Zagreb - Na inicijativu predsjednika Hrvatskoga sabora Josipa Leke u srijedu je održana tematska sjednica Odbora za financije i državni proračun o problematici kredita u švicarskim francima, na kojoj su sudjelovali i predstavnici udruge Franak, Hrvatske narodne banke (HNB), Ministarstva financija, Ministarstva pravosuđa te Hrvatske udruge banaka (HUB).
- Problematika kredita u švicarskim francima muči značajan broj građana i pravnih osoba, a Sabor je mjesto na kojemu se odlučuje o interesima svih građana te ujedno mjesto za sagledavanje problematike u cjelini. Banke i HNB imaju pravo autonomno donositi odluke u skladu sa zakonom i Ustavom, ali nisu neovisne od države. Novac više nije samo mjerilo vrijednosti nego je postao roba i potrebno je zaštititi potrošače. Bankama je maksimalizacija profita dopuštena, ali samo u skladu sa zakonom. Stoga u Saboru moramo dobiti relevantne podatke, izvješća, ocjene stanja i prijedloge za rješavanje nadležnih institucija kako bismo osvijetlili ovu problematiku te pronašli najbolje rješenje, uvodno je istaknuo predsjednik Leko.
Denis Smajo iz Udruge Franak osvrnuo se na nedavne i planirane aktivnosti udruge izrazivši nezadovoljstvo dijelom presude Vrhovnoga suda vezane za valutnu klauzulu. - Sedam hrvatskih banaka poslovalo je nezakonito, tražimo da se izađe ususret našim zahtjevima i da se zakonom riješi povrat pleplaćenih kamata kao i ukidanje valutne klauzule kako bi se pretvaranjem tih kredita u kunske pomoglo građanima, rekao je Smajo. Izrazio je spremnost udruge da sudjeluje u izradi takvih zakonskih rješenja.
Stručni suradnik udruge prof. Ivan Lovrinović izrazio je nezadovoljstvo time što je Odbor tek sad sazvao sjednicu o ovoj temi jer je, kako je rekao, narušena monetarna suverenost Republike Hrvatske. - Kakav je to ugovorni odnos kad nakon isteka polovine roka dospijeća dugujete više nego na početku, zapitao se Lovrinović te dodao kako je riječ o prvorazrednom političkom problemu, a ne samo ekonomskom. - Problem nije jednostavan, ali je rješiv, zaključio je Lovrinović.
Direktor HUB-a Zoran Bohaček ocijenio je kako je zamrzavanje tečaja i kamata ustavnopravno upitno te istaknuo kako svako rješenje mora imati pravnu osnovu. - Banke su nakon Vladine mjere fiksiranja tečaja švicarskoga franka ostale bez više od jedne milijarde prihoda. Pritom je među ostalim podsjetio na priopćenje koje je HNB objavio 21. siječnja, u kojemu je navedeno pet opcija mogućega pristupa problemu te na HUB-ov prijedlog pravnoga okvira za spašavanje najugroženijih dužnika.
Viceguverner HNB-a Vedran Šošić ponovio je Bohačekov stav o potrebi za donošenjem paketa "porezno-regulatornih mjera" te rekao kako smatra usporedbu položaja dužnika u švicarskim francima s dužnicima u eurima i kunama te referentne kamatne stope dvjema polaznim točkama za rješenje problema. Renata Duka, pomoćnica ministra pravosuđa, izrazila je nadu kako će se mirno pronaći cjelovito rješenje bez potrebe za normativnim uređenjem te da će se pritom imati u vidu i korisnike kredita u drugim valutama te ravnomjernu podjelu rizika. K tome je napomenula kako je potrebno poticati alternativna rješenja za sporove.
Zamjenik ministra financija Igor Rađenović osvrnuo se na dosadašnje napore Vlade te ponuđene opcije rješenja HNB-a i banaka. Potvrdio je nastavak pružanja logističke potpore od Ministarstva.
- Prethodna izlaganja nameću pitanje raspravljamo li o socijalnom stanju dužnika ili o okolnostima koje su dovele do ovog problema, jer ispada da banke ni u čemu nisu pogriješile i da su se voljne pokazati socijalno osjetljivima prema najugroženijima, rekao je potpredsjednik Odbora za financije i državni proračun Goran Marić. - Stvarni problem je neposlovno postupanje banaka prema svim korisnicima ovih kredita i za to je odgovorno regulatorno tijelo odnosno HNB, dodao je Marić. –HNB je odgovoran za stanje bankarskog sustava, stoga se nameće logično pitanje: zašto HNB dopušta rizično poslovanje u švicarskim francima, kada bi vjerojatno zabranio kreditiranje u japanskim jenima, danskoj kruni ili marokanskoj drahmi. Ako znamo da je bankarski sustav visoko euroiziran, pitam tko je euroizirao bankarski sustav?- Regulatorno tijelo. Tko ga može deeuroizirati? - Regulatorno tijelo. U Hrvatskoj potičemo i vezanu štednju u eurima, a ne kupujemo euro. To je problem. Ovakav kockarski pristup dopustio je HNB. Od 28 milijardi kuna glavnice kredita u švicarskim francima otplaćeno je samo 8 milijardi. Kako je to moguće, zapitao se Marić te dodao kako nije optimističan u pogledu rješavanja ovog problema. Predložio je stoga osnivanje istražnoga povjerenstva u Saboru.
- Ja ovdje vidim dvije suprotstavljene strane – banke i korisnike, sukob jačih i slabijih, a ja sam u pravilu na strani slabijih, rekao je član Odbora Ivo Jelušić te dodao kako je Vlada poduzela niz mjera, među kojima i najava izrade Prijedloga zakona o stambenom kreditiranju koji će se uskoro naći u raspravi u Saboru. - U pogledu presude Vrhovnog suda vezano za preplaćene kamate bilo bi dobro da banke ponude rješenja kako bi se spriječili pojedinačni sporovi. Banke dosad nisu ponudile nikakva rješenja osim da se slabo naplativi krediti prebace na državu, dodao je Jelušić. Istaknuo je potrebu za donošenjem pravednoga rješenja koje će obuhvatiti sve korisnike kredita, bez obzira na valutu, za što bi HNB trebao dati dobre stručne podloge.
Ključnim pitanjima član Odbora Ivan Šuker pak smatra usporedbu cijena kredita u CHF i EUR u istom iznosu na rok od 25 godina te jesu li banke doista kupovale švicarski franak, na što, kako kaže, javnost do danas nije dobila odgovor. - Najveći problem je činjenica da je glavnica porasla za 60-70 posto, dodao je Šuker. Smatra kako problem ne treba politizirati, ali u obzir treba uzeti to što smo u eri niskih kamatnih stopa te bi to trebalo uzeti u obzir u pronalaženju realnoga i dugoročnog rješenja.
Vanjska članica Odbora Marija Duljković, sudska vještakinja za bankarstvo i financije, upozorila je kako u posljednjih šest godina nije bilo pokušaja da se riješi problem koji se sad oteo kontroli. - Jednako su pogođene i fizičke i pravne osobe te OPG-ovi. Mudro rješenje se sada mora pronaći brzo i na temelju dobrovoljnosti za korisnike kredita u svim valutama, ne samo u francima. Ne budu li ujedno riješene i pravne osobe, kočimo gospodarstvo, istaknula je Duljković.
Potpredsjednica Sabora Dragica Zgrebec napomenula je kako Vlada i Sabor imaju pravo na intervenciju kada dođe do bitnog narušavanja tržišta pa je stoga i donesen Zakon o potrošačkom kreditiranju te odluka o fiksiranju tečaja švicarskog franka. - Potrebno je objektivno sagledati stvari, nema potrebe za daljnjim analizama, dužnici više ne mogu plaćati rate. Riječ je o dvosmjernim ugovorima i rješenje će morati tražiti oni koji su potpisali ugovore s bankama.
Predsjednik Odbora Srđan Gjurković zaključno je rekao kako bi radna skupina ponovno trebala sjesti za stol i nastaviti razgovore radi pronalaska rješenja. - Podsjećam da je valutna klauzula instrument zaštite od gubitaka, a ne ostvarenja profita. Situacija je kompleksna i korisnici kredita u drugim valutama ne smiju biti u lošijem položaju, naglasio je Gjurković.
Odbor je na kraju tematske sjednice usvojio zaključke kojima se predlaže da banke od 1. srpnja 2015. potpišu anekse ugovora o kreditima s valutnom klauzulom u CHF i obračunaju preplaćene kamate temeljem presude Vrhovnog suda; pozivaju banke da predlože sveobuhvatno rješenje problema korisnika kredita u CHF temeljenog na analitičkim podlogama i akekvatnim ili potrebnim simulacijama za rješavanje nastalog problema; obvezuje HNB da dostavi Izvješće o problematici zaduženja građana kreditima u CHF kao i prijedloge mjera za olakšavanje pozicije dužnika u CHF; podržava najava Ministarstva financija za hitnom izradom Zakona o stambenom kreditiranju; podržava prijedlog Ministarstva pravosuđa za smanjenje zateznih kamata i uvođenje instituta stečaja potrošača; zadužuje Vlada da po dostavi prijedloga banaka-davatelja kredita u CHF te prijedloga HNB-a pripremi paket mjera.