.png)
Zagreb – Odbor za poljoprivredu raspravljao je u ponedjeljak, na 70. sjednici, koja je održana nastavno na 22. tematsku sjednicu Odbora, o provedenim i planiranim aktivnostima Ministarstva poljoprivrede, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Hrvatskog lovačkog saveza kojima se nastoje prevenirati i ograničiti štete koju čini divljač na poljoprivrednim usjevima i nasadima.
–Iako je prošlo 15 mjeseci od naše tematske sjednice, čini se da pomaka po pitanju reguliranja šteta od divljači nema, rekla je predsjednica Odbora Marijana Petir i dodala kako je u tri navrata pisanim putem od Ministarstava poljoprivrede zatražila informaciju o održavanju najavljenog sastanka s Hrvatskim lovačkim savezom na kojem se trebao postići dogovor oko rješenja problema, no odgovor, prema njezinim riječima još nije stigao.
Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Šime Mršić je izvijestio kako je Ministarstvo u studenom 2021. godine raspisalo natječaj za sufinanciranje nabave zaštitnih sredstava za sprečavanje šteta od divljači s vrijednošću od 2 milijuna kuna te rekao kako je taj iznos u potpunosti iskorišten. Isto tako je rekao kako je u 2021. godini raspisan i natječaj za sufinanciranje premije police osiguranja za štete od divljači na poljoprivrednim usjevima u iznosu od 6 milijuna kuna, od kojih je, zbog kratkog vremenskog roka, iskorišten tek mali dio sredstava. Nadalje, kako je naglasio Mršić, početkom 2022. godine raspisan je novi natječaj ukupne vrijednosti 4 milijuna kuna, od kojih je do sada ukupno dodijeljeno 2,2 milijuna kuna potpore, a za koji su prijave otvorene do 15. studenoga ove godine ili do iskorištenja svih sredstava. Rekao je i kako ne postoji interes osiguravajućih kuća za kreiranje police osiguranja koja bi pokrivala štetu koju počini divljač te podsjetio da je Ministarstvo poljoprivrede donijelo je Naredbu o smanjenju brojnog stanja divlje svinje, kojom je osiguran napredak u provođenju izlučenja divljih svinja u lovnoj godini 2021.-2022. za gotovo 30 posto u odnosu na lovnu 2018.-2019. godinu.
Predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza Ivica Budor rekao je kako su lovci iskoristili 30 posto ukupno raspoloživih sredstava kojima je sufinancirana nabava zaštitnih sredstava te kako lovcima od 14,5 milijuna eura namijenjenih sprečavanju afričke svinjske kuge nije osigurana niti jedna kuna premda su bili u obvezi poštivati određene mjere od dezinfekcija osoba i vozila, do provođenje nadzora i evidencije. Upozorio je na činjenicu kako ne postoji interes osiguravajućih kuća za police osiguranja kojima bi poljoprivrednici osigurali svoje usjeve i nasade od šteta od divljači te da je to potrebno riješiti u dijalogu nadležnih ministarstava, Hrvatskog lovačkog saveza i osiguravajućih kuća. –Potrebno je pristupiti izmjenama Zakona o lovstvu, kojima bi se jasno odredile obveze institucija, poljoprivrednika i lovoovlaštenika. Hrvatska treba jasno odrediti kome divljač pripada i tko za divljač snosi odgovornost, a posebno imajući u vidu da se trenutno isplaćuje šteta samo za štete koju divljač prouzroči u prometu, rekao je Budor.
Josip Đakić predložio je da se pravo na potpore u poljoprivredi veže uz obvezu osiguranja poljoprivrednih površina, a Đurđica Sumrak je upozorila na problem ulaska divljih svinja u urbane cjeline dok je Nikša Vukas mišljenja je kako su zaštitna sredstva i repelenti koji se koriste za odbijanje divljači neučinkoviti, pa je potrebno razmišljati o drugim načinima zaštite. Govoreći o šteti koju čini sivi vuk na Banovini i u Dalmatinskoj zagori Mijo Latin je upozorio kako su naknade za počinjenu štetu preniske te rekao kako bi moglo dovesti i do odustajanja od poljoprivredne i stočarske proizvodnje.
Ljubomir Kolarek je podsjetio da lovačka društva osiguravaju svoje objekte pa bi se, prema njegovom mišljenju, u tom smislu kroz jedinstvenu policu osiguranja mogle osigurati i štete od divljači. Na velike štete koju divljač čini u Baranji podsjetio je Stipan Šašlin rekavši kako ove štete inicira i promjena stanišnih uvjeta i smanjenje područja na kojima divljač obitava, a što se posebno očituje u visokim ogradama kojima veliki poljoprivredni proizvođači ograđuju svoje proizvodne površine. Predložio je da bi štete od divljači trebalo isplaćivati po istom modelu kako se isplaćuju štete od zaštićenih vrsta. Na činjenicu da problem šteta od divljači nije samo hrvatski, već i problem svih država u okruženju ukazao je Siniša Jenkač istaknuvši kako je potrebno formirati povjerenstvo koje bi na razini regije pratilo migracije divljači i temeljem ovih analiza izradilo protokole postupanja.
Marijana Petir je istaknula da su poljoprivrednici u svim dijelovima Hrvatske ogorčeni jer su izloženi velikim štetama od divljači te istaknula da je dobro što je prihvaćen prijedlog Odbora za poljoprivredu kojim se osigurala potpora za nabavu pastira, ograda i drugih zaštitnih sredstava, no, kako je upozorila, to nije dostatna pomoć jer se ni poljoprivrednici, a ni lovci više ne mogu nositi sa situacijom na terenu, te je zbog toga potrebna žurna reakcija. U tom smislu, kako je naglasila, potrebno je razmotriti mogućnosti prilagodbe Zakona o osiguravajućim društvima kojom bi se osigurala adekvatna reakcija osiguravajućih društava na problem nadoknade šteta od divljači, ali i Zakona o lovstvu da se stvore učinkovitiji instrumenti za brže rješavanje ovog problema. Petir je ukazala i na postojanje razlika u podatcima koji su prikazani u Lovno-gospodarskoj osnovi i stvarnog broja divljači u lovištima, a isto se odnosi i na akcijske planove zaštićenih vrsta. –Potrebno je imati točne podatke o broju jedinki jer je to jedini način za preveniranje šteta, a bilo bi dobro koristiti i iskustva drugih država, rekla je Petir te upozorila kako je, iz odgovora koje je Odbor za poljoprivredu zaprimio od hrvatskih županija, razvidno da postoje različita postupanja i da ne postoji potrebna međusobna komunikacija.
Ravnatelj Uprave za zaštitu prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Igor Kreitmeyer je odgovorio kako postupak utvrđivanja štete od zaštićenih vrsta traje u prosjeku od 6 do 7 mjeseci te kako je, s namjerom osiguranja tržišne vrijednosti naknade za štete koju počine zaštićene vrste, u tijeku novelacija Pravilnika i cjenika. Rekao je i kako za provođenje odstrjela zaštićenih vrsta trebaju biti ispunjeni preduvjeti te kako je važno ulagati u zaštitu stoke gradnjom obora, korištenjem pasa čuvara i električnih pastira. Najavio je održavanje zajedničkog sastanka predstavnika Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskog lovačkog saveza, na kojoj će se o ovim problemima, kako je najavio, raspravljati sljedeći tjedan.
Šime Mršić je rekao kako izmjene Zakona o lovstvu su, zbog nedostatka kadrovskih kapaciteta, planirane za prvo tromjesečje sljedeće godine, odgovorio je i rekao kako odgovornost za štetu koju počini divljač snosi lovoovlaštenik. Kako je rekao dodatna sredstva osigurat će se planiranim izmjenama Zakona o obveznom osiguranju od automobilske odgovornosti. –Zbog velikog broja šteta od divljači nije moguće uspoređivati ove štete sa štetama koje počine zaštićene vrste te bi za primjenu istog modela utvrđivanja i naknade štete bio potreban veliki broj ovlaštenih procjenitelja, što bi postojeću proceduru još više zakompliciralo. U provedbi novog natječaja za nabavku zaštitnih sredstava u obzir će se uzeti i poljoprivrednici koji su već pretrpjeli štetu od divljači, rekao je zaključno Mršić.
Većina članova Odbora za poljoprivredu stava je kako je izmjenama Zakona o lovstvu potrebno što žurnije pristupiti, a Odbor za poljoprivredu podržava nastavak dijaloga i iznalaženje što održivijeg rješenja za sprečavanje šteta od divljači s namjerom zaštite i očuvanja poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj.