktom od 28. travnja 2025. godine.
Odbor je, u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o Izvješćima raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.
Sukladno članku 247. Poslovnika Hrvatskoga sabora o predmetnim Izvješćima provedena je objedinjena rasprava.
Uvodno obrazloženje podnio je podnositelj Izvješća. Podnositelj Izvješća istaknuo je kako je novi zakonodavni okvir iz 2022. godine označio bitnu prekretnicu u načinu financiranja Hrvatska zaklada za znanost (u daljnjem tekstu: Zaklada) koja je donošenjem Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost (Narodne novine br. 57/2022.) postala proračunski korisnik Državnog proračuna Republike Hrvatske na razdjelu Ministarstva znanosti i obrazovanja. U tom smislu, predstavljajući Izvješće za 2022. godinu istaknuo je kako je proračun Zaklade za 2022. godinu iznosio 255 milijuna kuna te kako je u navedenom razdoblju nastavljeno financiranje znanstvenih projekata i to Istraživački projekti i Uspostavni istraživački projekti. Isto tako, istaknuo je kako je Zaklada u 2022. godini otvorila pregovore s Češkom zakladom za znanost (GAČR) i Njemačkom zakladom za znanost (DFG) te je jednako tako uspostavljen hrvatsko-švicarski program suradnje. Tijekom 2022. godine obavljena je priprema dokumentacije za novi programski okvir predviđen investicijskim prioritetima i to: Program razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti, Program razvojnih istraživačkih potpora, Program mobilnosti i Program ciljana znanstvena istraživanja. Tijekom 2022. godine Zaklada je za znanstveno-istraživačke projekte i karijere mladih istraživača isplatila gotovo 246 milijuna kuna.
Tijekom 2023. godine Zaklada se u potpunosti prilagodila novom zakonskom okviru, sukladno reformskim ciljevima učinkovitijeg financiranja istraživanja i inovacija zacrtanima u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO). Također, tijekom 2023. godine intenzivno se radilo na daljnjem jačanju uloge Zaklade u nacionalnom sustavu istraživanja i inovacija te jačanju ljudskih kapaciteta Ureda Zaklade za obavljanje stručnih i administrativnih poslova. Podnositelj Izvješća istaknuo je kako je kroz različite programe Zaklade financirano 742 projekta i 869 mladih istraživača. Najveći dio financijskih sredstava isplaćen je za mlade istraživače (12,19 milijuna eura ili 43,99% proračuna HRZZ-a), istraživačke projekte (8,70 milijuna eura ili 31,37% proračuna HRZZ-a), te uspostavne istraživačke projekte (4,70 milijuna eura ili 16,96% proračuna HRZZ-a). Ukupno je zaposleno 38 zaposlenika koji su djelovali u šest ureda i 11 odjela.
Tijekom 2024. godine nastavljena je međunarodna vidljivost, a proračun Zaklade iznosio je 38 milijuna eura. Tijekom 2024. godine pokrenut je novi ciklus Istraživačkih projekata, provedene su izmjene općih akata Zaklade i osnaživanje međunarodne vidljivosti Zaklade. Tijekom 2024. godine Zaklada je financirala gotovo 500 mladih istraživača i time pridonijela i drugom važnom cilju Zaklade – razvoju karijera mladih istraživača. Tijekom 2024. godine s radom je započelo Povjerenstvo za prigovore, koje je u svojem radu utvrdilo da je samo 0,8% prijavljenih projekata sadržavalo postupovne pogreške, koje su zatim poslane u ponovljeno vrednovanje.
Predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da je Zaklada krovno tijelo koje ima za cilj razvoj i promicanje znanosti i tehnologije te da je u svom djelovanju ostvarila bitan napredak za razvoj znanosti u Republici Hrvatskoj. U tom smislu naveo je kako Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih kontinuirano ulaže napore kako bi se Zakladi pro futuro osigurala veća financijska sredstva, a sve s ciljem osiguravanja održivog znanstvenog, tehnološkog i gospodarskog razvoja.
U raspravi je istaknuto kako su u radu Zaklade vidljivi pozitivni trendovi, posebice u smislu ulaganja u mlade istraživače, zatim povećanja financijskih sredstava Zaklade te međunarodne vidljivosti, o čemu svjedoči činjenica kako je primjerice u 2023. godini za promicanje i razvoj znanosti isplaćeno 27,7 milijuna eura od kojih je financirano više od 700 projekata i gotovo 900 mladih istraživača. Osim toga, u raspravi je istaknuto mišljenje pojedinih članova Odbora koji smatraju kako je Zakonom iz 2022. godine narušena autonomija Zaklade te je u tom smislu Zaklada snažnije vezana za izvršnu vlast, što prema navedenom mišljenju umanjuje autonomiju i samu transparentnost evaluacijskog postupka. Jednako tako, u raspravi je izražen kritički stav što Zaklada, zbog kašnjenja u povlačenju financijskih sredstava kao korisnik NPOO-a, nije realizirala financiranje znanstvenih projekata. Nadalje, u raspravi je, uvažavajući kvalitetu i neutralnost recenzija, članicu Odbora zanimalo koliki je udio stranih recenzenata po natječaju i koliko je prigovora zaprimilo Povjerenstvo za prigovore. Tema rasprave bila je i imovina Zaklade te razlozi zbog kojih se kasnilo s podnošenjem Izvješća za 2022. i 2023. godinu.
U odgovoru na postavljena pitanja podnositelj Izvješća istaknuo je da je Zaklada središnja ustanova u Republici Hrvatskoj koja ima za cilj financiranje znanosti te da sukladno tome Zaklada samostalno, transparentno i nepristrano obavlja poslove sukladno Zakonu o Hrvatskoj zakladi za znanost (Narodne novine br. 57/2022). Također, u odgovoru na postavljena pitanja istaknuo je kako je udio recenzenata u postupcima vrednovanja u STEM područjima iznose 100% dok je u humanističkom području udio nešto manji. Isto tako, istaknuo je da je Povjerenstvo za prigovore u izvještajnom razdoblju zaprimilo 108 prigovora od kojih je jedan prigovor bio osnovan. Govoreći o razlozima kašnjenja Izvješća za 2022. i 2023. godinu, istaknuo je da su donošenjem novog Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost stupile i promjene vezane za administrativni ustroj Zaklade, koje je bilo potrebno uskladiti s nadležnim Ministarstvom, a koje su se u konačnici reflektirale na vremenski rok podnošenja godišnjih izvješća o radu.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka
PRIHVAĆA SE GODIŠNJE IZVJEŠĆE HRVATSKE ZAKLADE ZA ZNANOST ZA 2022. GODINU;
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka
PRIHVAĆA SE GODIŠNJE IZVJEŠĆE HRVATSKE ZAKLADE ZA ZNANOST ZA 2023. GODINU;
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 4 glasa „PROTIV“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka
PRIHVAĆA SE GODIŠNJE IZVJEŠĆE HRVATSKE ZAKLADE ZA ZNANOST ZA 2024. GODINU.
Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora određena je izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković, predsjednica Odbora, a u slučaju njezine odsutnosti prof. dr. sc. Damir Bakić, potpredsjednik Odbora.
PREDSJEDNICA ODBORA
izv. prof. dr. sc. Vesna Bedeković