Zagreb - Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te Odbor za pravosuđe održali su zajedničku sjednicu na kojoj su predstavnici Europskog vijeća za toleranciju i pomirbu (ECTR) te istaknuti međunarodni pravnici Yoram Dinstein, Rein Müllerson te Ireneusz Bil predstavili Okvirni nacionalni statut za promicanje tolerancije.
Osnovan 2008. godine, ECTR je međunarodna nestranačka i nevladina organizacija sa sjedištem u Bruxellesu, zamišljena kao savjetodavno tijelo koje oblikuje mišljenja o promicanju tolerancije, pomirenju i obrazovanju na međunarodnoj razini. Članovi ECTR-a su ugledni predstavnici civilnog društva u Europi i izvan nje.
Predstavnici ECTR-a u procesu su predstavljanja Okvirnoga nacionalnog statuta za promicanje tolerancije u nacionalnim parlamentima članica Europske unije radi njegova izglasavanja.
-Smatramo da toleranciju ne treba promicati na račun različitosti, nego da se poštivanje ljudskog dostojanstva temelji na prihvaćanju ljudske različitosti i neotuđivog prava svake osobe na različitost, uvodno je istaknuo prof. Yoram Dinstein, bivši rektor Sveučilišta u Tel Avivu i predsjednik izraelskoga nacionalnog ogranka Udruge za međunarodno pravo i Izraelske udruge Ujedinjenih naroda. Osvrnuvši se na pojedine dijelove teksta Okvirnoga nacionalnog statuta, Dinstein je skrenuo pozornost i na novu definiciju "klevete protiv skupine", odnosno javno izrečenu klevetu usmjerenu protiv neke skupine ili njezinih članova radi poticanja na nasilje, klevetanja skupine, podvrgavanja ruglu ili neistinitim optužbama. Želja je ECTR-a da su uz donošenje Okvirnoga nacionalnog statuta za promicanje tolerancije oforme nezavisna nacionalna tijela nadzora nad provedbom ovog dokumenta, a koje bi sačinjavali neovisni članovi izvan vlada.
Pohvalivši napore i inicijativu ECTR-a, predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Furio Radin, predsjednik Odbora za pravosuđe Josip Kregar, predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Peđa Grbin, predsjednica Odbora za zakonodavstvo Ingrid Antičević Marinović, zastupnica Vesna Škare-Ožbolt te vanjska članica Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Marijana Petir izrazili su svoja mišljenja o tekstu predstavljenog dokumenta te ukazali na postojeća rješenja u hrvatskom zakonodavstvu poput onoga koji se odnosi na "zločin iz mržnje" te podsjetili na proces mirne reintegracije Podunavlja i Zakona o oprostu kao pozitivne primjere poticanja uzajamne tolerancije i suživota u Hrvatskoj.
Predloživši moguću precizniju razradu dokumenta, saborski su zastupnici ukazali na izvjesne dvojbe o definiciji tolerancije, navedenog ograničavanja slobode okupljanja ako se procijeni da će se prosvjedi pretvoriti u nerede, te na neravnopravnost žena u odnosu na muškarce koja se očituje u manjim plaćama, diskriminaciji pri zapošljavanju te ograničavanju slobode govora.