Zagreb - U sklopu svog radnog posjeta Hrvatskoj, Fabrizio Barbaso, glavni pregovarač Europske komisije i generalni direktor za proširenje Europske unije, sastao se u Hrvatskom saboru sa članovima Odbora za europske integracije i članovima Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU.
Fabrizio Barbaso rekao je da je izuzetno zadovoljan što je mogao pridonijeti povijesnom trenutku otpočinjanja pregovora Hrvatske s EU. Smatra da je napredak Hrvatske postignut tijekom posljednjih 8 godina izuzetan, zemlja se u potpunosti integrirala u EU i spremna je ući u europsku obitelj. Naglasio je kako je iskustvo drugih zemlja pokazalo važnost da u pregovorima sudjeluju sve političke stranke koje su o pitanju ulaska zemlje u EU postigle konsenzus, te je pozdravio osnivanje takvog tijela u Hrvatskom saboru, odnosno Nacionalnog odbora za praćenje pregovora. „Čim počne pregovaranje, uloga Sabora će biti vitalna, jer se radi o važnim političkim i gospodarskim reformama“. Barbaso je naglasio da se ne radi samo o osiguranju kvalitete zakonodavstva, odnosno procesu prilagodbe zakonodavstva, već i praćenju njegove provedbe. Ovome je dodao da se pojedino poglavlje može zatvoriti tek onda kada je reforma na tom području završena.
Osvrnuo se na posljednje Izvješće Europske komisije, ujedno prvo od početka pregovora Hrvatske i EU, u kojem je pozitivno ocijenjeno napredovanje Hrvatske u procesu pregovora i kojim započinje nova faza u odnosu između Hrvatske i EU, u sklopu Partnerstva za pristup, koja uključuje kratkoročne i dugoročne prioritete. Barbaso je istaknuo vrlo važnu ulogu komunikacije s građanima i njihove potpore pristupu zemlje EU. Iako Izvješće uvažava napredak koji je Hrvatska postigla na planu pravosuđa i borbe protiv korupcije, to su još uvijek dva najosjetljivija područja koja zabrinjavaju ljude u Hrvatskoj, rekao je Barbaso, dodajući da tome treba pribrojiti i prijeko potrebno provođenje reforme javne uprave.
Barbaso je rekao da Izvješće uvažava i pozitivne pomake na području zaštite manjinskih prava, iako je izvjesno da je provedba Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina još uvijek slaba i nedostatna. Nepristrano kazneno gonjenje u suđenjima za ratne zločine, stambeno zbrinjavanje bivših nositelja stanarskog prava, samo su neka od pitanja bitna za ubrzanje povratka izbjeglica, rekao je Barbaso.
Neven Mimica, predsjednik Odbora za europske integracije rekao je kako je Izvješće o napretku Hrvatske dobra i detaljna analiza svega što je Hrvatska napravila u svojoj prilagodbi europskim standardima i kriterijima, u kojem prevladava pretežito pozitivan ton, no zbog toga ne treba posustati u daljnjim reformama, već se treba navikavati na ovako detaljno praćenje našeg stanja od strane EK i europskih institucija. „Izvješće treba shvatiti kao nešto što nas treba potaknuti da ubrzamo reforme, a one su uz pregovore i komunikaciju „Europa građanima“ tri područja na koja će se koncentrirati naš parlamentarni rad“.
Luka Bebić smatra objektivnim i realnim da Izvješće ukazuje na neke oblasti gdje se očekuju bolja rješenja u zakonodavstvu i u njegovoj provedbi. Rekao je da je Hrvatska svjesna da njeno pravosuđe nije dovoljno pripremljeno za EU te da je pravna sigurnost građana temeljno pitanje koje Hrvatska mora urediti zbog sebe same.
Vesna Pusić naglasila je kako je Hrvatska svjesna da glavne reforme treba provesti na području pravosuđa, borbe protiv korupcije i javne uprave. Ova tri područja, uz reintegraciju prognanika, visoko su na listi zadaća. Pusić je rekla da je ambicija Hrvatske postizanje europskih standarda kao minimum, a ne maksimum. Istaknula je da je otvaranjem pregovora podrška javnosti za pristup RH EU naglo porasla, ali ostaje zadatak osmišljavanja strategije prezentiranja ulaska zemlje u EU, gdje Europska komisija svojom novom ulogom u Hrvatskoj itekako može pomoći. Naime, EK treba doživjeti kao vrstu stručne pomoći zemlji koja se kandidira, kao neku vrstu stručnog servisa.
Ivica Račan, predsjednik Nacionalnog odbora, rekao je da je reforma pravosuđa ključno pitanje za samo hrvatsko društvo, ne samo za pregovore, i ono uz borbu protiv korupcije i reformu javne uprave predstavlja prioritete. Zaključio je da implementacijom europskih pravnih stečevina u hrvatsko zakonodavstvo reforma ne završava, jer je bitna njena konačna provedba u stvarnosti.