.png)
Zagreb – Odbor za poljoprivredu raspravljao je u petak na tematskoj sjednici o štetama koju divljač čini na usjevima poljoprivrednika kao i do sada provođenim mjerama, naknadama za počinjenu štetu, mogućnostima prevencije i smanjenja šteta, oblicima provođenja mjera zaštite i utjecaju provođenja ovih mjera na očuvanje okoliša i bioraznolikosti u Hrvatskoj.
Predsjednica Odbora Marijana Petir istaknula je kako je riječ o velikom problemu koji nema samo posljedice na poljoprivrednim usjevima, nego i na poljoprivrednom zemljištu, poljoprivrednoj mehanizaciji, a posljedično i na završnom računu poljoprivrednih proizvođača. –Štete koju divljač čini poljoprivrednicima u stalnom su porastu, a osim materijalne štete, zbog dolaska divljih svinja i vukova u dvorišta ljudi, to ostavlja i druge vrste posljedica poput straha za imanje, životinje ali i za svoj život i život vlastite djece. Takva nesigurnost u kojoj poljoprivrednici rade i žive iziskuje hitnu reakciju i primjerena rješenja, rekla je Petir.
Državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Šime Mršić istaknuo je kako od 2018. godine to ministarstvo financira policu osiguranja za štete od divljači u prometu, te je za iste do sada izdvojeno 67,4 milijuna kuna. Naglasio je kako je krajem 2020. godine ministarstvo pokrenulo javnu nabavu za jedinstvenu policu osiguranja, na koju nije pristigla niti jedna ponuda. Mršić je rekao kako je u tijeku valorizacija pristiglih šteta od divljači u prometu te kako je za 2021. godinu u proračunu osigurano 60 milijuna kuna za osiguranje šteta od divljači, od čega 45 milijuna kuna za dospjele štete u prometu i 15 milijuna kuna za štete na poljoprivrednim usjevima.
Državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Mile Horvat podsjetio je kako su oštećenici dužni prijaviti nastale štete, a za najznačajnije štete koje počine strogo zaštićene vrste, u čemu prednjači vuk, na godišnjoj razini isplati se oko 1,75 milijuna kuna. Istaknuo je važnost nastavka financiranja aktivnosti zaštite kroz Mjeru 4.1.1. – neproduktivna ulaganja povezana s očuvanjem okoliša i proširivanja iste mjere i na obnovu postojećih nastambi za stoku. Također, kako je rekao Horvat, važnim drži i podizanje svijesti o provođenju ovih mjera među poljoprivrednicima.
Predsjednik Hrvatskog lovačkog sveza Đuro Dečak upozorio je na važnost pronalaženja modaliteta za rješavanje problema šteta od divljači i podsjetio da je divljač imovina Hrvatske za koju ne mogu odgovarati lovačka društva. Dečak je upozorio na nedostupnost podataka i informacija od strane Ministarstva poljoprivrede, visoke troškove utvrđivanja šteta te uputio apel za smanjenje administrativnih barijera i pojednostavljenje postupaka izrade lovnogospodarskih osnova po uzoru na druge države članice Europske unije. Rješenje problema vidi u policama osiguranja, što bi bilo dobro i za poljoprivrednike, koji su većim dijelom i lovci.
Miroslav Benko iz Hrvatskog šumarskog instituta podsjetio je kako štete koju počine divlje svinje čine 90 posto svih šteta koje počini divljač. Razlozi šteta, kako je rekao, vezani su uglavnom uz klimatske promjene, napuštene poljoprivredne površine, ali i povećanje migracija zbog nedostatka predatora koji mogu kontrolirati ovu populaciju. Istaknuo je kako politika gospodarenja divljom svinjom ovisi i o suradnji s državama u okruženju te ju je potrebno rješavati zajednički sa svim državama jugoistočne Europe putem resornih ministarstava i partnerskih institucija kroz istraživački projekt. Prema njegovim riječima rezultat provođenja ove vrste projekta bilo bi uspostavljanje trajnog sustava praćenja i upravljanja brojnim stanjem populacije divlje svinje i štete koju ista počini.
Predsjednik Udruženja uzgajivača mesnih pasmina goveda Rodoljub Džakula mišljenja je kako su važeće lovnogospodarske osnove netočne te kako ih je potrebno revidirati čime bi se utjecalo i na mogućnosti smanjenja brojnog stanja divljači. Posebno se osvrnuo na teško stanje na Banovini koja, osim saniranja posljedica potresa, vodi borbu i s divljači. Mišljenja je kako je postupke prijava šteta potrebno ubrzati i prilagoditi trenutnom stanju na terenu, kao što je u suradnji s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju potrebno iznaći modalitete kojima bi se osiguralo da u slučajevima šteta od divljači na poljoprivrednim usjevima poljoprivrednici ne ostanu bez prava na plaćanja.
Predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore Petar Pranjić upozorio je kako su, zbog velikog broja divljači koja čini štete na usjevima, a na to nema adekvatnog odgovora, morali iz plodoreda izbaciti neke poljoprivredne kulture koje su posebno privlačne divljači, kao što su kukuruz i šećerna repa, što proizvođačima stvara dodatni trošak, utječe na bioraznolikost, ali i dovodi do depopulacije sela. Pranjić je rekao kako su potrebna konkretna rješenja i potpore kako bi poljoprivrednici ove kulture vratili u plodored te istaknuo kako repelenti i električni pastiri nisu dovoljno učinkovito sredstvo za sprječavanje šteta koju divljač čini na poljoprivrednim usjevima.
Stipan Šašlin upozorio je na to da štete od divljači rastu, što je dijelom uzrokovano i izostankom komercijalnog lova zbog pandemije bolesti COVID-19, ali i promjenama u staništima koje su uzrokovane intenziviranjem poljoprivredne proizvodnje i drastičnim mjerama kao što je podizanje žilet žice na hrvatsko-mađarskoj granici. Sve ovo, kako je istaknuo Šašlin, dovodi do velike koncentracije divljači na pojedinim područjima, a po njegovim riječima Baranja je jedno od najugroženijih područja s aspekta šteta od divljači. Upozorio je i na to kako po važećem cjeniku Hrvatskog lovačkog saveza, u slučaju korištenja cijele lovne osnove, lovačka društva ne bi bila u mogućnosti pokriti svu nastalu štetu. Pozvao je na iznalaženje hitnih rješenja kroz dijalog Ministarstva poljoprivrede i Hrvatskog lovačkog saveza.
Josip Đakić rješenja problema vidi u povezivanju prava na plaćanja koje ostvaruju poljoprivrednici s obvezom osiguranja usjeva. Postavio je upit o ukupnom iznosu prikupljenih sredstava od zakupnina i koncesija za lovišta i načinima korištenja ovih sredstava jer smatra da bi se upravo iz tih sredstava mogle podmiriti štete.
Ljubomir Kolarek upozorio je na problem takozvane visoke divljači u Sjevernoj Hrvatskoj. Rekao je kako se površina poljoprivrednog zemljišta smanjuje, a time i sama staništa za divljač, te je uz police osiguranja od šteta koju čini divljač u prometu i na poljoprivrednim usjevima, potrebna stručna procjena i planiranje učinkovitih metoda.
Na problem nepostojanja podataka o ukupnom broju divljači u Hrvatskoj, čemu djelomično pridonose i zastarjele metode popisa divljači, upozorio je Siniša Jenkač istaknuvši važnost postojanja informacija o broju divljih svinja kako bi se temeljem istog mogle provesti konkretne mjere.
Goran Ivanović istaknuo je kako ova tema nije samo problem lovstva, već se moraju uključiti svi nadležni te je istaknuo kako bi trebali koristiti dobre prakse drugih država članica EU-a, kao što su to primjerice mjere koje provodi Bavarska.
Zbog nepostojanja podataka o štetama na poljoprivrednim usjevima, kojoj je uzrok nepostojanje obveze dostave istih od strane lovoovlaštenika, Petir je mišljenja kako je to potrebno regulirati. Istaknula je kako je nužno uspostaviti mjere koje će osigurati učinkovito upravljanje divljim životinjama, održivost poljoprivredne proizvodnje i očuvanje okoliša. Također, kako je rekla, potrebno je procijeniti koje mjere zaštite su najučinkovitije, te jesu li nam potrebne i neke druge mjere a sve to bi trebalo uzeti u obzir kod programiranja sredstava iz EU. Petir smatra kako trebamo proaktivniji stav u pronalaženju sredstava iz europskih fondova za financiranje projekata koji se odnose na segment upravljanja s divljači.
-Republika Hrvatska bi na sastancima Vijeća trebala inicirati raspravu i raditi na ujednačavanju iznosa naknada za štete koju počini divljač, posebice zaštićene vrste, jer u odnosu na primjerice francuske poljoprivrednike, hrvatski poljoprivrednici dobivaju crkavicu kao naknadu, rekla je Petir. Izrazila je čuđenje ogromnim porastom šteta u odnosu na prijašnje razdoblje koje počine zaštićene vrste ptica, poskok i dabar te je pitala koje aktivnosti se planiraju vezano uz upravljanje ovim vrstama zaštićenih životinja.
Šime Mršić je odgovarajući na pitanja istaknuo kako je u 2020. godini odstrijeljeno 37089 divljih svinja. Rekao je kako ukupno raspoloživ iznos za štete na poljoprivrednim usjevima uznosi 15 milijuna kuna te da će Ministarstvo poljoprivrede razmotrit prijedlog proširivanja aktivnosti koje će financirati unutar Mjere 4.1.1. Također, kako je istaknuo Mršić, Ministarstvo poljoprivrede planira osnivanje Fonda kao zasebnog javnopravnog tijela, za što je potrebna i izmjena Zakona o lovstvu, a dio ovlasti, po njegovim riječima, u provedbi sanitarnog ili redukcijskog odstrjela prenesen je na županije. Zaključio je kako je prikupljeno 30 milijuna kuna od naknada za korištenje lovišta što nije dostatno za rješavanje problema šteta.
Mile Horvat se založio za donošenje cjelovitog rješenja, te je rekao da se radi na Planu gospodarenja vukom i da bi isti trebao biti gotov do kraja lipnja. Istaknuo je kako su štete od dabra u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede te rekao da se nada da će i plan upravljanja dabrom biti uskoro donesen.
Zastupnici su se složili kako bi se na osnovu primjera gospodarenja, isplate šteta i vođenja evidencije strogo zaštićenim vrstama od strane Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, na isti način trebale pokrenuti i aktivnosti gospodarenja ostalom divljači koja je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede.