Odbor za obranu Hrvatskoga sabora na 10. sjednici održanoj 16. rujna 2021. godine, raspravljao je o Godišnjem izvješću o obrani za 2020. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. kolovoza  2021. godine.
Odbor je na temelju članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravljao o predmetnom Izviješću, kao matično radno tijelo.

Prilikom predstavljanja Godišnjeg izvješća ministar obrane rekao je da su tijekom 2020. nastavljeni projekti opremanja i modernizacije Hrvatske vojske unatoč izazovima nastalim zbog pandemije koronovirusa i potresa. Obrambena politika Republike Hrvatske tijekom 2020. bila je usmjerena na unaprjeđivanje obrambenih sposobnosti u sklopu daljnje izgradnje sustava domovinske sigurnosti i na jačanju potpore obrambenog resora civilnim institucijama i građanima. U svrhu dostizanja i održavanja visoke razine motiviranosti i spremnosti pripadnika Hrvatske vojske nastavljena je provedba personalne politike. 
Nadalje je ministar naveo da prvotna sredstva koja su bila namijenjena za potrebe obrane u iznosu od 5.33 milijarde kune, su nakon izbijanja pandemije koronavirusa umanjena za približno pola milijarde kuna. U strukturi izvršenja financijskog plana 57% se odnosi na rashode za zaposlene (2,7 milijarde kn), što je u odnosu na 2019. povećanje za 98,6 milijuna kn odnosno 3,84%, materijalni rashodi iznose 1,2 milijardi kn odnosno 26,36%, a rashodi za nabavu proizvedene dugotrajne imovine čine 690,5 milijuna kn ili 14,85%. Proveden je 731 postupak javne nabave te je sklopljeno 878 ugovora pri čemu se težište stavlja na proizvode domaće obrambene industrije. 
Suradnja sa strateški važnim partnerima u Europi i svijetu te aktivno sudjelovanje u operacijama, misijama i aktivnostima Ujedinjenih naroda, NATO-a i Europske unije predstavlja kontinuirani doprinos Hrvatske međunarodnoj stabilnosti i sigurnosti. 
U okviru aktivnosti vezanih uz članstvo u Europskoj uniji glavne aktivnosti odnosile su se na provedbu aktivnosti predsjedanja Republike Hrvatske Vijećem Europske unije od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. godine. Nadalje, predstavnici Ministarstva obrane i Hrvatske vojske sudjelovali su u inicijativama Europske unije u aktivnostima Stalne strukturirane suradnje (PESCO), Koordiniranog godišnjeg pregleda obrane (CARD), Unaprjeđivanje vojne pokretljivosti  te u aktivnostima usmjerenim na jačanje suradnje Europske unije i NATO-a. 
U svrhu dostizanja i održavanja visoke razine motiviranosti i spremnosti pripadnika Hrvatske vojske nastavljena je provedba politike „vojnik na prvom mjestu“ koja obuhvaća niz mjera usmjerenih na dobrobit vojnika, dočasnika i časnika. U pogledu postojeće strukture i brojnog stanja u Ministarstvu obrane i Hrvatske vojske na kraju 2020. godine bilo  je 16 884 osoba, pri čemu su 14 836 djelatne vojne osobe i 2048 državni službenici i namještenici. Tijekom 2020. u djelatnu službu primljeno je 469 djelatnih vojnih osoba i 25 državnih službenika i namještenika te se u svrhu privlačenja kvalitetnih, stručnih i specijaliziranih kadrova radi na uvođenju novih oblika poticaja. Dragovoljno vojno osposobljavanje tijekom  2020. završilo je 567 ročnika, dok su pričuvne postrojbe popunjene sa 17 532 razvrstanih pričuvnika odnosno 96.4 %. Od ukupnog broja od 702 izdvojene osobe, 599 su bile djelatne vojne osobe i 103 državna službenika i namještenika.
U pogledu naoružanja i vojne opreme ministar je naveo da Hrvatska vojska, između ostalog, raspolaže sa  borbenim oklopnim vozilima BOV PATRIA CRO8x8, samohodnim haubicama 155mm-PzH 2000. te da je, nakon isporuke prototipa, ugovorena gradnja četiri u seriji obalna ophodna broda pri čemu se isporuka posljednjeg broda očekuje u prvom kvartalu 2023. Nadalje, u prvom kvartalu 2022. očekuje se isporuka četiri helikoptera UH-60M Black Hawk (Crni jastreb) od kojih su dva donacija Vlade Sjedinjenih Američkih Država, a dva helikoptera s pripadajućom opremom i dijelovima te obuku pilota i zemaljskog osoblja naručila je Republika Hrvatska. Izviđačko-borbene helikopterske sposobnosti osnažene su završetkom postupka uvođenja helikoptera OH-58D Kiowa Warrior u operativnu uporabu Hrvatske vojske. Tijekom 2020. zbog pandemije bolesti COVID-19 odgođeno je ili nije provedeno oko 50% planiranih obučnih i vježbovnih aktivnosti. 

U raspravi koja je uslijedila članovi Odbora ukazali su da je potrebno ulaganje u one segmente obrane koji će Hrvatskoj omogućiti da se na adekvatan i učinkovit način zaštiti od zlonamjerne uporabe novih i disruptivnih brzo rastućih tehnologija. Ukazano je na slabu vidljivost projekata proizvođača za razvoj domaće vojne industrije iz europskih fondova. U tom pogledu je istaknuto da Hrvatska kao članica Europske unije ima priliku kvalitetnije koristiti mogućnosti pristupa sredstvima Europskog obrambenog fonda koji je uspostavljen u svrhu osnaživanja europske vojne industrije i doprinosa inovacijama kao i bolje suradnje između europskih proizvođača oružja i tehnologija. Također je navedeno da sredstva Europskog obrambenog fonda za financiranje projekata nisu isključivo namijenjena za velike tvrtke već se želi poticati razvoj srednjih i manjih tvrtki. U tu svrhu neophodno je povezivanje u  klastere  hrvatskih tvrtki s tvrtkama drugih država članica kako bi kroz  koordinirani nastup došli u poziciju korištenja prilike za dodatni razvoj i prilagodbu. 
U kontekstu novonastale situacije u Afganistanu uzrokovane povlačenjem američkih i NATO snaga, i preuzimanjem vlasti od strane talibana, članovi Odbora zatražili su podrobnije informacije vezano uz aktualne projekcije i planove usmjerene u sprječavanje velikih tokova nekontroliranih ilegalnih migracija te informaciju o financijskim sredstvima koje je Republika Hrvatska investirala tijekom sudjelovanja u NATO misiji u Iraku.      

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno ( 8  glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje slijedećeg z a k lj u č k a

Prihvaća se Godišnje izvješće o obrani za 2020. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio predsjednika Odbora Franka Vidovića, a u slučaju njegove spriječenosti ili odsutnosti, potpredsjednika Odbora. 

    PREDSJEDNIK ODBORA

Franko Vidović