Zagreb - Predsjednik Odbora za europske integracije Hrvatskoga sabora Daniel Mondekar primio je u službeni posjet Gábora Ivána, veleposlanika Mađarske u Republici Hrvatskoj.
Obostrano je konstatirano da dvije zemlje imaju odličnu suradnju koju je potrebno razvijati i u budućnosti. Daniel Mondekar je naglasio da je Mađarska jedan od najvažnijih partnera Hrvatske, a sadržajna i kvalitetna suradnja na zajedničkim projektima i u okviru institucija Europske unije od obostranog je interesa. Dvije susjedne zemlje, osim što vežu mnoge veze iz prošlosti, uspješno surađuju u prekograničnim projektima, a očekuju se i njihov zajednički nastup i povezivanje na sektorskim politikama i u sklopu regionalnih projekata EU zemalja srednjoistočne Europe.
Daniel Mondekar predstavio je buduće zadaće Odbora u vremenu do ulaska u članstvo Hrvatske u EU. Od prvorazrednog je značaja na vrijeme završiti proces ratifikacije Pristupnog ugovora u državama članicama EU, kao i pripremiti parlament za rad i funkcioniranje u Europskoj uniji. U tom smjeru bit će potrebne izmjene Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao i zakonodavno normiranje ukupnih odnosa i suradnje vlade i parlamenta u europskim poslovima. Mađarski veleposlanik istaknuo je da je Mađarska spremna svoja iskustva funkcioniranja institucija u europskim poslovima podastrijeti Hrvatskoj, kao i ona koja se tiču procedure u parlamentu vezano uz europsko zakonodavstvo. Što se tiče ratifikacije hrvatskog Pristupnog ugovora s EU, mađarski veleposlanik rekao je da u mađarskom parlamentu nema stranke koja bi bila protiv ulaska Hrvatske u EU. Štoviše, kao što je Mađarska snažno zagovarala ulazak Hrvatske u NATO, tako će biti i u slučaju EU i ratifikacije Pristupnog ugovora.
Daniel Mondekar je naglasio važnost redovitog izvješćivanja javnosti o svim poslovima vezanim uz EU. Iako je referendum bio uspješan, javnost je još uvijek nedovoljno upoznata s nekim vitalnim temama za koje vlada velik interes, poput mobilnosti mladih, mogućnosti zapošljavanja radnika u zemljama EU, regionalnog razvoja, poljoprivredne politike itd. i o svima njima potrebno je provesti informativnu kampanju. Smatra da su građani tijekom pristupnog procesa bili nedovoljno informirani te da informacija nije bila pružena na vrijeme, čime objašnjava skepsu i manjak povjerenja koji su se pojavili kod dijela populacije mladih prije referendumskog izjašnjavanja. Politike vezane uz EU sada postaju i hrvatske javne politike i njih je potrebno bolje komunicirati građanima. Stoga će jedan od zadataka Odbora za europske integracije u nadolazećem vremenu do ulaska u članstvo biti jače komuniciranje i promocija EU građanima. Odbor će svoj naglasak dati i poticanju politike daljnjeg proširenja i suradnje u regiji oko europskih tema. Prekogranična suradnja prva je europska politika koju je Hrvatska uspješno provodila u praksi i ta svoja iskustva želi podijeliti s drugim državama u regiji. Uspješna suradnja Mađarske i Hrvatske na tom planu može poslužiti kao primjer i model drugima.