.png)
Zagreb - Izaslanstvo Europske komisije boravilo je u srijedu poslijepodne u Saboru kako bi na sastanku s tri saborska odbora – Odborom za europske poslove, Odborom za financije i državni proračun i Odborom za regionalni razvoj i fondove Europske unije – predstavilo mehanizme za kontrolu provedbe Plana za oporavak i otpornost.
Vijeće EU odobrilo je u srpnju 2021. hrvatski Nacionalni plan za oporavak i otpornost (NPOO), a u Prilogu Provedbenoj odluci Vijeća o odobrenju opisane su sve mjere i ciljevi plana. U prvoj polovici veljače Europska komisija i Hrvatska potpisale su Operativni sporazum za provedbu NPOO-a 2021.-2026. kojim su utvrđeni ključne etape, rokovi i način verifikacije ispunjavanje ciljeva NPOO-a.
Judita Cuculić Župa iz Predstavništva Europske komisije u RH uvodno je ukratko predstavila mehanizam za oporavak i otpornost, njegovu svrhu (izlazak iz krize uzrokovane pandemijom koronavirusa), funkcioniranje (na temelju nacionalnih planova oporavka), način izvršavanja (temeljen na uspješnosti) i vremenski rok implementacije (do kraja 2026.). Utvrđenim ključem za raspodjelu sredstava, Hrvatskoj je iz mehanizma dodijeljeno 6.3 milijarde eura bespovratnih sredstava.
Elisa Roller, voditeljica uprave za Hrvatsku, Sloveniju, Bugarsku i Rumunjsku u radnoj skupini za oporavak i otpornost u Glavnom tajništvu EK , naglasila je strukturne izazove s kojima je Hrvatska suočena, ali i očiglednu ambiciju hrvatske Vlade da se postavljeni ciljevi ostvare na vrijeme. – Plan sadržava važne i teške reforme koje koštaju puno političkog kapitala i za koje je potreban politički konsenzus, stoga se nadamo da će biti suradnje, kazala je Roller i kao primjer navela reformu zdravstva kao ključni stup plana oporavka. Usto je Roller naglasila važnost razvoja civilnog društva i pravovremenog uključivanja svih zainteresiranih dionika u reformske procese kako bi se postiglo njihovo prihvaćanje i lakše ostvarivanje.
Voditelj uprave za Hrvatsku i Španjolsku u Glavnoj upravi EK za ekonomske i financijske poslove Gabriele Giudice naglasio je važnu ulogu parlamenta u donošenju odgovarajućeg zakonodavstva i nadzoru provedbe NPOO-a. – Zbog kratkoće vremena, traži se brzina djelovanja u donošenju odgovarajućeg zakonodavstva za uspješnu provedbu Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, istaknuo je Giudice i dodao kako će to biti ključni čimbenik za realizaciju reformi i investicija.
Grozdana Perić, predsjednica Odbora za financije i državni proračun, osvrnula se na potrebnu zakonodavnu dinamiku i spomenula brojne aktivnosti poduzete s ciljem uspješne provedbe NPOO-a, uključujući novi Zakon o proračunu, odnedavno nestranačko vodstvo Povjerenstva za fiskalnu politiku, sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma i dr. – Činimo sve kako bismo iskoristili dodijeljena sredstva. Želja nam je postići važne pomake koji će postati zamašnjacima razvoja hrvatskoga gospodarstva, istaknula je Perić.
–Trideset godina slušamo o reformama i još ih čekamo, stoga se nadamo da će taj instrument sa svojim strogim rokovima pomoći, jer Hrvatska ne smije propustiti ovu priliku, rekla je zastupnica Marijana Puljak.
U nastavku rasprave, predsjednika Odbora za europske poslove Domagoja Hajdukovića i predsjednika Odbora za regionalni razvoj i fondove Europske unije Marka Pavića zanimala je mogućnost prenamjene dijela sredstava NPOO-a za osiguravanje energetskih dobavnih lanaca odnosno jačanja otpornosti u svjetlu ukrajinske krize. Roller i Giudice podsjetili su kako je Plan za oporavak i otpornost donesen kao odgovor na krizu uzrokovanu pandemijom koronavirusa te da EK zasad ne planira otvoriti mogućnost preusmjeravanja sredstava, ali i da će idući tjedan dati izjavu na temu sigurnosti energetske opskrbe u svjetlu ovisnosti o ruskome plinu i realnoj opasnosti od energetskog siromaštva.
Dotaknuto je i pitanje poremećaja u opskrbi poluvodičkih čipova, nastalog uslijed pandemije Covida-19, a koji Europska komisija želi riješiti novim aktom o čipovima kojim predlaže uspostavu okvira mjera za jačanje europskog ekosustava poluvodiča. – Udio EU u globalnom tržištu proizvodnje čipova iznosi 10 posto. Želimo povećati proizvodnju na 20 posto, stoga su u tu svrhu planirana javna i privatna ulaganja u visini 43 milijarde eura, kazala je Elisa Roller, voditeljica uprave za Hrvatsku, Sloveniju, Bugarsku i Rumunjsku u radnoj skupini za oporavak i otpornost u Glavnom tajništvu EK na sastanku sa saborskim zastupnicima u srijedu u Saboru.