Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske na svojoj 4. sjednici održanoj dana 14. prosinca 2016. raspravio je Prijedlog zakona o Izmjenama i dopunama Zakona o strancima, s konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z.E. br. 59, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. prosinca 2016. godine uz prijedlog da se sukladno članku 206. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakon donese po hitnom postupku. Ovim zakonskim prijedlogom usklađuje se zakonodavstvo Republike Hrvatske sa zakonodavstvom Europske unije. Odbor je navedeni prijedlog raspravio na temelju članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo. Ustavna osnova za donošenje ovog Zakona sadržana je u odredbi članka 2. stavka 4. postavka 1. Ustava Republike Hrvatske. Područje ulaska, boravka i rada stranaca u Republici Hrvatskoj uređeno je Zakonom o strancima (Narodne novine, br. 130/11 i 74/13) koji se primjenjuje od 1. siječnja 2012. godine.
Zakon o strancima sadrži odredbe vezane uz ulazak stranaca, vize, reguliranje radno pravnog statusa, odredbe vezane uz spajanje obitelji, srednjoškolsko obrazovanje i studiranje, te znanstveno istraživanje u Republici Hrvatskoj. Zakon o strancima usklađivan je sa pravnom stečevinom Europske unije (ukupno 22 Direktive, preporuke, odluke i rezolucije), a ovim Prijedlogom Zakona želi se ukloniti određeni nedostaci važećeg zakonskog teksta uočeni tijekom provedbe Zakona o strancima te s tim u svezi, potrebno je izvršiti određena nomotehnička poboljšanja kako ne bi bilo dvojbi u primjeni pojedinih odredbi.
U svrhu potpunog usklađivanja Zakona o strancima sa Direktivama Europske unije predloženim Zakonom potrebno je: definirati pojmove sezonskog radnika, propisati uvjete za reguliranje boravka i rada do 90 dana, propisati uvjete boravka duže od 90 dana te uvijete za izdavanje dozvole za boravak i sezonski rad te prestanka odobrenja za sezonski rad. Potrebno je definirati tko se smatra upućenim radnikom, pod kojim uvjetima može obavljati poslove u Republici Hrvatskoj, kao i osiguranje sudske zaštite i administrativne suradnje kao i informiranja. Potrebno je i propisati uvjete za reguliranje boravka i rada osoba premještenih unutar društava (rukovoditelj, stručnjak, pripravnik) i definirati poslove koje obavlja svaka kategorija navedenih. Što se tiče članova obitelji hrvatskih državljana potrebno je regulirati njihov status sukladno odredbama Zakona kojima se regulira status državljana trećih zemalja, imajući u vidu Direktivu Vijeća 2004/38/EZ od 29. 04.2004. o pravu državljana Unije i članova njihovih obitelji o slobodi kretanja i boravka na području države članice uz olakšano reguliranje statusa.
Odbor za Hrvate izvan Republike Hrvatske podupire donošenje ovog Zakona, i ne protivi se prijedlogu predlagatelja da se Zakon donese po hitnom postupku.
Temeljem članka 196. Poslovnika Hrvatskoga sabora (NN 81/13) Odbor podnosi slijedeći amandman na Konačni Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o strancima, P.Z.E. 59, koji glasi
AMANDMAN
Na članak 2. iza točke 2. dodaje se točka 3. koja glasi: "Hrvati sa stranim državljanstvom ili bez državljanstva, ne smatraju se strancima u smislu odredbi ovog Zakona".
Točka 3. postaje točka 4.
Točka 4. postaje točka 5.
Točka 5. postaje točka 6.
Točka 6. postaje točka 7.
Točka 7. postaje točka 8.
Točka 8. postaje točka 9.
Točka 9. postaje točka 10.
Točka 10. postaje točka 11.
Točka 11. postaje točka 12.
Točka 12. postaje točka 13.
Točka 13. postaje točka 14.
Točka 14. postaje točka 15.
Točka 15. postaje točka 16.
Točka 16. postaje točka 17.
Točka 17. postaje točka 18.
Točka 18. postaje točka 19.
Točka 19. postaje točka 20.
Točka 20. postaje točka 21.
Točka 21. postaje točka 22.
Točka 22. postaje točka 23.
Točka 23. postaje točka 24.
Točka 24. postaje točka 25.
Točka 25. postaje točka 26.
Točka 26. postaje točka 27.
Obrazloženje
U pravima na ulazak, kretanje, boravak i rad u Republici Hrvatskoj, osobe koje su hrvatske narodnosti treba izjednačavati sa hrvatskim državljanima jer je to demografski i gospodarski interes Republike Hrvatske i njena ustavna obveza.
Ta ustavna obveza pretočena je i u članku 89. Poslovnika Hrvatskoga sabora koji propisuje djelokrug rada Odbora za Hrvate izvan Republike Hrvatske na slijedeći način:
– poslovi utvrđivanja i praćenja politike, a u postupku donošenja zakona i drugih propisa Odbor ima prava i dužnosti matičnoga radnog tijela u područjima koja se odnose na:
– pravni i stvarni položaj dijelova hrvatskoga naroda te hrvatskih manjina u drugim državama i predlaganje mjera za unapređivanje svekolike suradnje radi ostvarenja i zaštite prava i očuvanja nacionalnog identiteta
– sve oblike međunarodne i druge suradnje kad je to u interesu Hrvata u susjednim državama i svijetu, kao i s tim povezano usmjeravanje financijske potpore
– poticanje programa povratka hrvatskih iseljenika te skrb o hrvatskim useljenicima na područjima od posebne državne skrbi
– inicijative i prijedloge koje podnose Hrvati iz susjednih država i svijeta
– održavanje redovitih kontakata s predstavnicima Hrvata izvan Republike Hrvatske
– zaštitu prava i interesa hrvatskih državljana koji žive ili borave u inozemstvu kao i osiguranje osobite skrbi i zaštite dijelovima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske.
I u jednom od prethodnih saziva Sabora se pokušalo bivšoj Vladi ukazati na ovu nelogičnost da se pripadnici hrvatskog naroda bez državljanstva tretiraju kao stranci ali bez uspjeha. Na zastupničko pitanje Vladi Republike Hrvatske od strane zastupnika Ilije Filipovića iz 7. saziva Hrvatskoga sabora u svezi s ovom problematikom, tadašnji predsjednik Vlade gosp. Milanović je odgovorio da će Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske predlagati usklađivanje zakona sa Zakonom o Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Te promjene do danas nisu urađene. Umjesto toga izvršena je intervencija u Zakon o hrvatskom državljanstvu. Umjesto olakšanja stjecanja hrvatskog državljanstva pripadnicima hrvatskog naroda, izmjena tog članka, otežala je pripadnicima hrvatskog naroda u iseljeništvu, ali i u nekim županijama u Bosni i Hercegovini stjecanje državljanstva jer u javnim ispravama nema rubrike o pripadnosti narodu nego samo državljanstvo.
Predloženi Amandman je u skladu s obvezom usklađivanja zakona u kojima su relevantne odredbe za pripadnike Hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske sa Zakonom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Ova formulacija iz amandmana je i ranije bila dio zakonodavstva Republike Hrvatske pa je u primjera radi Zakonu o zapošljavanju stranaca (koji je vrijedio do usvajana postojećeg Zakona o strancima), u članku 1. stavak 3. glasio: „Hrvati sa stranim državljanstvom ili bez državljanstva ne smatraju se strancima u smislu odredbi ovoga zakona.“ Ta odredba u skladu je sa zakonima članica EU-a kojima se reguliraju statusna pitanja pripadnika matičnog naroda bez državljanstva i stranaca koji kane useliti, zatražiti prebivalište, državljanstvo ili samo žele dozvolu rada i boravka u zemljama primateljicama.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno sa 8 glasova "ZA" odlučio Hrvatskom saboru predložiti donošenje
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O STRANCIMA
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Božu Ljubiću, predsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Božo Ljubić