Strasbourg – Voditelj Izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Marko Pavić, članovi Zdravka Bušić i Ivan Račan te zamjenica člana Marijana Puljak sudjelovali su u radu proljetnog plenarnog zasjedanja PSVE-a koje se održava ovoga tjedna u Strasbourgu.
Otvarajući zasjedanje, predsjednik PSVE-a Theodoros Rousopoulos izjavio je kako će ishod agresije protiv Ukrajine zasigurno oblikovati budućnost Europe. - Europske demokracije moraju nastaviti pružati punu potporu Ukrajinu u njezinoj borbi protiv brutalne i nezakonite agresije Ruske Federacije te tu potporu dodatno ojačati, poručio je Rousopoulos. Otvaranju su nazočili i bivši predsjednici Parlamentarne skupštine koji su vodili Skupštinu u posljednjih dvadesetak godina: René Van der Linden, Jean-Claude Mignon, Anne Brasseur, Michele Nicoletti, Liliane Maury Pasquier, Rik Daems i Tiny Kox.
Prihvaćanjem konačnog dnevnog reda, Skupština je odlučila održati rasprave po hitnom postupku o sljedećim temama: „Nacrt Konvencije Vijeća Europe o zaštiti okoliša putem kaznenog prava“, „Situacija u Gruziji u kontekstu osporavanja neratificiranih vjerodajnica gruzijskog parlamentarnog izaslanstva“, „Uhićenje gradonačelnika Istanbula i stanje demokracije i ljudskih prava u Turskoj“ i „Ruska agresija na Ukrajinu: potreba za odgovornošću“. Također su održane rasprave o tekućim pitanjima „Prosvjedi na Zapadnom Balkanu i Srednjoj Europi“ te „Hitan poziv za trenutni prekid blokade humanitarne pomoći Gazi i obnovu primirja“.
Skupština je usvojila rezoluciju i preporuku temeljene na izvješću latvijske zastupnice Zande Kalniņe-Lukaševice (EPP/CD) o stranom uplitanju kao prijetnji demokratskoj sigurnosti u Europi. Predstavljajući izvješće, Kalniņa-Lukaševica je istaknula kako agresija Rusije na Ukrajinu predstavlja prekretnicu s dalekosežnim posljedicama za demokraciju u Europi i svijetu. - Rusija koristi razne taktike za slabljenje demokracija, uključujući kibernetičke napade, dezinformacijske kampanje, potkopavanje političkog poretka, prijetnje novinarima, sabotaže, korištenje migracija u političke svrhe, gospodarski pritisak i korupciju. - Sve ove aktivnosti usmjerene su na slabljenje unutarnje kohezije i otpornosti demokratskih država te na destabilizaciju institucija i vrijednosti koje od Drugog svjetskog rata čine temelj europske stabilnosti i blagostanja, rekla je Kalniņa-Lukaševica. Usvajanjem rezolucije i preporuke, Parlamentarna skupština Vijeća Europe poziva europske zemlje da izgrade otpornost na strano uplitanje koje ima za cilj podrivanje demokracije u Europi i poziva na veću transparentnost u radu vlada, snaženje demokratskih institucija te informiranje i obrazovanje građana. U raspravi o ovoj temi sudjelovali su i zastupnici Hrvatskoga sabora.
Ivan Račan je istaknuo kako demokracija nije samo pitanje izbora, već temelj socijalne pravde, jednakosti i slobode. - Kada strane sile putem kibernetičkih napada, kampanja dezinformiranja ili tajnog političkog financiranja pokušavaju manipulirati voljom naroda, napadaju samu osnovu našeg društvenog ugovora, rekao je Račan te dodao kako rezolucija ispravno prepoznaje te prijetnje i poziva na koordinirani europski odgovor. - Ova rezolucija s pravom brani demokratske institucije, promiče društvenu otpornost, poziva na obrazovanje o medijskoj pismenosti i zahtijeva transparentnost u političkom financiranju, zaključio je Račan.
Marko Pavić je u svojoj raspravi kazao kako je strano uplitanje postalo jedno od najvažnijih i najsloženijih sigurnosnih izazova u Europi. Upozorio je na veliku opasnost koju predstavlja upletenost Rusije u izborne procese u Moldaviji i Rumunjskoj, njezinoj manipulaciji javnim mnijenjem putem kampanja dezinformiranja te tajnom financiranju političkih aktera u nekoliko zemalja članica Vijeća Europe. Dodao je kako je Hrvatska teškim nametnutim ratom izborila demokraciju, pritom iskusivši strano uplitanje iz prve ruke, te ozbiljno shvaća ove prijetnje. Zaključio je kako državama Zapadnog Balkana prijeti utjecaj stranog uplitanja te ukazao na nužnost jačanja demokratizacija institucija tih zemalja.
Zdravka Bušić je naglasila potencijalnu opasnost od ruskog i kineskog utjecaja u zemljama Zapadnog Balkana, posebno u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. - Pozivamo naše partnere na Zapadnom Balkanu da izbjegavaju poteze koji bi mogli dodatno destabilizirati već ionako osjetljivu sigurnosnu ravnotežu u ovoj regiji, zaključila je Bušić.
Marijana Puljak je naglasila kako dezinformacije, kibernetički napadi i prikrivene financijske operacije imaju za cilj potkopati izbore, poticati podjele u društvu i narušiti povjerenje građana te dodala kako države trebaju biti otvorene novim tehnologijama poput umjetne inteligencije kao sredstvu za jačanje demokracije. - Umjetna inteligencija nije samo prijetnja, ona je i prilika, kazala je Puljak i dodala kako UI može pomoći u bržem prepoznavanju dezinformacija, zaštiti izbornog integriteta, poticanju građanskog sudjelovanja, unapređenju transparentnosti, provjeri činjenica te omogućiti kvalitetnije javne usluge. Pohvalila je Okvirnu konvenciju Vijeća Europe o umjetnoj inteligenciji koja pruža okvir koji štiti temeljna prava, a istovremeno omogućuje odgovoran razvoj inovacija i ukazala na nužnost izbjegavanja zakonodavnog okvira koji bi, pod izlikom borbe protiv uplitanja, gušio civilno društvo i ograničavao slobode. Zastupnica Puljak podnijela je i amandman na tekst rezolucije kojim se naglašava kako umjetna inteligencija ne predstavlja samo rizik, već se potiče njezino korištenje kao alat za jačanje demokracije i poboljšanje javnih usluga. Amandman je prihvaćen velikom većinom glasova i postao je sastavni dio usvojene rezolucije.
O točki dnevnoga reda o poštivanju vladavine prava i borbi protiv korupcije unutar Vijeća Europe raspravljao je član Izaslanstva Ivan Račan, naglasivši kako izvješće autora Franka Schwabea (Njemačka, SOC) predstavlja svojevrsni sveobuhvatan i promišljen nacrt etičkih standarda za institucije Vijeća Europe. - Ovo izvješće pažljivo analizira prošlost, navodi imena, spominje presude i pokazuje što se događa kada etički nadzor zakaže. - No još važnije, ono nas vodi naprijed, ne kozmetičkim izmjenama, već dubokim, sustavnim reformama, naglasio je Račan i pozdravio osnivanje Povjerenstva za istraživanje kodeksa djelovanja zastupnika, koje će činiti bivši suci Europskog suda za ljudska prava. - Proširenjem etičkog nadzora i na bivše članove, izvješćem se osigurava da ostavka više ne može biti način izbjegavanja odgovornosti, zaključio je.
Usvajanjem rezolucije i preporuke Skupština je podsjetila na korupcijski skandal povezan s Azerbajdžanom, kao i na naknadnu istragu koju je Skupština pokrenula u travnju 2017. godine o ponašanju nekih svojih sadašnjih i bivših članova. Tada su uvedene određene izmjene kako bi se osigurala nulta tolerancija prema korupciji, ali, kako je istaknuto u raspravi, potrebno je učiniti još više kako bi standardi Skupštine bili na višoj razini. Skupština se usvajanjem ovih akata obvezala ažurirati i poboljšati obrazac za izjavu o nepostojanju sukoba interesa koju članovi podnose svake godine, a koji će uključivati oštrije sankcije u slučaju nepravilnosti. Svaka buduća istraga o etičkom ponašanju moći će se osloniti i na novo tijelo, Povjerenstvo za istraživanje kodeksa djelovanja zastupnika Parlamentarne skupštine, koje će se sastojati od sedam bivših sudaca Europskog suda za ljudska prava. Također će se zabraniti da članovi Skupštine djeluju kao plaćeni zagovaratelji ili konzultanti u vezi s poslovima Skupštine, a uvodi se i novi kodeks ponašanja za lobiste pri PSVE-u.
Tijekom proljetnog zasjedanja održana je i razmjena informacija s glavnim tajnikom Vijeća Europe Alainom Bersetom te s povjerenikom za ljudska prava Vijeća Europe Michaelom O'flahertyjem, a Skupštini su se obratili veliki vojvoda Luksemburga Henri, predsjednik Vlade Andore Xavier Espot Zamora te ministar vanjskih poslova i trgovine Luksemburga i trenutačni predsjedatelj Odborom ministara Vijeća Europe Xavier Bettel.
Zastupnica Marijana Puljak sudjelovala je, uime Političke grupe Saveza liberala i demokrata za Europu (ALDE), u razmjeni mišljenja s predsjednikom Vlade Andore Zamorom, s kojim je raspravljala o ulozi obrazovanja u promicanju demokracije i ljudskih prava te načinima na koje Andora osposobljava mlade za korištenje novih tehnologija poput umjetne inteligencije i digitalnih platformi kao alate za uključivanje, sudjelovanje i društvenu koheziju.
Na proljetnom zasjedanju raspravljalo se također i o nužnosti zaustavljanja kolektivnog protjerivanja stranaca, provedbi presuda Europskog suda za ljudska prava, odnosu Vijeća Europe i Europske političke zajednice, pravnim aspektima pristupanja Europske unije Europskoj konvenciji o ljudskim pravima te o jačanju odnosa Vijeća Europe i Latinske Amerike.
U nastavku sjednice Skupština je izabrala Sébastiena Biancherija za suca Europskog suda za ljudska prava iz Monaka.
Na marginama zasjedanja dodijeljena je Muzejska nagrada Vijeća Europe za 2025. godinu Kući baskijskog jezika Euskararen Etxea u španjolskom gradu Bilbau te Nagrada Europe za 2025. godinu turskom gradu Gaziantepu za postignuća na europskom planu i promicanju „europske ideje“.