.png)
Zagreb – Na prijedlog potpredsjednice saborskog Odbora za gospodarstvo Anke Mrak-Taritaš (GLAS) u Saboru je u četvrtak održana tematska sjednica pod naslovom „Izvješće o problematici kupnje i prodaje plina prema Uredbi o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije“.
–Zastupnik Troskot prvi je u javnosti govorio kako HEP kupuje plin po 47 eura/MWh, a prodaje po 1 cent, stoga smatram kako nam je dužnost rasvijetliti nedavne događaje u trgovanju plinom koji su doveli do gubitka od 10 milijuna eura. Plinacro je utvrdio višak plina u sustavu, HROTE je putem svoje digitalne platforme za trgovanje tu činjenicu objavio, HERA je zadužena za nadzor funkcioniranja tržišta plina, a HEP za praćenje usklađenosti s Uredbom. Svatko tko svoju dionicu nije odradio, treba odgovarati, uvodno je rekla Mrak-Taritaš izvijestivši kako je od aktera – HEP-a, PLINACRO-a, HERA-e i HROTE-a – zatražila očitovanja o značajnom pozitivnom odstupanju na tržištu plina u Republici Hrvatskoj.
Sudionike tematske sjednice o kronologiji komunikacije između HEP-a i Ministarstva gospodarstva od veljače do lipnja ove godine izvijestio je ministar gospodarstva Davor Filipović, prethodno rekavši kako su u dijelu medija pogrešno interpretirani dopisi koji su do njega stizali iz HEP-a.
HEP u dopisu od 21. siječnja traži osiguravanje dodatnih sredstava (zajam u visini 400 milijuna eura) za plaćanje plina INA-i koji će se kao višak pohraniti u podzemno skladište Okoli.
U veljači plin iz INA-e ulazi u Okoli koji se uhodanom praksom zapunjava do kraja ožujka nakon čega uobičajeno odlazi na aukciju. Krizni tim na čelu s ministrom gospodarstva 13. veljače od Vlade traži da se zadrže podzemna skladišta. HEP izvješćuje ministra 27. ožujka o viškovima plina koji ulaze u Okoli. Početkom travnja ministar dobiva dopis od Uprave HEP-a kako se očekuje da će se skladišta plina zapuniti krajem travnja i da će se višak plina koristiti za vlastite potrebe ili za prodaju na tržištu, osim ako im ministar ne naloži drugačije. Do zapunjenja skladišta, pak, dolazi tek 5. lipnja, a 29. lipnja HROTE signalizira da se višak plina ostavlja u sustavu i da ga HEP prodaje po spomenutim cijenama. Filipović potom obavještava potpredsjednika Vlade Olega Butkovića i predsjednika Vlade, nakon čega Vlada u roku nekoliko dana donosi odluku o ukidanju Uredbe, prema kojoj je HEP kupovao sav plin od INA-e proizveden u Hrvatskoj.
–Nitko ni u jednom trenutku niti mene niti potpredsjednika Vlade Butkovića ni premijera nije obavijestio da će se plin puštati u sustav i prodavati na ovaj način, a čim smo dobili informaciju promptno smo reagirali, naglasio je Filipović.
Predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić naveo je kako je HEP učinio sve da do viškova ne dođe, ali i da HEP nema utjecaja na prodaju viškova. Slijedom Uredbe, kazao je Barbarić, HEP nije mogao ni na koji drugi način zbrinuti viškove po zapunjenju skladišta, nego ga ostaviti u transportnom sustavu. Poručio je i da na izrazito marginalne prodajne cijene u lipnju HEP ni na koji način nije mogao utjecati. -Trgovanje plinom je izrazito kompleksan posao, dinamičan je odnos ponude i potražnje koji ponekad može dovesti i do stvaranja gubitaka, rekao je Barbarić navodeći kako se gubici ne događaju samo u Hrvatskoj i ne samo na plinskom tržištu. Istaknuo je potom kako su viškovi riješeni u jasnom i transparentnom postupku na koji HEP nema utjecaja, da je o mogućim viškovima redovito izvještavao te u maniri dobrog gospodara poduzeo sve mjere kako bi spriječio negativni financijski učinak na poslovanje.
Arsen Bauk (SDP) situaciju je usporedio sa stripom Alan Ford. –Vlada podsjeća na grupu TNT, netko iz HEP-a je sir Oliver – imam plin, cijena sitnica, premijer podsjeća na Broj 1, a Filipović je poput Alana Forda – tko spava, nije budan. Vrhunac je Bačić u stilu Grunfa - tko izgubi dobitak, dobije gubitak, rekao je Bauk.
Barbarić je kazao i da se očito stvorila percepcija krize, a da HEP itekako zna što je kriza, te da je u svakoj krizi pokazao da vodi računa o građanima, za vrijeme pandemije, potresa i ove energetske krize. –Obustavili smo slanje opomena i ovrha, a nastavili s ulaganjima u obnovu mreže oštećene potresom na Baniji, kazao je Barbarić i dodao da su prosječne cijene plina i električne energije u EU enormno porasle u odnosu na Hrvatsku. Ukupna cijena Uredbe iznosi 4 milijarde eura, a 1 milijardu eura gubitka konkretno za HEP. Potrebno je reći da smo za razliku od brojnih drugih europskih država zahvaljujući Vladi imali mirnu zimu 2022./23., naglasio je Barbarić.
U skladu s Uredbom iz rujna 2022. INA je u razdoblju od 1. listopada 2022. do 31. ožujka 2023. dužna sav plin prodati HEP-u po cijeni od 41 eura/MWh, a koji je HEP dužan isporučivati definiranim kupcima. U tom trenutku, ta je cijena niža od tržišne, što je dovelo do uštede od 370 milijuna eura za građane. Za razdoblje od 1. travnja 2023. do 31. ožujka 2024. cijena po kojoj HEP kupuje plin iznosi 47,60 eura/MWh, a primjenjuje se od 1. lipnja 2023. Uredbom je propisano kako će Vlada na prijedlog Ministarstva gospodarstva do 30. travnja 2023. donijeti Odluku o raspodjeli kapaciteta plina te cijeni plina po kojoj je HEP dužan prodavati predmetni plin, no takva odluka nije donesena, stoji u izvješću HEP-a.
-Gubitci se ne događaju samo u Hrvatskoj, HEP je morao preuzeti viškove, riječ je o transparentnom procesu na koji HEP nema utjecaja, a preuzetim plinom HEP ne smije raspolagati protupropisno, naglasio je Barbarić. HEP je u svom izvješću, nadalje, naveo kako ne smije koristiti plin preuzet od INA-e u druge svrhe niti za vlastite potrebe niti za prodaju na tržištu, da je u više navrata obavijestio resorno ministarstvo o nastalim problemima s viškovima plina od kojega nije dobio odgovor kao predlagatelja potrebnih odluka, izmjena Uredbe i regulative, da zalihama raspolaže isključivo po nalogu Kriznog tima te da preuzete količine plina od INA-e u konačnici predstavljaju ozbiljan udar na poslovanje i likvidnost HEP-a.
Plinacro je zadužen za upravljanje, nadzor, održavanje, razvoj i izgradnju plinskog transportnog sustava te za uravnoteženje količina plina u plinskom transportnom sustavu s ciljem neometanog i sigurnog transporta plina u Hrvatskoj, a u skladu s hrvatskim i europskim propisima. Ako je transportni sustav u nedozvoljenoj neravnoteži, jer voditelji bilančnih skupina (energetski subjekt koji organizira i vodi bilančnu skupinu i odgovoran je za usklađivanje količina plina koje se, za bilančnu skupinu koju organizira i vodi, predaju u transportni sustav i preuzimaju iz transportnog sustava) nisu uravnotežili svoj portfelj, to ugrožava sigurnost opskrbe pa je Plinacro dužan poduzeti radnje uravnoteženja koje provodi na trgovinskoj platformi koju organizira i vodi HROTE. Plinacro upisuje na trgovinskoj platformi iznos količine plina potrebne za uravnoteženje transportnog sustava, a platforma automatski odabire najpovoljnije ponude, pri čemu Plinacro ne vidi imena ponuditelja, kazao je predsjednik Uprave Plinacroa Ivica Arar.
Direktor HROTE-a Boris Abramović smatra da izvješća koja je zatražio saborski Odbor za gospodarstvo ne odgovaraju na pitanje o mogućnostima i zaprekama u zaštiti interesa Republike Hrvatske. Istaknuo je, međutim, da ovaj slučaj nije usporediv s plinskom aferom otkrivenom u kolovozu 2022. u INA-i. –Poanta priče je da su se prodavali viškovi plina, nije riječ o redovnoj prodaji. Prema podacima Plinacroa uočen je trend povećanja viškova plina i neuobičajen trend promjene cijena, a HROTE ima moralnu obvezu dati tu informaciju, koju VBS-ovi po logici stvari već znaju, budući da je riječ o njihovim portfeljima, zaključio je Abramović.
Govoreći o tržištu plina, zamjenik predsjednika Upravnog vijeća HERA-e Željko Vrban naveo je da operator povezuje ponudu i potražnju, a da su promjene u potrošnji plina uobičajena stvar. –Cijena viškova plina volatilna je, a u proteklom razdoblju kretala se od 0,44 do čak 333,00 eura po megavatsatu, naglasio je Vrban rekavši kako na volatilnost utječe razlika u očekivanoj potrošnji u odnosu na planiranu nabavu. Ono što je, smatra, nelogično jest da se početkom lipnja tržišna cijena počela kretati u jednom smjeru, a da je marginalna cijena na platformi padala. HERA po primanju informacije od HROTE-a o viškovima plina 29. lipnja pristupa analizi stanja. U daljnjem postupanju moguća je analiza tržišnih pravila ili transakcija na platformi kako bi se utvrdilo postojanje za poduzimanje daljnjih mjera.
Nakon izvješća HEP-a, PLINACRO-a, HERA-e i HROTE-a, oporbeni zastupnici započeli su raspravu u kojoj su se otvorila brojna pitanja o predmetnom slučaju, kao što su mogućnost pogrešnog tumačenja slučaja od strane pojedinih političara, razlozima povećanja cijene plina sa 41 na 47 eura/MWh, detaljima komunikacije između HEP-a i Ministarstva gospodarstva, optimalnom vremenu ukidanja Uredbe, mogućnostima umjetno stvorenog viška plina radi interesa trećih strana, pogodovanju tvrtki PPD, mogućnostima proširenja vlastitih kapaciteta za skladištenje plina, usporednim cijenama u EU, razlozima nepravovremene reakcije HROTE-a i nepravovremene reakcije nadležnog ministarstva i Vlade, stručnosti djelatnika nadležnog ministarstva u praćenju spornih događaja, prodanim količinama viškova plinova, kupcima i cijenama, razlozima nepostojeće komunikacije između HEP-a i nadležnog ministarstva između travnja i lipnja.
Na kraju rasprave Odbor za gospodarstvo donio je zaključak da se primaju na znanje podnesena izvješća HERA-e, HROTE-a, PLINACRO-a i HEP-a, da su putem Uredbe o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije osigurani kontinuitet i sigurnost opskrbe plinom u Republici Hrvatskoj te da su ublaženi rast cijena plina i zaštićeni ugroženi kupci - 120.000 kućanstava i 9.000 javnih ustanova. Ujedno se poziva ministar nadležan za energetiku da u slučaju bilo kakvih poremećaja po pitanju opskrbe plinom, zaliha i tržišta promptno izvijesti Odbor za gospodarstvo u skladu sa čl. 127. Poslovnika Hrvatskog sabora.
Cjelovita snimka tematske sjednice dostupna je na sljedećoj poveznici: 67. tematska sjednica Odbora za gospodarstvo - YouTube