Zagreb - Predsjednik Odbora za financije i državni proračun Hrvatskoga sabora Srđan Gjurković održao je sastanak s izaslanstvom Međunarodnog monetarnog fonda. Razgovoru je nazočio i predsjednik Odbora za gospodarstvo i član Odbora za financije i državni proračun Igor Rađenović.
Voditeljica Misije MMF-a za Republiku Hrvatsku Zuzana Murgasova uvodno je upoznala zastupnike s dinamikom redovitih posjeta Hrvatskoj, a kao najvažnije teme današnjeg sastanka izdvojene su fiskalne projekcije i planirani razvojni projekti za ovu godinu.
Predsjednik Odbora za financije i državni proračun Srđan Gjurković rekao je da je nova Vlada prvenstveno usmjerena na fiskalnu konsolidaciju, reformu javne uprave i poduzeća u državnom vlasništvu te porezno rasterećenje gospodarstva i pokretanje kvalitetnih razvojnih projekata. Kroz novi proračun, dodao je, planiraju se uštede u iznosu od 4,6 milijardi kuna. Konsolidirani proračunski deficit ograničio bi se na 2,8% BDP-a u 2012. godini s projekcijama pada na 2,1 posto BDP-a u 2013 i 1.6 posto BDP-a u 2014. godini. U istom razdoblju projekcijski rast BDP-a procjenjuje se na 0,8 posto u 2012. tj. 1,5 posto u 2013. i 2,5 posto u 2014. godini. Upoznavši goste s planiranom modelima uštede, Srđan Gjurković posebno je istaknuo usmjerenost nove Vlade na rasterećenje gospodarstva i poticanje zapošljavanja kroz modifikaciju porezne politike. "Samo u ovoj godini", istaknuo je, "Vlada planira pokretanje investicija vrijednih 8 milijardi kuna". Govoreći o smanjenu nelikvidnosti koja izrazito opterećuje hrvatsku ekonomiju, predsjednik Odbora za gospodarstvo Hrvatskoga sabora i član Odbora za financije i državni proračun Igor Rađenović upoznao je Izaslanstvo MMF-a s planiranim zakonskim izmjenama koje bi ograničile rokove plaćanja na 60 dana, dok Vlada u sljedećem razdoblju planira svesti izvršavanje svojih obaveza unutar roka od 30 dana.
Voditeljica Misije MMF-a Zuzana Murgasova pozdravila je nove smjernice Vlade, rekavši da je ovo dobar smjer za smanjivanje javnog duga i buđenje gospodarstva. Kako je porezno opterećenje u Hrvatskoj relativno visoko u odnosu na zemlje okruženja, sugerirala je daljnje uštede kroz restrukturiranje i privatizaciju dijela tvrtki u državnom vlasništvu te reformu javnog sektora. Također, potrebna je što brža izmjena zakonske regulative i implementacija najavljenih politika kako bi u potpunosti ostvarili zacrtani ciljevi, a to su smanjenje javnog duga, rast BDP-a i podizanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.
Obostrano je zaključeno da je suradnja monetarne i fiskalne vlasti u Hrvatskoj iznimno dobra što je jedan od ključnih uvjeta za razvoj te je dogovoren nastavak kvalitetne komunikacije kako bi sve svjetske financijske institucije imale što bolji uvid u pravo stanje u Republici Hrvatskoj.