7th term of the Croatian Parliament (22 December 2011 - 28 December 2015)

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 65. sjednici održanoj 21. rujna 2015. Prijedlog zakona o osnivanju Sveučilišta u Slavonskom  Brodu, P. Z. 917, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. rujna 2015.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Obrazlažući važnost donošenja ovoga zakona ministar je istaknuo kako je gledano kroz mrežu sveučilišta u Republici Hrvatskoj vidljiv povoljan geostrateški položaj zbog kojeg bi sveučilište u Slavonskom Brodu, osim privlačenja studenata iz Brodsko-posavske i susjednih županija u Republici Hrvatskoj, imalo i potencijal privlačenja studenata iz susjednih zemalja. Isto tako, osnivanjem sveučilišta u Slavonskom Brodu stvorila bi se platforma za pokretanje novih sveučilišnih programa, te bi se omogućila prilagodba studijskih programa potrebama studiranja regionalnog stanovništva. Na taj način bi se stvorile pretpostavke za zadržavanje i povećanje broja studenata u Slavonskom Brodu i njihov trajni ostanak koji je preduvjet za pokretanje regionalnog gospodarstva.

U raspravi pojedini zastupnici i članovi Odbora iznijeli su primjedbe ustavno-pravne naravi na sam tekst prijedloga, kao i na njegovu neusklađenost s Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju kao i sa Strategijom OZT-e. Iako osnivanje visoko obrazovnih ustanova doprinosi razvoju jedne regije, neprihvatljivo je prema stajalištu pojedinih članova Odbora da se ista osnivaju bez provođenja sustavne analize visokog obrazovanja, te manjkavosti elaborata o osnivanju i funkcioniranju  Sveučilišta.

Nakon  provedene  rasprave  Odbor je većinom glasova (6 ZA i  1 PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskom saboru  donošenje  

ZAKONA O OSNIVANJU SVEUČILIŠTA U SLAVONSKOM BRODU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je  prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić potpredsjednik Odbora, odnosno Dunja Špoljar, članica Odbora.
 

PREDSJEDNIK

Izv. prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 65. sjednici održanoj 21. rujna 2015., Konačni prijedlog  zakona o muzejima, P. Z. E. 791. koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. srpnja 2015.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

U uvodnom obrazloženju ministar je istaknuo kako se ovim Prijedlogom određuje da muzejsku djelatnost obavljaju muzeji i galerije te muzeji, galerije i zbirke unutar ustanova i drugih pravnih osoba upisani u sudski ili drugi odgovarajući registar, pod uvjetima propisanima ovim zakonom. Također, određuje se da muzejsku djelatnost u skladu s ovim zakonom mogu obavljati i centri za kulturu, otvorena i pučka učilišta i druge ustanove za obrazovanje odraslih kojima su osnivači općine i gradovi koji imaju do 10.000 stanovnika, ako je na taj način osigurana održivost obavljanja navedene djelatnosti u tim općinama i gradovima. 

Isto tako, propisuje se da muzeji i galerije mogu obavljati i druge djelatnosti koje se obavljaju uz muzejsku djelatnost sukladno posebnim propisima te statutu muzeja i galerije. Prijedlogom zakona uređuje se obavljanje muzejske djelatnosti od strane muzeja i galerija sa sjedištem u drugoj državi članici Europske unije ili drugoj državi ugovornici Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru.

Nadalje, propisuje se obveza povezivanja u sustav muzeja Republike Hrvatske radi jedinstvenog stručnog pristupa obavljanju muzejske djelatnosti, te se uređuje pitanje muzejske građe i muzejske dokumentacije, njihove zaštite i očuvanja te obveza revizije muzejske građe svakih pet godina.

Isto tako, određuje se da javne muzeje i galerije mogu osnovati Republika Hrvatska, županije, Grad Zagreb, gradovi i općine, a privatne muzeje i galerije mogu osnovati druge fizičke i pravne osobe.

Također, prijedlogom zakona određuje se da muzeji i galerije te muzeji, galerije i zbirke unutar ustanova i drugih pravnih osoba prestaju sukladno odredbama zakona. Odluka o prestanku i statusnim promjenama muzeja i galerija te muzeja, galerija i zbirki unutar ustanova i drugih pravnih osoba kojima su osnivači ili suosnivači županije, Grad Zagreb, gradovi i općine, može se donijeti samo uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za kulturu, po pribavljenom mišljenju Hrvatskoga muzejskog vijeća koje je ono dužno dati u roku od 30 dana.

Predmetnim prijedlogom uređuje se sastav muzejskog vijeća i njegove ovlastiti te se određuje se da muzejsko vijeće ima 5 ili 7 članova, od kojih većinu imenuje osnivač iz redova istaknutih kulturnih, javnih i znanstvenih djelatnika, najmanje jednog bira stručno vijeće, a ako ono nije osnovano, stručno muzejsko osoblje, iz svojih redova te jednog člana biraju svi radnici sukladno Zakonu o radu. 
          
Nadalje, propisuje se da javnim muzejom i galerijom upravlja ravnatelj koji organizira i vodi rad i poslovanje javnog muzeja i galerije, predlaže program rada i razvoja, vodi i odgovara za stručni rad javnog muzeja i galerije, predstavlja i zastupa javni muzej i galeriju u pravnom prometu i pred tijelima državne vlasti, te obavlja druge poslove predviđenim zakonom, aktom o osnivanju i statutom i dr.

U raspravi većinom glasova podržano je donošenje navedenoga Prijedloga. Pozitivnim su ocijenjeni napori Ministarstva kulture u realizaciji projekta primjerice poput otvorenja muzeja Sinjske alke u gradu Sinju, te realizacija projekta na arheološkom lokalitetu Vučedol.

Također, u raspravi na tekst zakona iznijete su primjedbe kojom muzeji stječu pravnu osobnost trgovačkog društva kao i na odredbe koje definiraju stručna muzejska zvanja odnosno normiraju polaganje stručnog ispita za stručna muzejska zvanja.              

Nakon  provedene  rasprave  Odbor je većinom glasova (7 ZA i  1 PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskom saboru  donošenje  

                                     ZAKONA O MUZEJIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je  prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić potpredsjednik Odbora, odnosno Dunja Špoljar, članica Odbora.
 

PREDSJEDNIK

Izv. prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 60. sjednici održanoj 6. svibnja 2015. godine  Godišnje izvješće Hrvatske zaklade za znanost za 2014. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 18. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost (Narodne novine, broj 117/01, 45/09, 92/10 i 78/12), dostavio Upravni odbor Hrvatske zaklade za znanost, aktom od 10. travnja  2015. godine.

Odbor je  u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora pitanje raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predsjednik Upravnog odbora akademik Dario Vretenar.

U 2014. Zaklada je završila postupak vrednovanja projektnih prijedloga prijavljenih na natječaj za programe Istraživački projekti i Uspostavni istraživački projekti u studenom 2013. godine, te je u lipnju 2014. godine otvoren novi natječaj za navedene programe. Isto tako Zaklada je pokrenula financiranje mladih istraživača te je u svibnju prvi put raspisan natječaj „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih doktora znanosti“.

Prema rezultatima  na natječaje iz 2013. prijavljeno je  ukupno 668 projektnih prijedloga, od čega 469 (70,25%) za program Istraživački projekti, a 199 (29,75%) za program Uspostavni istraživački projekti. Najviše projektnih prijedloga, njih 168 (25,14%), zaprimljeno je iz područja prirodnih znanosti, potom slijedi područje medicine i zdravstva s 128 projektnih prijedloga , tehničke znanosti  120 projektnih prijedloga , društvene znanosti 107 te humanističke znanosti s 92 projektna prijedloga. Na natječaj za programe Istraživački projekti i Uspostavni istraživački projekti koji je zaključen 15. rujna 2014. prijavljeno je 414 projektnih prijedloga. 

Tijekom 2014. Godini doneseno je više akata Zaklade među kojima: Pravilnik o uvjetima i postupku dodjele sredstava za ostvarivanje svrhe Zaklade,Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu Zaklade, Pravilnik o upravljanju rezultatima znanstvenih projekata koji su prikladni za zaštitu pravima intelektualnog vlasništva te Strateški plan Hrvatske zaklade za znanost. Naime, Upravni odbor Zaklade uputio je Hrvatskom saboru Prijedlog strateškog plana kojim su razrađeni ciljevi i programi koji su u skladu s dugoročnim strateškim pravcima razvoja Republike Hrvatske te sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije. U skladu sa Strategijom, Hrvatska zaklada za znanost nastavit će s financiranjem znanstvenih projekata i razvoja karijera mladih istraživača radi jačanja međunarodne konkurentnosti hrvatskih znanstvenika i integracije hrvatskog znanstvenog sustava u europski istraživački prostor te osiguravanjem uvjeta za privlačenje sredstava iz fondova Europske unije.

Tijekom 2014. godine Zaklada je u ESF uplatila ukupno 118.015,45 kuna za sudjelovanje hrvatskih znanstvenika u programima istraživačkih umrežavanja (Research Networking Programme – RNP). U 2014. godini u tijeku je bilo 7 programa od kojih su 2 završila 2014. godine, a tri će završiti 2015. godine te dva u 2016. godine. Za sve programe tijekom 2014. godine provedeno je vrednovanje periodičnih ili završnih izvješća, a o njihovom prihvaćanju odluku je donosio Koordinacijski odbor HAZU – HRZZ.
Ukupna imovina Zaklade na dan 31. prosinca 2014. godine iznosila je 115.244.757 kuna od kojih se 427.294 kuna odnosi na nefinancijsku imovinu Zaklade, a 114.817.463 kuna na financijsku imovinu Zaklade.

U raspravi članovi Odbora pohvalili su rad Zaklade kroz proteklu godinu. Raspravljajući o aktivnostima Zaklade, članovi Odbora osvrnuli su se na dopis Zaklade upućenog nadležnom  Ministarstvu, a koji se odnosi na sve prisutniju  problematiku financiranja doktoranada i poslijedoktoranada odnosno Programa doktoranada i poslijedoktoranada  Hrvatske zaklade za znanost, pri čemu je istaknuto da u sustavu  znanosti i visokom obrazovanju već dugi niz godina nije bilo sustavnog zapošljavanja budućih znanstvenika, S tim u svezi, sugerirano nadležnom Ministarstvo da u projekcijama Državnog proračuna za 2016. i 2017.  godinu osigura sredstva kako bi Zakladi bilo omogućeno financiranje nove skupine doktoranada. Shodno tome, opetovano je naglašeno da izdvajanja u znanost i visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj nisu na zadovoljavajućoj razinu budući da ista iznose  oko 0,75% BNP-a, za razliku od  prakse drugih europskih zemalja. Povezivanje gospodarstva  i znanosti prema mišljenju članova Odbora trebaju biti razvojni prioritet jedne zemlje, budući da joj jedini mogu donijeti dugoročnu društvenu stabilnost i ekonomski napredak. Isto tako, predmet rasprave bila je problematika vrednovanja projektnih prijedloga, etičnost ponašanja pojedinih članova panela za vrednovanje, te jačanje uloge i kvalitete mentora. S ciljem jačanja međunarodne konkurentnosti hrvatskih znanstvenika i integracije hrvatskog znanstvenog sustava u europski istraživački prostor sugerirano je Zakladi da pro futoro  osigura uvjete za privlačenje sredstava iz fondova Europske Unije.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg  z a k lj u č k a   

 1. PRIHVAĆA SE GODIŠNJE IZVJEŠĆE HRVATSKE ZAKLADE ZA ZNANOST ZA 2014. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Valtera Boljunčića, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti mr. Jasena Mesića, potpredsjednika Odbora .

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje,znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 60. sjednici  održanoj  6. svibnja  2015.,  Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje za 2014. godinu; koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavilo Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje aktom od  27. ožujka 2015.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog  radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je predsjednica Nacionalnog vijeća.

Podnositeljica Izvijeća istaknula kako je u ovom Izvješću  detaljno prikazano djelovanje, dinamika i način rada  NVOO-a u 2014. godini.Tijekom  2014. godine dogodile su se promjene u članstvu Nacionalnog vijeća  i to na osnovi: razrješenja dužnosti člana NVOO-a na osobni zahtjev i prestanak trajanja mandata članova NVOO-a izabranih na dvije godine. U razdoblju od 01. siječnja 2014. do 31. prosinca 2014. NVOO je održao deset sjednica. Također, istaknuto je kako se u dvogodišnjem radu pokazalo da su  zakonske odredbe koje uređuju rad Nacionalnog vijeća manjkave, te da je s ciljem osnaživanja Nacionalnog vijeća kao strateškog tijela za kvalitetan razvoj predškolskog,osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja  potrebne cjelovite zakonske izmjene.

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje. Mišljenje je pojedinih članova Odbora da Nacionalno vijeće mora biti neovisinje u svome radu.Također, ukazno je na određene probleme financijske naravi. Isto tako podržana je ideja za održavanje zajedničkih sastanka Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje, Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvitak i Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala.

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora  većinom glasova ( 6 ZA I 3 SUZDRŽANA)  donio je sljedeći  zaključak

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU NACIONALNOG VIJEĆA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA 2014.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora  određen je  prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora, odnosno Dunja Špoljar članica Odbora.
 

PREDSJEDNIK

Izv.prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 59. sjednici održanoj 23. travnja 2015. Prijedlog za iskazivanje povjerenja prof. Berislavu Šipušu za obavljanje dužnosti ministra kulture koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 21. travnja 2015.

Odbor je navedeno pitanje sukladno članku 119. stavku 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora razmatrao kao matično radno tijelo.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje znanost i kulturu Hrvatskoga sabora odlučio je većinom glasova (7 ZA i 2 PROTIV) poduprijeti donošenje Odluke za iskazivanje povjerenja prof. Berislavu Šipušu za obavljanje dužnosti ministra kulture.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je izv. prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora, odnosno Dunja Špoljar članica Odbora.

PREDSJEDNIK
Izv.prof.dr.sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 58. sjednici održanoj 22. travnja 2015. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o  Agenciji za mobilnost i programe Europske unije, prvo čitanje, P.Z. br. 822, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 26. ožujka 2015.

Odbor je u sukladno članku 97. Poslovnika Hrvatskog sabora navedeno  pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Obrazlažući važnost donošenjena zakonskog akta predstavnici predlagatelja istaknuli su kako je preuzimanjem nadležnosti Agencije za upravljanje novim programima u području znanosti, obrazovanja, osposobljavanja, mladih i sporta, potrebno uskladiti odredbe važećeg Zakona o Agenciji sa stvarnim stanjem u navedenim područjima. Također, s obzirom na članstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji te mogućnost i obvezu korištenja fondova Europske unije, Agencija u sklopu svojih djelatnosti planira prijavljivati projekte na natječaje drugih tijela vezanih uz spomenuta područja. Isto tako,  širenjem  djelatnosti Agencije potrebno je redefinirati ustroj i tijela Agencije u cilju osiguranja prikladne organizacijske strukture i sastava upravnog vijeća, te jasno razgraničiti tri glavna područja djelatnosti: (1) obrazovanje, osposobljavanje, sport, (2) područje mladih, (3) znanost. Također, budući da je Agencija zadužena za provedbu ili potporu provedbi najvećih programa financiranih sredstvima Europske unije, strukturu Agencije potrebno je uskladiti sa zahtjevima nove generacije programa Europske unije za razdoblje 2014. - 2020., i to:  programa Erasmus+, najvećeg programa Europske unije za obrazovanje,osposobljavanje, mlade i sport (Uredba /EU/ br. 1288/2013 Europskoga parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi programa Erasmus+: programa Unije za obrazovanje, osposobljavanje, mlade i sport i stavljanju izvan snage odluka br. 1719/2006/EZ, 1720/2006/EZ i 1298/2008/EZ), i  programa Obzor 2020., Okvirnoga programa za istraživanje i inovacije (Uredba /EU/br. 1291/2013 Europskoga parlamenta i Vijeća od 11. prosinca 2013. o uspostavi Obzora 2020. - Okvirnog programa za istraživanje i inovacije /2014. - 2020./ i stavljanju izvan snage odluke br. 1982/2006/EZ).

Također, implementacijom  zakonskog prijedloga stvorit će se prijeko potreban pravni okvir za omogućavanje ostvarenja funkcija Agencije - učinkovito integriranje postojećih i budućih programa u područjima obrazovanja, osposobljavanja, mladih, sporta i znanosti, u cilju otvorenosti prema građanima radi osiguravanja pravodobne, točne i provjerene informacije te stručne potpore u procesu prijave na natječaje, kao i uspješno  korištenje sredstava Europske unije.

U raspravi članovi Odbora podržali su donošenje Prijedloga zakona. Pozitivnim su ocijenili involviranost  Agencije za mobilnost i programe Europske unije, i drugih nadležnih institucija u riješavanju problematike poreza na dohodak  stipendija poslijediplomanata, poslijedoktoranada, istraživača i znanstvenika za školovanje.
    
Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje z a k lj u č a k a

1. prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Agenciji za mobilnost i programe Europske unije

2. mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti  u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona   

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je  izv.prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora ili mr. Dunja Špoljar članica Odbora.

PREDSJEDNIK
Izv.prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 58. sjednici održanoj 22. travnja 2015. Prijedlog zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, prvo čitanje, P.Z.E. 821; koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 26. ožujka 2015.

Odbor je u sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskog sabora navedeno  pitanje raspravio kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Kako navodi predstavnica predlagatelja ovim Prijedlogom zakonom regulira se postupak priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za pristup i obavljanje reguliranih profesija u Republici Hrvatskoj te uvjeti za slobodno pružanje usluga na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija. Također, istim se regulira pružanje usluga na privremenoj i povremenoj osnovi na temelju inozemnih stručnih kvalifikacija, odnosno pravo državljana Europskog gospodarskog prostora i Švicarske Konfederacije da, pod uvjetima utvrđenima ovim zakonom, na privremenoj i povremenoj osnovi pružaju svoje usluge u Republici Hrvatskoj bez poslovnog nastana u Republici Hrvatskoj i obveze priznavanja svojih stručnih kvalifikacija. U tu svrhu, osoba koja bi u Republici Hrvatskoj prvi puta željela pružati svoje usluge na navedenoj osnovi, bit će dužna o tome izvijestiti nadležno tijelo i istom dostaviti propisanu dokumentaciju. Nadalje, istim se uređuje opći sustav priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan nositeljima stručnih kvalifikacija koji žele u Republici Hrvatskoj imati poslovni nastan i obavljati određenu reguliranu profesiju.Istim se uređuje automatski sustav priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija u svrhu ostvarivanja prava na poslovni nastan, te se unutar automatskog sustava razlikuju tri načina priznavanja stručnih kvalifikacija, i to: za obavljanje reguliranih profesija na temelju usklađivanja minimalnih uvjeta osposobljavanja, za obavljanje reguliranih profesija na temelju zajedničkih kompetencijskih standarda, te priznavanje prethodnog stručnog iskustva kod određenih profesionalnih djelatnosti.

Ovim se zakonom uređuju minimalni uvjeti osposobljavanja u Republici Hrvatskoj za pristup i obavljanje profesija doktora medicine, doktora medicine specijalista, doktora dentalne medicine, doktora dentalne medicine specijalista, medicinskih sestara odgovornih za
djelatnost opće njege, primalja, magistara farmacije, doktora veterinarske medicine i arhitekata (tzv. sektorske profesije), za koje, sukladno Direktivi 2005/36/EZ o priznavanju
stručnih kvalifikacija, vrijedi načelo automatskog priznavanja kvalifikacija.

U raspravi članovi Odbora podržali su donošenje predmetnog Zakona.S ciljem otklanjanja pojedinh dvojbi koje bi se mogle pojaviti u implementaciji istoga sugerirano je predlagatelju za potrebom  preciznijeg  definiranja rokova kao i normiranja kaznene odgovornosti odnosno sankcija u slučaju kada se  krše  prava nositelja stručne kvalifikacije. Također istaknuta je primjedba na članak 47.  Prijedloga kojom je sugerirano predlagatelju da se predmetna odredba  pravopisno i jezično doradi. Nastavno na raspravu postupaka  priznavanje stručne kvalifikacije za medicinske sestre, tema rasprave bila je sve pristna problematika visokog obrazovanja medicinskih sredstava u Republici Hrvatskoj.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje  z a k lj u č a k a

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, prvo čitanje, P.Z.E. 821;

2. mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti  u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona   

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je  izv.prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora ili mr. Dunja Špoljar članica Odbora.

PREDSJEDNIK
Izv.prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 58. sjednici održanoj 22. travnja 2015. Izvješće o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u 2014. godini, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,  aktom od 10. travnja 2015. godine.

Odbor je sukladno odredbi 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora  pitanje raspravio kao matično  radno tijelo.
Uvodno obrazloženje podnio je Glavni tajnik Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti akademik Pavao Rudan .
Na temelju članka 7. Zakona o  Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (Narodne novine br.: 34/91., 43/96., 150/02. i 65/09.), HAZU je Hrvatskome saboru uputila   Izvješće o svojem radu u sažetom obliku na sedamnaest  stranica, te u cjelovitom obliku otisnutom na stranicama Ljetopisa Hrvatske akademije, knjiga 118.

Tijekom 2014.g. u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti održano je 350 događanja, od toga 108 znanstvenih skupova, savjetovanja i okruglih stolova, 63 znanstvena i stručna predavanja, 56 predstavljanja knjiga, prezentacija programa, konferencija za novinare i projekcija filmova, 11 zasjedanja Akademijine Skupštine, te pojedinih vijeća i odbora, 17 svečanih sjednica, dodjela nagrada i koncerata, te 64 izložbe u Akademijinim muzejsko-galerijskim jedinicama. Također je tijekom 2014.g. ugošćeno 29 stranih delegacija i održane su 2 komemoracije u čast Akademijinih poštovanih preminulih članova.
Tijekom 2014. godine Akademija je održala 2 redovita i 2 izborna skupštinska zasjedanja te 17 svečanih sjednica.
Predsjedništvo Akademije je na prijedlog akademika Zvonka Kusića, predsjednika Hrvatske akademije, jednoglasno donijelo odluku o pokretanju Glasnika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

U okviru muzejske i galerijske djelatnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti djeluju Gliptoteka, Kabinet grafike, Strossmayerova galerija starih majstora i Hrvatski muzej arhitekture. Sve te jedinice Akademije bile su uključene u međunarodnu akciju Noć muzeja, te su također tijekom 2014.g. mnogo pridonijele u promicanju najljepših umjetničkih dijela Republike Hrvatske. 

U Arhivu Hrvatske Akademije nastavljen je proces digitalizacije, sređivanja i obrade arhivskih fondova i zbirki, izrada znanstveno-informativnih pomagala i revizija arhivskih fondova i zbirki. Akademija je tijekom 2014.g. provela digitalizaciju svih svezaka cjelokupne Orijentalne zbirke Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Knjižnica Hrvatske akademije organizirala je niz predstavljanja, radionica i manifestacija, te je koordinirala rad Digitalne zbirke HAZU.
Akademija je od osnutka do kraja 2014. godine objavila ukupno 6.040 svezaka raznih publikacija. U 2014. Godini Akademija je objavila 118 svezaka raznih publikacija i to: 26 knjiga,22 zbornika radova ( 1 zbornik objavljen je kao digitalno izdanje CD-Rom-u), 42 svezak časopisa 17 kataloga izložbi , 3 knjige sažetka, 1 svezak rječnika, 5 partitura i 3 spomenice preminulim akademicima.
Djelatnost Akademije tijekom 2014. odvijala se u 9 razreda, 24 znanstvenoistraživačke jedinice, 6 muzejsko-galerijskih jednica,18 znanstvenih vijeća , 22 odbora zatim kroz Knjižnicu i Arhiv Akademije te Arboretum Trsteno.

Ukupni prihodi ostvareni su u iznosu od 67.339.973,82 kune, odnosno 96,69% u odnosu na planirane. Ukupni izdatci ostvareni su u iznosu od 70.459.611,97 kuna, odnosno 101,16% u odnosu na planirane. Kao rezultat poslovanja u 2014.g. iskazuje se manjak nad izdatcima u iznosu od 3.119.638,15 kuna. Iskazani manjak u cijelosti je pokriven akumuliranim viškovima prihoda iz prethodnog razdoblja, što znači da Akademija na dan 31. prosinca 2014. Nema nepodmirenih obveza s naslova redovitog poslovanja prema dobavljačima.
U raspravi članovi Odbora pohvalli su rad Akademije za proteklu godinu. Raspravljajući o cjelokupnom radu Akademije uključujući brojna događinjima sugerirano je podnositelju da pro futuro na istima bude zastupljena tematika Roma kao nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Također,u raspravi ukazana je određena problematka koja se odnosi na sam položaj nekretnina u vlasništvu Akademije.

Nakon provedene rasprave Odbor za obrazovanje,znanost i kulturu jednoglasno  je odlučio predložiti  Hrvatskome saboru da  p r i h v a t i

IZVJEŠĆE O RADU HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI
I UMJETNOSTI U 2014. GODINI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora  određen je  prof. dr. sc. Valter Boljunčić,  predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesićpotpredsjednika Odbora, ili mr.sc. Dunja Špoljar članicu Odbora.
 

PREDSJEDNIK

Izv.prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje,  znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 56. sjednici  održanoj  19. ožujka  2015., Prijedlog odluke o razrješenju  dijela članova Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje i  b) Prijedlog odluke o imenovanju dijela članova Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 5. ožujka 2015.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog  radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je ministar.

Ministar je  istaknuo da su se sukladno odredbama članka 89. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010 ispravak, 90/2011,126/2012, 86/2012, 126/2012 i 94/2013 152/2014.)  stvorili uvjeti za razrješenje odnosno imenovanje dijela članova Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje, budući da je dijelu članova Nacionalnog vijeća istekao mandat u trajanju  od dvije godine.

U raspravi članovi Odbora podržali su donošenje predmetnih Odluka. Pojedine članove Odbora zanimalo je na osnovu kojih kriterija se vršio izbor kandidata za članove Nacionalnog vijeća.

Nakon rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru  d o n o š e nj e

Odluke o razrješenju dijela   članova  Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje i  Odluke o imenovanju dijela članova Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora  određen je izv. prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora, odnosno Dunja Špoljar članica Odbora.

 PREDSJEDNIK

Izv.prof.dr.sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 55. sjednici održanoj  25. veljače 2015. Prijedlog zakona o osnivanju Sveučilišta Sjever, prvo čitanje, P.Z. br. 745, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila  Natalija Martinčević, zastupnica u Hrvatskom saboru, aktom od 11. studenoga  2014.

Odbor je u sukladno članku 97. Poslovnika Hrvatskog sabora navedeno  pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijela je predlagateljica .

Predlagateljica Prijedloga istaknula je kako važnost Sveučilišta Sjever proizlazi iz razvojnih potreba regije sjeverozapadne Hrvatske u kojoj ustanova djeluje, odnosno njezinih jedinica lokalne samouprave: Varaždinske, Koprivničko-križevačke i susjednih županija za znanstvenim i stručnim kadrovima različitih tehničkih, biomedicinskih,biotehničkih, društvenih, umjetničkih te interdisciplinarnih profila. Naglasila je kako vidljivi nedostatak znanstvenih i stručnih profila koje će obrazovati Sveučilište Sjever nedvojbeno je velika zapreka u daljnjem razvoju postojećih privrednih subjekata, kulturnom i društvenom razvoju regije, ali i privlačenju opsežnijih stranih investicija u regiji.

Shodno navedenome, donošenje ovoga Zakona omogućilo bi dugoročno povećanje broja visokoobrazovanih stanovnika u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, te bi omogućilo veći pristup visokom obrazovanju većem broju stanovnika sjeverozapadne Hrvatske. 
           
Obrazlažući razloge neprihvatljivosti ovoga Prijedloga zamjenik ministra znanosti obrazovanja sporta istaknuo je da je  Vlada Republike Hrvatske uvidjela već potrebu za dodatnim jačanjem i razvojem visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, budući da je sukladno odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju projekt uspostave javnog sveučilišta na području sjeverozapadne Hrvatske u procesu realizacije.

U raspravi ukazana je potreba za decentralizacijom visoko obrazovnih institucija odnosno Sveučilišta u Republici Hrvatskoj, pod uvjetom da bi ista trebala uslijediti nakon ispunjavanja određenih kriterija primjerice poput provođenja sustavne analize obrazovanja na Sveučilištima, od osiguravanja kvalitete u nastavi, kvalitete nastavnih kadrova, studijskih programa, te osiguravanja financijskih sredstava za postizanje i osiguravanje postavljenih ciljeva. Također, iskazano je mišljenje kojim se podržava policentrični razvoja visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, te stog  aspekta  zauzet je stav  pojedinih članova Odbora da osnivanje Sveučilišta u pojedinim jedinicama lokalne /regionalne samouprave doprinosi  gospodarskom, kulturnom i društvenom razvoju određene regije.

Nakon provedene rasprave za prihvaćanje navedenoga Prijedloga zakona o osnivanju Sveučilišta Sjever 2 člana Odbora bila su „suzdržana“ dok je 5 članova  Odbora glasovalo „protiv“, s tim u svezi  Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora većinom glasova  odlučio je predložiti Hrvatskome saboru donošenje

   z a k  lj u č k a

1.  Ne prihvaća se Prijedlog zakona o  osnivanju Sveučilišta Sjever

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je  izv. prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora ili mr. Dunja Špoljar članica Odbora.
 

PREDSJEDNIK

Izv.prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora raspravio je na 53. sjednici održanoj 5. veljače 2015. Prijedlog odluke o razrješenju dijela članova Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala i Prijedlog odluke o imenovanju dijela članova Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala, koji je  predsjedniku Hrvatskog sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 15. siječnja 2015.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika navedeno pitanje  raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijela je  predstavnica  predlagatelja.

Sukladno odredbama članka 10. stavka 6.  Zakona o Hrvatskom  kvalifikacijskom okviru ( Narodne novine br. 22/2013)  propisani su uvjeti prema kojemu Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske može razriješiti predsjednika ili člana Nacionalnog vijeća prije isteka vremena na koje je izabran, na njegov osobni zahtjev. S tim u svezi,  budući da su se stvorili zakonski uvjeti Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 15. siječnja 2015. utvrdila je Prijedlog odluke o razrješenju dijela članova Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala  kao i Prijedlog Odluke o imenovanju dijela članova Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala.

Bez rasprave, Odbor je jednoglasno (  9 glasova ZA  ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Odluke o razrješenju dijela članova Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala
i
Odluke o imenovanju dijela članova Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Valtera Boljunčića, predsjednika  Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti  mr. Jasena Mesića,  potpredsjednika Odbora

PREDSJEDNIK
Izv. prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 53. sjednici održanoj  5. veljače 2015. Prijedlog zakona o muzejima prvo čitanje, P. Z. E.br. 791, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. siječnja 2015.

Odbor je u sukladno članku 97. Poslovnika Hrvatskog sabora navedeno  pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavljajući važnost donošenja ovog Prijedloga predstavnica predlagatelja istaknula kako je isti rezultat značajnih promjena koje su se od donošenja  Zakona o muzejima (Narodne novine, br. 142/98 i 65/2009) do danas dogodile u muzejskoj djelatnosti.
          
Predstavnica predlagatelja istaknula je kako će se donošenjem navedenog zakona uskladit obavljanje muzejske djelatnosti s Direktivom 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o uslugama na unutarnjem tržištu (SL L376, 27.12.2006.) Također, omogućit će muzejima i galerijama, te drugim pravnim i fizičkim osobama koje ispunjavaju propisane uvjete obavljanje muzejske djelatnosti. Isto tako omogućit će se muzejima i galerijama obavljanje gospodarske djelatnosti sukladno posebnim propisima. Nadalje, uredit će se obavljanje muzejske djelatnosti od strane muzeja i galerija sa sjedištem u  drugoj državi članici Europske unije ili drugoj državi ugovornici Ugovora o europskom gospodarskom prostoru, na način da trajno mogu obavljati muzejsku djelatnost u Republici Hrvatskoj ako obavljanje muzejske djelatnosti upišu u sudski ili drugi odgovarajući registar u Republici Hrvatskoj. Strani muzeji i galerije moći će obavljati muzejsku djelatnost u Republici Hrvatskoj na privremenoj i povremenoj osnovi sukladno ovom zakonu, Zakonu o uslugama i Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara.

Također, precizirat će se uvjeti pod kojima se mogu osnovati muzeji i galerije kao samostalne  ustanove te muzeji, galerije i zbirke u sastavu drugih pravnih osoba, te će  omogućit da muzej i galeriju kao javnu ustanovu mogu zajednički osnovati Republika Hrvatska, županija, Grad Zagreb, grad, općina i fizička i pravna osoba. Nadalje,proširit će se popis stručnih muzejskih zvanja sa zvanjima koja su u međuvremenu tehnološkim razvojem i razvojem muzejske struke postale sastavni dio muzejskog stručnog osoblja (voditelj marketinga i voditelj odnosa s javnošću).Isto tako,omogućit će se stručno napredovanje u stručnim muzejskim zvanjima i polaganje stručnog ispita za zvanja u muzejskoj struci, kako zaposlenicima u muzejima i galerijama, tako i samostalnim stručnjacima koji na profesionalnoj osnovi samostalno obavljaju poslove muzejskog stručnog osoblja.
Također, Prijedlogom zakona uredit će se sastav muzejskog vijeća, na način da će se omogućiti sudjelovanje predstavnika svih radnika u radu toga tijela sukladno Zakonu o radu. Nadalje, precizirat će se uvjeti za imenovanje ravnatelja muzeja i galerije te njegove zadaće, te će se omogućit će se centrima za kulturu, otvorenim i pučkim učilištima i drugim organizacijama za izobrazbu odraslih kojima su osnivači općine i gradovi koji imaju do 10.000 stanovnika obavljanje muzejske djelatnost unutar tih ustanova, sukladno ovom zakonu, ako je na taj način osigurana održivost obavljanja navedene djelatnosti za općine i gradove koji su osnivači tih ustanova.

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su donošenje navedenog Prijedloga. Pozitivnim su ocijenjeni napori ministarstva za noveliranjem zakona koji će na sustavan način urediti položaj muzeja i muzejske djelatnosti u Republici Hrvatskoj.  Isto tako, izraženo je zadovoljstvo angažmanom Ministarstva kulture u realizaciji pojedinih projekata, primjerice poput otvaranja nove knjižnice u Pleternici, te realizacija projekta  na arheološkom lokalitetu Vučedol i Muzeju Vučedolske kulture.

U dijelu rasprave o sustavu odnosno registru muzeja koji se vodi pri Muzejskom dokumentacijskom centru iskazan je prijedlog pojedinih članova Odbora, za normiranjem odredbe koja će detaljno propisati ulogu  i značaj MDC-a kao javne  ustanove od nacionalnog značenja i središnjeg informacijskog-dokumentacijskog centra unutar muzejskog sustava. Također, iskazne su primjedbe na članak 3. Prijedloga kojom muzeji, s ciljem obavljanja gospodarske djelatnosti, stječu pravnu osobnost trgovačkog društva. Isto tako, normiranje i definiranje muzejske djelatnosti u obliku virtualnog muzeja za pojedine članove Odbora nije prihvatljivo rješenje, budući da djelatnost virtualnog muzeja nije definirana međunarodnim konvencijama, isto tako normiranje iste  moglo otvoriti pitanja u svezi zaštite  autorskih i srodnih prava i sl.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora većinom glasova  ( 7 ZA i  2 PROTIV ) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključaka

1. prihvaća se Prijedlog zakona muzejima

2. mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti  u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je  izv. prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora ili mr. Dunja Špoljar članica Odbora.

PREDSJEDNIK
Izv.prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 52. sjednici održanoj 21. siječnja 2015. Prijedlog zakona o dopuni Zakona o  Agenciji za odgoj i obrazovanje, prvo čitanje, P.Z. br. 780, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 2. siječnja 2015.

Odbor je u sukladno članku 97. Poslovnika Hrvatskog sabora navedeno  pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je ministar.

Kako navodi ministar Prijedlogom zakona utvrđuje se nadležnost Agencije za odgoj i obrazovanje za provođenje priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije ravnatelja dječjeg vrtića, stručnog suradnika u dječjem vrtiću (pedagog, psiholog, logoped, rehabilitator),odgojitelja djece predškolske dobi, ravnatelja školske ustanove, učitelja razredne nastave u osnovnoj školi, učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi, nastavnika općeobrazovnih predmeta u srednjoj školi, učitelja stručnih predmeta u osnovnom i srednjem glazbenom i plesnom školovanju, odgajatelja u učeničkom domu, stručni suradnik u školskoj ustanovi (pedagog, psiholog, knjižničar, stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila).

Također, donošenjem navedenog Prijedloga  omogućiti  će se brže i efikasnije provođenje postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija sukladno obvezama iz članka 16. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija.

U raspravi većinom glasova članovi Odbora podržali su donošenje navedenog Prijedloga.
Mišljenje je pojedinih članova Odbora kako implementacija ovog zakonskog Prijedloga  delegiranjem nadležnosti na Agencije neće doprinijeti učinkovitijem postupku priznavanja inozemnih  stručnih kvalifikacija.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora većinom glasova  ( 10 ZA i  1 SUZDRŽAN ) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru donošenje z a k lj u č a k a

1. prihvaća se Prijedlog zakona o dopuni Zakona o Agenciji za odgoj i obrazovanje

2. mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti  u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona   

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je  izv.prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora ili mr. Dunja Špoljar članica Odbora.
 

PREDSJEDNIK

Izv.prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 52. sjednici održanoj  21. siječnja 2015. Prijedlog zakona o dopuni Zakona o  Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, prvo čitanje, P.Z. br. 781, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,aktom od 2. siječnja 2015.

Odbor je u sukladno članku 97. Poslovnika Hrvatskog sabora navedeno  pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je ministar.

Predstavljajući važnost donošenja ovog zakonskog Prijedloga ministar je istaknuo kako se istim utvrđuje nadležnost Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih u postupcima provođenja priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija za profesije nastavnika strukovnih predmeta u srednjoj školi, strukovni učitelj u srednjoj školi i suradnik u nastavi. Također, naglasio je kako će donošenje predloženog zakona omogućiti brže i efikasnije provođenje postupka priznavanja inozemnih stručnih kvalifikacija sukladno obvezama članka 16. Zakona o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora većinom glasova  ( 10 ZA i  1 SUZDRŽAN ) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru donošenje  z a k  lj u č a k a

1. prihvaća se Prijedlog zakona o dopuni Zakona o  Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

2. mišljenja, primjedbe i prijedlozi iznijeti  u raspravi uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona   

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je  izv.prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora ili mr.Dunja Špoljar članica Odbora.
 

PREDSJEDNIK

Izv.prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje,  znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 51. sjednici održanoj  2. prosinca  2014., Konačni  prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, drugo čitanje, P. Z . E. 677 , koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike  Hrvatske,  aktom od 26. studenoga  2014.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog  radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Predstavnica predlagatelja istaknula je kako se Prijedlogom zakona usklađuju odredbe Zakona s Direktivom 2014/60/EU Europskog parlamenta i Vijeca od 15. svibnja 2014. o povratu kulturnih predmeta nezakonito iznesenih s državnog podrucja države članice i o izmjeni Uredbe (EU) br. 1024/2012 (preinaka). Također, istim se definira pojam konzervatorskog elaborata koji se prema potrebi izrađuje u postupku utvrđivanja posebnih uvjeta zaštite kulturnoga dobra. Prijedlogom zakona propisuje se obveza upisa u zemljišnu knjigu i katastar zemljišno-knjižnih svojstva kulturnoga dobra i zemljišno-knjižnih čestica unutar prostornih među kulturnoga dobra. Istim se i precizira dostava i način dostave rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra putem javne objave kada su drugi oblici dostave nemogući ili neprikladni. Prijedlogom zakona briše se odredba prema kojoj se temeljem potvrde nadležnog tijela o provedbi mjera zaštite može ostvariti pravo na naknadu radi ograničenja prava vlasništva, s obzirom da se potvrdom ne može odluciti o navedenoj naknadi. Također, preciziraju se odredbe o pravu prvokupa, tako da se ovo pravo neće primjenjivati na nekretnine, unutar zašticene kulturno-povijesne cjeline koje nisu kao kulturno dobro zaštičene posebnim rješenjem. Ovim zakonskim Prijedlogom usklađuju se odredbe o davanju koncesije sa Zakonom o koncesijama, te se produljuje vrijeme na koje se daje koncesija na kulturnom dobru. Isto tako, usklađuju se odredbe sa Zakonom o gradnji i Zakonom o prostornom uređenju. Nadalje uređuje se utvrđivanje posebnih uvjeta zaštite kulturnoga dobra u postupku izdavanja lokacijske dozvole i građevinske dozvole. Prijedlog zakona produljuje rok važenja odredbe kojom se smanjuje broj obveznika plaćanja spomeničke rente propisan člankom 114.a Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, i to do 31. prosinca 2015. godine.
            
Bez rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora većinom glasova  ( 7 ZA 1 SUZDRŽAN) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  d o n o š e nj e

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora  određen je izv. prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora, odnosno Dunja Špoljar članica Odbora.

PREDSJEDNIK

Izv.prof.dr.sc. Valter Boljunčić
                                                 

Odbor za obrazovanje,  znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 51. sjednici održanoj  2. prosinca  2014., Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s Konačnim prijedlogom Zakona, P.Z.E. br. 763; koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike  Hrvatske,  aktom od 26. studenoga  2014.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog  radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Predstavnica predlagatelja istaknula je kako se ovim zakonskim Prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske s zakonodavstvom Europske unije.
 Obrazlažući važnost donošenja ovoga zakonskog Prijedloga predstavnica predlagatelja  naglasila je kako se ovim Prijedlogom  zakonom jasnije  određuje  koliko puta učenik srednje škole može upisati isti razred, te koliko puta to pravo može koristiti tijekom srednjeg obrazovanja. Isto tako, navela je da će se ovim  Zakonom jasnije propisati obveze, te postupci vezani uz pohađanje, odnosno prestanak pohađanja izbornog predmeta, te obveza utvrđivanja jezičnih kompetencija na stranom jeziku koji učenik želi učiti kao prvi strani jezik, ako u školi u koju se preselio nema mogućnosti nastavka učenja prvog stranog jezika.

Također, ovim Zakonom produljuje rok za donošenje školskog kurikuluma do 30. rujna tekuće godine. Isto tako, navela je  da se  ovim Zakonom po prvi puta propisuju slučajevi u kojima odgojno-obrazovni rad iznimno može trajati kraće od vremena propisanog Zakonom.

Osim što će se ovim zakonom Prijedlogom jasnije definirati organizacija rada osnovne škole s obzirom na ustroj kombiniranog razrednog odjela, istim će se  jasnije definirati pravo učitelja, nastavnika, roditelja i učenika, na način da mogu izravno utjecati na odredbe kućnog reda škole i etičkog kodeksa škole. Naime, ovim će se Zakonom na drukčiji način definirati pedagoške mjere, a kriteriji za izricanje pedagoških mjera bit će propisani podzakonskim aktom. Isto tako navela je kako je izmjenama i dopunama Zakona iz 2012. godine ukinuto zaključivanje ocjena na polugodištu, no i dalje je ostala zakonska obveza odgojno-obrazovnih radnika prema kojoj su na kraju prvog polugodišta bili dužni izraditi pisano izvješće o postignutom uspjehu iz nastavnih predmeta i o vladanju. S tim u vezi, ovim zakonom i dalje ostaje obveza obavješćivanja o ostvarenim rezultatima učenika na kraju prvog polugodišta, međutim o načinu na koji će se to ostvarivati odlučuje škola. Jednako tako, Zakonom je propisano tko tijekom nastavne godine na osnovi praćenja i vrednovanja utvrđuje zaključnu ocjenu iz nastavnog predmeta, a tko ocjenu iz vladanja. U vezi s navedenim, ovim će se zakonom jasnije propisati postupak utvrđivanja zaključne ocjene iz nastavnog predmeta, odnosno zaključne ocjene iz vladanja na kraju nastavne godine.

Budući da važećim Zakonom nije na jasan način propisano tko sve može u osnovnoj školi obavljati poslove učitelja predmetne nastave, ovim će se Zakonom na jasniji način propisati tko sve i u kojim slučajevima može u osnovnoj školi obavljati poslove učitelja Stoga se ovim Zakonom jasno propisuje obveza otkazivanja ugovora o radu radnicima školskih ustanova koji su pravomoćno osuđeni za kaznena djela koja su propisana kao zapreka za rad u školskim ustanovama.

Također,ovim su Zakonom na jasniji način propisani uvjeti te studij odgovarajuće vrste koji mora završiti osoba koja se natječe za mjesto ravnatelja, kao i ostali uvjeti. Jednako tako, propisano je u kojim se slučajevima imenuje vršitelj dužnosti ravnatelja, tko može biti imenovan za vršitelja dužnosti ravnatelja, te prava i dužnosti osobe koja je imenovana vršiteljem dužnosti ravnatelja.

U raspravi članovi Odbora većinom glasova  podržali su donošenje navedenog Zakona. Naime, većinsko je stajalište  da će donošenje izmjena i dopuna Zakona uvesti red u odgojno obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj. Na tragu toga pozitivnim  su ocijenjena zakonska rješenja kojima se poboljšava status /ugled učitelja, odnosno rješenja kojima se preciznije definiraju prava učitelja, nastavnika i učenika. Isto tako, podržana su rješenja koja pobliže definiraju izricanje pedagoških mjera kao i uvođenje predmetne nastave.

Shodno tome, zauzeto je stajalište kako je ovaj prijedlog izmjena i dopuna Zakona na istom tragu kao i nedavno prihvaćena Strategija odgoja i obrazovanja – podizanja razine ugleda učitelja, odnosno učiteljica. Neki alati koji mogu poslužiti u toj namjeri, a predloženi su ovim Zakonom, su provođenje odgojno-obrazovne podrške i stručnog tretmana za učenike, zaključivanje zaključne ocjene i dopunski rad na kraju nastavne godine.

Zbog velikih razlika u statusu i stupnju obrazovanja učitelja i nastavnika, valja oprezno pristupiti konačnom formuliranju definicije osoba koje mogu obavljati poslove učitelja predmetne nastave.

Tema rasprave bila  je i stručna sprema odnosno uvjeti  koje mora ispunjavati osoba koja su  se imenuje za  ravnatelja školske ustanove, točnije odredbe članka 33. Prijedloga.Također, članove Odbora zanimalo je da li će implematacija ovog zakonskog Prijedloga ukloniti prepreke koje  se u zadnje vrijeme pojavljivale u postupcima upisivanja učenika u srednjoškolske ustanove. Naime članovi Odbora smatraju da se postojeća zakonska rješenja u navedenom postupanju nisu pokazala dovoljno kvalitetnim rješenjem.

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora većinom glasova  ( 9 ZA 1 SUZDRŽAN) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  d o n o š e nj e

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI

Uz sljedeći amandman:

AMANDMAN na članak 23.

Iza članka 23. dodaje se članak 23 a.  koji glasi:

U članku 89.  iza stavka 8. dodaje se 9. stavak koji glasi:

„(9) za svoj rad Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje odgovorno je Hrvatskom saboru kojem najmanje jednom godišnje podnosi  Izvješće o svome radu .“

Obrazloženje:

Predloženim amandmanom dopunjuje se  članak 89. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi kojim se normira obveza podnošenja godišnjeg Izvješća o radu  Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje Hrvatskome saboru.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora  određen je izv. prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora, odnosno Dunja Špoljar članica Odbora.                                                                                     

PREDSJEDNIK

Izv.prof.dr.sc. Valter Boljunčić
                                                                  

Odbor za obrazovanje,  znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 51. sjednici  održanoj  2. prosinca  2014., Prijedlog odluke o razrješenju  člana Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje i  b) Prijedlog odluke o imenovanju Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 20. studenoga  2014.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog  radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako su se sukladno odredbama članka 89. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010 ispravak, 90/2011,126/2012, 86/2012, 126/2012 i 94/2013)  stvorili uvjeti za razrješenje odnosno imenovanje člana Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje, budući da je član Nacionalnog vijeća prije isteka vremena na koje je imenovan zatražio svoje razriješenje.

U raspravi članovi Odbora većinom glasova dali su podršku kandidatu predloženom za člana Nacionalnog vijeća. Naime smatraju da je riječ o osobi odnosno znanstveniku koja je u obrazovnom području dala svoj doprinos, a prilog tome govori i činjenica da je predloženi kandidat sudjelovao u izradi Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije. Nastavno na raspravu, pojedine članove Odbora zanimalo je na  osnovu kojih  se kriterija vršio izbor kandidata za člana Nacionalnog vijeća.

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora većinom glasova  ( 9 ZA 1 SUZDRŽAN) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  d o n o š e nj e

Odluke o razrješenju  člana Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje
            
 i  Odluke o imenovanju Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora  određen je izv. prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora, odnosno Dunja Špoljar članica Odbora.

PREDSJEDNIK

Izv.prof.dr.sc. Valter Boljunčić
                                                                  

Odbor za obrazovanje,  znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 51. sjednici održanoj 2. prosinca  2014., Prijedlog odluke o proglašenje Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve Porajmosa/Holokausta, koji se obilježava 2. kolovoza, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub nacionalnih manjina, aktom od 13. listopada  2014.

Odbor je u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu zainteresiranog  radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predlagatelj.

Predlagatelj je istaknuo da Međunarodni dan sjećanja  na romske žrtve Porajmosa / Holokausta je dan na koji se komemoriraju sve romske žrtve Drugog svjetskog rata, a on se obilježava, na inicijativu romskih organizacija, 2. kolovoza u sjećanje na 2. kolovoza 1944. godine kada je 2897 Roma ubijeno u koncentracijskom logoru Auschwitz.

Nakon kratke rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora jednoglasno  odlučio predložiti Hrvatskome saboru  d o n o š e nj e

Odluke o proglašenju Međunarodnog dana sjećanja na romske žrtve Porajmosa/Holokausta, koji se obilježava 2. kolovoza

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora  određen je izv. prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora, odnosno Dunja Špoljar članica Odbora.                                                                                       

PREDSJEDNIK

Izv.prof.dr.sc. Valter Boljunčić
                                                                  

Sukladno članku 196. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora na  Strateški plan Hrvatske Zaklade za 
znanost 2014.-2018. podnosi

Amandman

U poglavlju „STRATEŠKI OKVIR: ZNAČAJ I ULOGA ZNANSTVENIH ISTRAŽIVANJA“, potpoglavlju „Ključni čimbenik razvoja društva je znanje. Istraživanja stvaraju znanje“, u posljednjem odlomku dodaje se zadnja rečenica koja glasi
„Strateški plan Hrvatske zaklade za znanost naslanja se na misiju hrvatskog znanstvenog sustava o unapređivanju ukupnog svjetskog fonda znanja čime se direktno pridonosi napretku gospodarstva a time i hrvatskog društva u cjelini.“

U poglavlju „STRATEŠKI CILJEVI ZAKLADE U RAZDOBLJU 2014. - 2018.“, u prvom odlomku, dodaje se nastavak rečenice „Ovim dokumentom određuje se plan financiranja znanstvenih istraživanja u RH u dijelu projektnog financiranja“ koji glasi 
„a u skladu s mjerom 2.6. Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske.“

U istom poglavlju, u potpoglavlju „Cilj 2. Omogućiti povezivanje znanstvenika s javnih znanstvenih ustanova i sveučilišta s istraživačima iz gospodarstva i društvenog/javnog sektora“, dodaje se početni dio trećeg odjeljka koji glasi:
„Kao što je predviđeno Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske najveći doprinos suradnji akademskog, gospodarskog, privatnog i javnog sektora čine istraživački projekti koji proizlaze iz zajedničkih interesa i fokusiranosti na određeno područje istraživanja.“

U potpoglavlju „Mjera 2.“ u prvom odlomku dodaje se zadnja rečenica koja glasi:
„Također je potrebno naglasiti mogućnost zajedničkih projekata koji se oslanjaju na doktorske studije jer se time direktno pridonosi potencijalu gospodarstva te mobilnosti mladih istraživača iz akademskog u gospodarski sektor“
U potpoglavlju „CILJ 3. Uspostaviti cjelovit program razvoja karijera mladih istraživača na doktorskoj i poslijedoktorskoj razini u svim znanstvenim područjima”, u prvom odlomku dodaje se zadnja rečenica koja glasi:
“Stoga je uspostavljanje cjelovitog programa razvoja karijera mladih istraživača prepoznato kao strateški interes Republike Hrvatske kroz Zakon o Hrvatskoj zakladi za znanost i Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske u kojoj se ističe da su obrazovanje i znanost od posebnog javnog interesa te kojom država preuzima odgovornost za razvoj obrazovnog i znanstvenog sustava.“

U potpoglavlju „Mjera 3.“, u drugom odlomku dodaje se zadnja rečenica koja glasi:
„Program pretpostavlja i mogućnost sufinanciranja doktoranada od strane gospodarskih subjekata što je u direktnoj vezi s mjerom 3.4 (uspostavljanje inovativne sheme sufinanciranja doktorskih studija i doktoranada) Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske.“

OBRAZLOŽENJE
Predloženim amandmanom dopunjuje se i usklađuje  tekst Strateškog plana Hrvatske zaklade za znanost 2014. – 2018. sa Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije Republike Hrvatske budući da ista predviđa mehanizme financiranja Hrvatske zaklade za znanost.

                                                                   PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                 izv.prof.dr.sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 50. sjednici održanoj 25. studenoga godine 2014., Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu, drugo čitanje P.Z. br. 746., kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. studenoga 2014.

Odbor je u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu zainteresiranog  radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici  predlagatelja.

Predstavnici predlagatelja istaknuli su kako se navedenim prijedlogom uređuju prava i obveze korisnika proračunskih sredstava glede njihova namjenskog korištenja, ovlasti Vlade Republike Hrvatske za zaduživanje i izdavanje obveznica na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala. Također, istim se uređuju  ovlasti Vlade Republike Hrvatske da može davati jamstva, kao i korištenje Proračunske zalihe. Nadalje uređuju se pitanja upravljanje državnom imovinom, zaduživanje i tekuće otplate, državna jamstva,poticajne mjere u gospodarstvu,- korištenje namjenskih prihoda i primitaka,korištenje vlastitih prihoda i novčane kazne zbog povreda odredaba ovoga Zakona.

Tema rasprave bila je moguća implementacija odredbe zakonskog Prijedloga kojom se predviđa ukidanje izuzeća uplate vlastitih i namjenskih sredstava proračunskih korisnika, a koja se odnosi na  korisnike u području  znanosti i visokog obrazovanja. Naime, stajalište je članova Odbora da bi imlementacija zakonskog prijedloga narušila ustavno načelo autonomije Sveučilišta. S tim u svezi, jednogasno je prihvaćeno da se amandmanom Odbora zadrže odredbe važećeg Zakona prema kojima se obveze uplate vlastitih prihoda ne odnose na znanost i visoko obrazovanje.

Nakon  provedene  rasprave  Odbor je većinom glasova (6 ZA i 1 SUZDRŽAN  3 PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskom saboru  donošenje  

    ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE
    HRVATSKE ZA  2015. GODINU

Uz sljedeće amandmane:

AMANDMAN I na članak 37.

U članku 37. iza (2) stavka dodaje( 3) stavak koji glasi:
“
Obveze uplate namjenskih prihoda i primitaka ne odnose na znanost i visoko obrazovanje“

AMANDAMAN II na članak 38.

U članku 38. dodaje se novi stavak (3) koji glasi:

„obveza uplate vlastith prihoda ne odnose se na znanost i obrazovanje“

Dosadašnji   stavci  (3) i (4) postaju (4) i (5).

Obrazloženje I i II amandmana:
Predloženim amandmanima osigurava se Ustavom zajamčena autonomija Sveučilišta, odnosno omogućuje se da visoka učilišta  vlastitim sredstvima doprinose unaprijeđenju i razvoju visokoškolskog obrazovanja i znanosti u Republici Hrvatskoj.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je  prof. dr. sc. Valter Boljunčić,predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić potpredsjednik Odbora, odnosno Dunja Špoljar, članica Odbora.
 

PREDSJEDNIK

Izv.prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 49. sjednici održanoj  19. studenog 2014., Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak, s Konačni prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje  P.Z.br. 727., koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. listopada  2014. Odbor je u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu zainteresiranog  radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se Prijedlogom zakona predlaže povećanje osobnog odbitka s 2.200,00 kuna na 2.600,00 kuna mjesečno,a osobnog odbitka umirovljenika s 3.400,00 kuna na 3.800,00 kuna mjesečno te izmjena poreznih razreda na način da će se porezna stopa od 25% primijeniti na razliku porezne osnovice između 2.200,00 kuna i 13.200,00 kuna mjesečno, a porezna stopa od 40% na poreznu osnovicu iznad 13.200,00 kuna mjesečno.Također istaknuto je kako će povećanje osobnog odbitka i promjena poreznih razreda utjecati na povećanje plaća zaposlenih, dok će se povećanjem osobnog odbitka umirovljenika smanjiti porezno opterećenje mirovina što će utjecati na njihovo povećanja. Isto tako predloženim Zakonom uvesti će se oporezivanje kamata na štednju po stopi od 12% a koje će dovesti do povećanja prihoda od poreza  na dohodak za oko 300 milijuna kuna na godišnjoj razini.

U raspravi većinom glasova podržano je donošenje navedenog zakona. Rasprava o ovome zakonskom prijedlogu odvijala se na tragu evenutalnih učinaka odnosno posljedica koje bi mogle proizaći implemetacijom pojedinih zakonslih odredbi, a koje se odnose na smanjenje prihoda jedinica loklane i područne  ( regionale ) samouprave. Shodno tome,većinsko je stajalište članova Odbora da je cjelokupna porezna reforma usmjerena prema dobrobiti građana koji će dobiti puno više nego što će prihodovno izgubiti jedinice lokalna i područne ( regionalne) samouprave.

Suprotno tome, iskazano je stajalište pojedinih članova Odbora da će izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak i raspodijelom sredstava jedinice lokalne i područne (reginalne)  samoprave ostati bez značajnijih prihoda, čime dolazi u ozbiljno pitanje financiranja predškolskog odgoja,kulturne djelatnosti i školstva u cjelosti.Također, tema rasprave bila je i određena problematika koja se u Republici Hrvatskoj pojavljuje u postupcima oporezivanja međunarodnih stipendija kao oporezivog dohotka, pri čemu su predstavnici Ministarstva financija iskazali spremnost da zajedno s Agencijom za mobilnost i programe EU iznađu određena riješenja  kako bi se navedena problematika riješila na odgovarajući  način.

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora većinom glasova  ( 5  ZA 2 PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora  određen je  prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora, odnosno Dunja Špoljar članica Odbora.
                                                                               
                                                                                      

PREDSJEDNIK
Izv.prof.dr.sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje,znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 49. sjednici održanoj  19. studenoga 2014.,  Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje za 2013. godinu; koje je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavilo Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje aktom od 14. travnja 2014. Odbor je u smislu članka 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog  radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je predsjednica Nacionalnog vijeća. Podnositeljica Izvijeća istaknula je da Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje  daje sažet pregled provedbe zadaća NVOO-a, zakonom definiranog, stručnog i strateškog tijela koje se brine za kvalitetan razvoj predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Također , istaknula je kako NVOO ima stratešku zadaću pratiti, raspravljati i utvrđivati stajališta u pitanjima od važnosti za predtercijarni odgojno-obrazovni sustav, sve s ciljem predlaganja i poticanja mjera za njegovo poboljšanje i unapređenje. Isto tako, istaknula  je kako je   NVOO u okviru svoje nadležnosti  davao preporuke tijelima obrazovne politike da se do prihvaćanja nacionalne Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, prioritetu Vlade Republike Hrvatske, dokumentom kojim će se definirati ključni ciljevi preobrazbe sustava u cjelini i na kojima će se utemeljiti dalekosežni reformski procesi, reduciraju aktivnosti na donošenju onih dokumenta obrazovne politike koji se svojim učincima mogu dugoročnije odraziti na djelovanje sustava u cjelini.

U raspravi članovi Odbora jednoglasno su podržali Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje. Pozitivnim su ocijenjana nastojanja Nacionalnog vijeća za poboljšanjem i unaprijeđenjem sustava odgoja i obrazovanja na svim razinama u Republici Hrvatskoj. Isto tako, pohvaljene su aktivnosti u radu  Nacionalnog vijeća za davanje preporuka tijelima obrazovne politike te su iskazana nadanja da će Nacionalno vijeće intezivno raditi na provedbi ciljeva Strategije obrazovanja,znanosti i tehnologije. S ciljem unaprijeđenja obrazovnog sustava u Repulici Hrvatskoj sugerirano je podnositeljici Izviješća da se Nacionalno vijeće  pro futuro treba brinuti o razvoju vrednovanja obrazovanja na svim razinama pogotovo s aspekta visokog obrazovanja.

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora   jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje  zaključka

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE O RADU NACIONALNOG VIJEĆA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE ZA 2013.
 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora  određen je  prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora,a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora, odnosno Dunja Špoljar članica Odbora.
 

PREDSJEDNIK
Izv.prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje,znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 49. sjednici održanoj  19. studenoga 2014., Strateški plan Hrvatske zaklade za znanost 2014-2018; koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora sukladno članku 6. Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost („Narodne novine“ br. 117/01,45/09,92/10 i 78/12) dostavio Upravni odbor Hrvatske zaklade za znanost aktom od rujna 2014. Odbor je u smislu članka 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog  radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predsjednik Upravnog odbora Zaklade. Podnositelj Izviješća istaknuo je kako se ovim dokumentom određuje plan financiranja znanstvenih istraživanja u Republici Hrvatskoj u dijelu projektnog financiranja, pri čemu je naglašeno kako će Zaklada podupirati temeljna,primijenjena i razvoja istraživanja, kao i uravnoteženu raspodjelu sredstava između znanstvenih područja.

Strateški plan Zaklade temelji se na pet općih strateških ciljeva koji se ostvaruju određenim aktivnostima.Osnovni je cilj osigurati stabilno financiranje znanstvenih projektata, programa koji se provode u suradnji s gospodarstvom u redovitim i predvidivim višegodišnjim ciklusima,uz ravnomjeran razvoj istraživanja u svim područjima.Jedan od značajnijih  strateških ciljeva je uspostaviti i omogućiti snažnije povezivanje znanstvenika s javnih znanstvenih instituta  i sveučilišta s istraživaćima iz gospodarstva te društvenog i javnog sektora. Također Zaklada će uspostaviti program trajne suradnje hrvatskih znanstvenika i znanstvenih organizacija s znanstvenom dijasporom te kroz svoje programe i aktivnosti snažno piticati povezivanje i integracije hrvatske znanosti u europski znanstveni prostor.

U raspravi članovi Odbora jednoglasno su podržali Strateški plan Zaklade, pri čemu su pohvaljeni napori koje je Zaklada uložila u izradu Strateškog plana. S tim u svezi sugerirano je podnositelju Izvješća da pro futuro uskladi Strateški plan s Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije budući da ista predviđa bolje mehanizme  financiranje Zaklade.Također, u raspravi iskazana je zabrinutnost prijedlogom Državnog proračuna za 2015.godinu prema kojemu za Programe doktoranada i poslijedoktoranada Zaklade nisu predviđena dostatna proračunska sredstva, što onemogućuje Zakladu u ispunjavanju postojećih obveza odnosno nedostatkom  sredstava doći će do prekida započetog modela financiranja znanstvenih projekata i obustavu uvođenja doktoranada u sustav.

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru  donošenje

STRATEŠKOG PLANA HRVATSKE ZAKLADE ZA ZNANOST 2014.-2018.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora  određen je  prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora,a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora, odnosno Dunja Špoljar članica Odbora.
 

 
PREDSJEDNIK
Izv.prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 48. sjednici održanoj 3. listopada 2014. Izvješće o radu Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za 2013. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora sukladno odredbi članka 9. Zakona o Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom (Narodne novine br. 178/04) dostavio Hrvatski memorijalo-dokumentacijski centar Domovinskog rata, aktom od 17. srpnja 2014. godine.

Odbor je  u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora pitanje raspravio u svojstvu  zainteresiranog  radnog tijela.
U svom raspravljanju Odbor je raspolagao i  mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, prema kojemu Vlada Republike Hrvatske predlaže da se navedeno Izvješće prihvati. 
      
Uvodno obrazloženje podnio je   podnositelj  Izvješća.

Predstavljajući aktivnosti u 2013. godini  podnositelj Izvješća istaknuo je kako je Centar  preuzimanjem po službenoj dužnosti  darovanjem i otkupom arhivskog gradiva prikupio 316 medija nekonvencionalnog gradiva, dvije tiskovine , 2397 pozitiva fotografija 8 rola negativa i 386 kartica teksta memoarskog gradiva. Prema odobrenom programu za izdavačku djelatnost u 2013. godini Centar je objavio 6 knjiga dok je 5 knjiga pripremljeno za tisak. Tijekom 2013. godine zaposlenici Centra sudjelovali su kao organizatori, te sudionici više 100 izložbi, znanstvenih i stručnih skupova, javnih predavanja i promocija. Također, tijekom 2013. godine Centar je kupio 40 četrdeset knjiga, darovanjem i razmjenom s pojedincima ili ustanovama Centar je dobio 175 knjiga tako da  na kraju 2013. godine imao 1178 naslova odnosno 1750 knjiga, dok se u digitalnoj knjižnici nalazi oko 335 knjiga.
 
Bez rasprave  Odbor je jednoglasno odlučio predložiti  Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg    z a k lj u č k a

            Prihvaća se Izvješće o radu Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog
            centra Domovinskog rata za 2013. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora  određen je  prof. dr. sc. Valter Boljunčić,  predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić potpredsjednik Odbor, ili mr. Dunju Špoljar, članica Odbora.
 

 PREDSJEDNIK

Izv. prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Sukladno članku 196. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje,znanost i kulturu Hrvatskog sabora na  Prijedlog Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije  podnosi sljedeće  amandmane 

AMANDMAN I

U poglavlju „RANI I PREDŠKOLSKI, OSNOVNOŠKOLSKI I SREDNJOŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE“, u podpoglavlju „Izraditi i uvesti nacionalni kurikulum i predmetne/međupredmetne/modularne kurikulume za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje (osmogodišnje i devetogodišnje),  točka f)  mijenja se i glasi:

f) uvođenje novih sadržaja kojima će se razvijati informacijska, financijska i medijska pismenost“

Iza točke f) dodaje se:

„g) osigurati trajnu potporu programa dječjeg medijskog stvaralaštva u vrtićima, osnovnim i srednjim školama te poticati razvoj novih školskih medijskih projekata
h) uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u odgojno-obrazovne institucije kako bi se svim učenicima osigurao razvoj građanske kompetencije.“

OBRAZLOŽENJE:

Predloženim amandmanom dopunjuje se tekst Strategije sukladno prijedlozima iz rasprave.

AMANDMAN II

U poglavlju „RANI I PREDŠKOLSKI, OSNOVNOŠKOLSKI I SREDNJOŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE“, u podpoglavlju „ razviti i uvesti nacionalni kurikulum i kurikukume za stjecanje kvalifikacija u redovnom sustavu strukovnog obrazovanja  na kraju prvoga odlomka iza riječi „ sustava.“ dodaje se nova rečenica koja glasi:

„ S obzirom na složenost i specifičnost sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, po usvajanju ove strategije izradit će se zaseban Program razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kojim će se detaljnije definirati načini realizacije postavljenih strateških smjernica.“

U poglavlju „RANI I PREDŠKOLSKI, OSNOVNOŠKOLSKI I SREDNJOŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE“ Iza mjere 2.4.15. dodaje se nova mjera  2.4.16. koja glasi:

„ MJERA 2.4.16. Izrada i donošenje Programa razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja
NADLEŽNOST: MZOS
PROVEDBA: MZOS, ASOO, druga ministarstva vezana uz strukovno obrazovanje i osposobljavanje,  HGK, HZZ i HOK
POKAZATELJI OSTVARIVANJA: Donesen Program razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja“

Postojeće mjere 2.4.16., 2.4.17., 2.4.18., 2.4.19., 2.4.20. i 2.4.21. postaju mjere 2.4.17., 2.4.18., 2.4.19., 2.4.20., 2.4.21. i 2.4.22.

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom  izradit će se poseban Program razvoja sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja kojim će se detaljnije definirati načini realizacije postavljenih strateških smjernica.

AMANDMAN III

U cijelom tekstu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije u svim Mjerama u kojima je propisan rok brišu se:  „ROK:“ te brojevi koji označavaju godine, odnosno tekst koji slijedi nakon dvotočke do riječi „POKAZATELJI“.

AMANDMAN IV

U poglavlju „ SMJERNICE ZA PROVEDBU STRATEGIJE“ na kraju trećeg odlomka iza riječi „MZOS-u.“ dodaje se nova rečenica koja glasi:

„ U svrhu provedbe ove strategije izradit će se Akcijski plan s rokovima za provedbu mjera koji će se donijeti najkasnije u roku od mjesec dana od imenovanja Posebnog stručnog Povjerenstva.“

U poglavlju „ SMJERNICE ZA PROVEDBU STRATEGIJE“  IZA MJERE 1.1. dodaje se mjera 1.2. koja glasi:

„ MJERA 1.2.  Donijeti Akcijski plan provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije
NADLEŽNOST: Vlada RH
PROVEDBA: Posebno stručno tijelo
POKAZATELJI OSTVARIVANJA: Donesen Akcijski plan provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije“

Postojeće mjere 1.2. i 1.3. postaju mjere 1.3. i 1.4.

Obrazloženje  III I IV amandmana :

Rokovi navedeni u Strategiji definirani su u vrijeme izrade Strategije te je od vremena izrade do trenutka kada se ista upućuje na usvajanje Hrvatskome saboru proteklo više od šest mjeseci. S obzirom na navedeno, neki od rokova nisu održivi, posebice oni koji se odnose na 2014. godinu i s njom povezani ostali rokovi.  Smatramo da rokovi  moraju biti usklađeni s protekom vremena, realnom mogućnošću ostvarenja i učinkovitom provedbom Strategije. Osim toga, usklađivanje s operativnim programima za korištenje europskih fondova i zahtjevima Europske komisije zahtijevaju fleksibilniji i operativniji dokument. Nastavno na navedeno, predlaže se da se iz Strategije izuzmu svi rokovi definirani u mjerama, a da Posebno stručno povjerenstvo, u svrhu djelotvorne provedbe Strategije i njezinog usklađivanja s drugim dokumentima, izradi zaseban Akcijski plan s rokovima, a koji će donijeti Vlada RH najkasnije 30 dana po imenovanju navedenoga povjerenstva. Prije prihvaćanja Akcijskog plana, Vlada RH će ga uputiti na mišljenje Odboru za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora.

AMANDMAN V

U poglavlju „RANI I PREDŠKOLSKI, OSNOVNOŠKOLSKI I SREDNJOŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE“ naslov točke 6.6. mijenja se i glasi:

„OSIGURAVANJE PODRŠKE DJECI I UČENICIMA ROMSKE NACIONALNE MANJINE“

U poglavlju „RANI I PREDŠKOLSKI, OSNOVNOŠKOLSKI I SREDNJOŠKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE“, u točki 6.6., iza „i kvalitetom tih programa.“ dodaje se:

„Unutar romskih naselja potrebno je za djecu vrtićke dobi otvoriti igraonice u kojima bi djeca uz igru učila hrvatski jezik. Izradit će se kurikulum nastave romskog jezika i kulture.
Upis učenika romske nacionalne manjine u srednje škole treba posebno stimulirati, što će se regulirati posebnim pravilnikom. Pripadnicima romske nacionalne manjine omogućit će se naknadni besplatni upis u srednjoškolske programe kako bi ih se potaklo na stjecanje kvalifikacija i nakon eventualnog ranog napuštanja školovanja.“

U istoj se točki, iza mjere 6.6.2., dodaje mjera 6.6.3. koja glasi:

Mjera 6.6.3. Otvaranje igraonica za vrtićku djecu u romskim naseljima
NADLEŽNOST: jedinice lokalne i područne samouprave
PROVEDBA: Stručnjaci s područja ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, romske udruge, jedinice lokalne samouprave, Centri za socijalnu skrb
POKAZATELJI PROVEDBE: Otvorene igraonice u romskim naseljima

U istoj se točki dodaje mjera 6.6.4. koja glasi:

Mjera 6.6.4. Omogućit će se naknadni besplatni upis u srednjoškolske programe pripadnicima romske nacionalne manjine koji su prethodno napustili školovanje
NADLEŽNOST: MZOS
PROVEDBA: MZOS, jedinice lokalne i regionalne samouprave, odgojno-obrazovne ustanove
POKAZATELJI PROVEDBE: Povećani broj pripadnika romske nacionalne manjine koji je naknadno završio neki od srednjoškolskih programa u odnosu na sadašnje stanje

U istoj se točki dodaje mjera 6.6.5. koja glasi:

Mjera 6.6.5. Izrada kurikuluma za nastavu romskog jezika i kulture
NADLEŽNOST: MZOS
PROVEDBA: AOO
POKAZATELJI PROVEDBE: Izrađen kurikulum za nastavu romskog jezika i kulture

Amandman VI

U poglavlju „VISOKO OBRAZOVANJE“, u uvodnom dijelu, iza „po načelima stvarnih potreba, racionalnosti i transparentnosti.“ dodaje se:

„Pažnja će se napose posvetiti stimuliranju srednjoškolaca romske nacionalne manjine da nastave obrazovanje na visokim učilištima, jer je sadašnji broj od 20 upisanih studenata Roma neprihvatljivo nizak.“

Obrazloženje V i VI amandmana:

Predloženim amandmanom dopunjuje se tekst Strategije sukladno prijedlozima iz rasprave.

                                                                   PREDSJEDNIK ODBORA

                                                                 izv.prof.dr.sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 47. sjednici održanoj 9. srpnja 2014. godine Prijedlog strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. srpnja 2014. Odbor je  u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora pitanje raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja. Predstavnici predlagatelja istaknuli su kako Republika Hrvatska prepoznaje  obrazovanje  i znanost kao svoje razvojne prioritete budući da joj jedini mogu donijeti dugoročnu društvenu stabilnost, ekonomski napredak i osiguranje kulturnog identiteta. Nužnost izrade hrvatske Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije proizlazi iz dubokih  promjena u kojima se nalazi hrvatsko društvo, a koje su posljedica promijenjena globalizirajućeg okružja, ali i unutarnjih društvenih, ekonomskih, kulturnih i demografskih promjena. Takve okolnosti zahtijevaju dugoročno promišljanje o mjestu obrazovanja i znanosti u društvu, a napose u stvaranju inovativnog društva i gospodarstva, prilagodljivog budućim izazovima koje je danas teško ili nemoguće predvidjeti.

Obrazovanje na svim razinama ispunjavat ce trajnije svoju ulogu u trokutu znanja ako rezultati istraživanja i inovacija budu primjereno utjecali na obrazovne procese. Obrazovna okružja moraju biti unaprijeđena, poticanjem stvaralačkog razmišljanja i inovativnog djelovanja. Obrazovanje ce biti zasnovano na sljedećim načelima: opće osnovno obrazovanje bit ce obvezno,bit ce osigurana horizontalna i vertikalna prohodnost sustava, sve osobe napose one izložene marginalizaciji i isključenosti  bit ce uključene u sustav obrazovanja koje će biti utemeljeno na znanstvenim spoznajama, poštovat ce se ljudska prava i prava djece, svi djelatnici u sustavu bit će kompetentni i poštovat ce profesionalnu etiku, odluke ce se donositi na demokratski način uz sudjelovanje svih ključnih čimbenika, škole i nastavnici bit ce samostalni u osmišljavanju svojeg rada, poštovat će se interkulturalizam i europska dimenzija obrazovanja.

Osnovno načelo na kojem se zasniva Strategija jest autonomija svih institucija u području obrazovanja i znanosti, kao i autonomija svih djelatnika. Da bi se to ostvarilo, potrebno je stvoriti preduvjete. Prvo, treba jasno dogovoriti ishode svakoga pojedinog segmenta obrazovanja, kao i istraživačkog rada. Hrvatski kvalifikacijski okvir u tom je smislu važan alat. Drugi je preduvjet postojanje sustava osiguravanja kvalitete, kojim ce se provjeravati uspješnost obrazovnih procesa i istraživačkog rada. Takav sustav sada postoji samo u dijelovima (AZVO) ili ne ispunjava svoje zadaće u potpunosti (NCVVO), dok dijelovi obrazovnog sustava nisu praćeni nikakvim osiguravanjem kvalitete (predškolski odgoj, osnovnoškolsko obrazovanje, obrazovanje odraslih). Važan preduvjet autonomije djelatnika jest podizanje razine njihovih kompetencija unapređivanjem sustava inicijalnog obrazovanja i stalnoga stručnog usavršavanja.

Autonomija predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola, ustanova za obrazovanje odraslih,visokih učilišta i istraživačkih institucija, uz primjereno financijsko nagrađivanje zaposlenika, potiče inicijativu i kreativnost zaposlenih u sustavu, osigurava dignitet odgojitelja, nastavnika, stručnih suradnika i istraživača, omogućuje lakšu prilagodbu obrazovnih i istraživačkih procesa te time omogućuje njihovu bolju kvalitetu. Autonomija je i dosad postojala u visokoškolskim i istraživačkim  ustanovama, ali je u primarnom i sekundarnom obrazovanju bila gotovo u potpunosti sputana. Uspostavom autonomije škola i vrtića nastavnici i odgojitelji postaju kreatorima aktivnosti u procesu učenja i odgajanja u čijem se središtu nalazi učenik.
Autonomija pretpostavlja preuzimanje odgovornosti za uspješan ishod obrazovnog procesa, što se provjerava sustavom samovrednovanja i vanjskog vrednovanja. Uspješnost mora ustanovama i zaposlenicima donositi dodatne poticaje, a neuspješnost pomoć, odnosno sankcije.
       
U provedbi mjera za postizanje ciljeva Strategije posebnu važnost imaju sveučilišta kao mjesta na kojima se stvaraju nova znanja i prenose studentima i drugim korisnicima; kao mjesta koja aktivno sudjeluju u osmišljavanju i ostvarivanju procesa obrazovanja i istraživanja; napokon, kao mjesta na kojima se obrazuju oni koji ce biti nositelji sustava obrazovanja i istraživanja. Istraživačka sveučilišta u kojima se obrazovanje zasniva na istraživanju temelj su društva i gospodarstva zasnovanih na znanju i inovativnosti. Takva sveučilišta obilježava međusobna različitost umjesto uniformnosti i sličnosti te interdisciplinarnost, multidisciplinarnost i transdisciplinarnost u obrazovnom i istraživackom djelovanju. Na takvim sveučilištima obrazovna je paradigma „učenje putem istraživanja”. Sveučilišta moraju preuzeti aktivnu ulogu u prijenosu inovacija iz znanosti u gospodarstvo i društvene djelatnosti te moraju imati važnu ulogu u sustavu cjeloživotnog obrazovanja kreirajući obrazovne kurikulume te programe edukacije i doedukacije (napose stručnjaka koji rade u sustavu obrazovanja), kao i stvaranjem suvremenih nastavnih pomagala. Sveučilišta moraju imati aktivnu ulogu u svojemu neposrednom okruženju, odnosno treba raditi na na jačanju veza između sveučilišta i gospodarstva.

Uspješno gospodarstvo ne može se postići samo uspostavljanjem marketinških i tržišnih mehanizama ako ne postoje novi inovativni proizvodi koji se na to tržište mogu plasirati. Svako se gospodarstvo upravo sastoji od tehnologija, a pravi napredak privrede postiže se samo inoviranjem postojećih ili uvođenjem novih tehnologija, procesa i usluga. Prema tome, uspješna inovativna sredina mora njegovati sve tri sastavnice inovacijskog procesa: izumiteljstvo, razvoj i marketing.

Proces provedbe strategije razvoja obrazovnog i istraživačkog prostora, što uključuje odgovarajuće zakonodavstvo te konkretne mjere i odluke, mora biti popraćen potporom svih ministarstava, pripadnih agencija i ostalih državnih institucija te koordinacijom svih strategija koje se dotiču obrazovanja i znanosti. Provedbu Strategije koordinirat ce i pratiti Posebno stručno povjerenstvo pri Uredu predsjednika Vlade Republike Hrvatske.

U raspravi većina  članova Odbora podržala je donošenje Navedenoga dokumenta ocijenivši ga iznimno važnim i kvalitetnim činjenicom što isti obuhvaća sve razine obrazovanja naglašavajući važnost obrazovanja i znanosti kao posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. S ciljem pojedinih ciljeva koji su u pojedinim tumačenjim nejasni   iznesena su određena mišljenja,primjedbe i prijedlozi. Tako su  pozitivnim ocijenjena načela  na kojima se temelji Strategija, posebno načela kojima se osigurava autonomija predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola , ustanova za obrazovanja odraslih,visokih učilišta i istraživačkih institucija. Također, podržana su i riješenja koja će osuvremeniti nacionalni okvirni kurikukum i uskladiti  ga  različitim dokumentima obrazovne politike, a što i jednim dijelom predstavlja početne korake kurikularene reforme. U dijelu rasprave o izmjenama strukture osnovnog obrazovanja, a uvažavajući činjenicu da Republika Hrvatska u usporedbi s ostalim zemljama članica Eu-a ima najkraće obvezno obrazovanje pozitivnim su ocijenjeni ciljevi Strategije kojima se predviđa produljenje cjelovitog općeg obveznog obrazovanja odgoja i obrazovanja s osam na devet godina, uz zadržavanje postojećeg trajanja srednjoškolskog obrazovanja pri čemu se posljedično produljuje predtercijalno obrazovanje za godinu dana. Također,članovi Odbora izuzetno bitnim smatraju riješenja odnosno predložene ciljeve kojim se podiže kvaliteta rada i društvenog ugleda učitelja kao i  profesionalizacija učiteljskog zanimanja budući da je kvaliteta učitelja najvažniji školski čimbenik koji doprinosi uspjehu učenika .Isto tako podržani su ciljevi koji će osigurati učinkovit i razvojno poticajan sustav financiranja visokih učilišta,kroz instrumente programskih ugovora kao i povezivanjem akademskog i gospodarskog sektora. Ulaganje u studentski standard  i socijalnu dimenziju članovi Odbora smatraju jednim od glavnih strateških ciljeva po kojem visoko obrazovanje treba dostupno svima, pri čemu se zalažu  za njegovo unaprjeđenje uz posebnu skrb  za socijalnu dimenziju studiranja. Mišljenje je pojedinih zastupnika kako hrvatsko obrazovanje na području informatike zaostaje europskom praksom, budući da nemamo sistemsko odnosno obvezno info-obrazovanje. Isto tako, sugerirano je predlagatelju  da razmisli o korištenju termin doktorske škole  za  doktorske istraživačko-obrazovne programe  s obzirom da su u našem sustavu visokog  obrazovanja navedeni programi više istraživački mentorski nego nastavni. Također, s obzirom na obimnost teksta Strategije sa sugerirano je predlagatelju da sastavi sažetak Strategije od naslova,prvog odlomka Strategije , naslova područja razmatranih u Strategiji te ciljeva i mjera.

Nadalje, pozitivnim su ocijenjeni ciljevi kojima će se poticati uključivanje u procese obrazovanje odraslih osoba. Raspravljajući o promjenama u sustavu visokog obrazovanja i znanosti  u okviru istraživanja ,inovacija  te  strateškim zadaćama javnih sveučilišta i  instituta zauzet je stav da bi se znanstveni instituti u sklopu istraživačke djelatnosti  trebali djelovati u sklopu javnih sveučilišta. Mišljenje je pojedinih članova Odbora da je predlagatelj prije izrade Strategije, morao napraviti sustavnu analizu postojećeg stanja, kao i da je  donošenje  iste trebalo uslijediti nakon donošenja Strategije gospodarskog razvitka. Također, ukazano je  i na određene probleme koji bi Strategiju doveli u  nepovoljan položaj, posebno u dijelovima  koji bi se mogli pojaviti u postupcima njenog  provođenja. Također, zauzet je stav pojedinih članova Odbora da je Strategiju  potrebno kroz strateške ciljeve dopuniti programima koji se odnose na medijsku pismenost.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 8 ZA I 3 SUZDRŽANA) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećih zaključaka

1. PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG STRATEGIJE OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE

Odbor je jednoglasno odlučio predložiti donošenje zaključka

2. ZADUŽUJE SE PREDLAGATELJ  DA IZRADI  SAŽETAK STRATEGIJE OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE

Za izvjestitelja na sjednici Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora određen je prof. dr. sc. Valtera Boljunčića, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti mr. Jasena Mesića, potpredsjednika Odbora odnosno mr. Dunju Špoljar članicu Odbora.

PREDSJEDNIK
izv.prof.dr.sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje,  znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 47. sjednici održanoj  9. srpnja 2014., Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, s Konačni prijedlogom zakona, P. Z . 677, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike   Hrvatske, aktom od 18. lipnja 2014. Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog  radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja. Predstavnica predlagatelja istaknula je kako se navedenim Prijedlogom definira pojam konzervatorskog elaborata koji se prema potrebi izrađuje u postupku utvrđivanja posebnih uvjeta zaštite kulturnoga dobra.Također, istim se propisuje obveza upisa u zemljišnu knjigu i katastar zemljišno-knjižnih svojstva kulturnoga dobra i zemljišno-knjižnih čestica unutar prostornih međa kulturnoga dobra. Prijedlog zakona  precizira dostavu i način dostave rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra putem javne objave kada su drugi oblici dostave nemogući ili neprikladni.Isto tako, briše se odredba Zakona prema kojoj je za donošenje rješenja o prestanku svojstva kulturnoga dobra potrebno pribaviti prethodno mišljenje Hrvatskoga vijeća za kulturna dobra.Također, Prijedlogom se  briše odredba prema kojoj se temeljem potvrde nadležnog tijela o provedbi mjera zaštite može ostvariti pravo na naknadu radi ograničenja prava vlasništva, s obzirom da se potvrdom ne može odlučiti o navedenoj naknadi. Preciziraju se odredbe o pravu prvokupa, tako da se ono neće primjenjivati na zgrade koje nisu starije od pedeset godina i nisu pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, a nalaze se unutar zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina. Isto tako, propisuje se odredba o zasnivanju zakonskog založnog prava radi osiguranja naplate povrata sredstava uloženih iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne primjenjuje na nepokretna kulturna dobra u vlasništvu vjerskih zajednica koja se koriste za vjerske svrhe.

Prijedlogom zakona usklađuju se odredbe o davanju koncesije sa Zakonom o koncesijama, te se produljuje vrijeme na koje se daje koncesija na kulturnom dobru,te se   uređuje utvrđivanje posebnih uvjeta zaštite kulturnoga dobra u postupku izdavanja lokacijske dozvole i građevinske dozvole.Isto tako, uređuje se utvrđivanje posebnih uvjeta zaštite kulturnoga dobra za gradnju jednostavnih i drugih građevina te radova unutar kulturno-povijesne cjeline za koje nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu.Nadalje,uređuje se izdavanje prethodnog odobrenja za radnje koje bi mogle prouzročiti promjene na kulturnom dobru, odnosno koje bi mogle narušiti cjelovitost kulturnoga dobra kao i uređuje se postupanje nadležnog tijela u slučaju kada investitor ili izvođač radova poduzme radnju ili zahvat na kulturnom dobru za koje je potrebna građevinska dozvola, prethodno odobrenje ili potvrda glavnog projekta, odnosno poduzme radnju ili zahvat na kulturnom dobru protivno građevinskoj dozvoli, prethodnom odobrenju ili potvrđenom glavnom projektu. Također, uređuje se postupanje nadležnog tijela ako nadzirana osoba ne postupi po rješenju inspektora, kao i način provođenja nadzora nad prometom pokretnih kulturnih dobara. Prijedlogom  zakona uređuje se sastav i način imenovanja Hrvatskoga vijeća za kulturna dobara, te se  uređuju prekršajne odredbe.
               
U raspravi  većina članova Odbora glasova podržava donošenje ovoga Zakona. No, smatraju da bi se određena predložena riješenja trebala dodatno doraditi pri čemu je  pozitino ocijenjena mogučnost  rasprave Prijeloga zakona u prvom čitanju .Tako je u raspravi iznijeta primjedba na nelogičnost odredbe  članka 7. Zakona  kojom se propisuje da se odredba o osnivanju zakonskog založnog prava ne primjenjuje na nepokretno kulturno dobro u vlasništvu vjerske zajednice koje se koristi za vjerske svrhe.Također, istaknute su primjedbe na odredbe koje propisuju postupak davanja koncesija na kulturnom dobru, pri čemu je istaknuto da Ministarstvo kulture u navedenome postupanju  mora imati popis kulturnih dobara koja moraju ići u postupak koncesije,a koja moraju biti vidljiva u Registru koncesija. U raspravi također iskazana je  primjedba na  članak 22. Prijedloga kojom predsjednika i članove Vijeće za kulturna dobra imenuje isključivo  ministar/ica kulture, što prema važećem zakonu nije slučaj budući da je predsjednika i tri člana imenovao ministar/ica, dok su u  sastav Vijeća po položaju činili  primjerice ravnatelj Hrvatskog restauratorskog zavoda,ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva, glavni ravnatelj Naciopnalne i sveučilišne knjižnice i dr .

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora većinom glasova ( 8 ZA 3 PROTIV) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključaka

1. O Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z . 677, provest će se prvo čitanje zakona

2. Sva mišljenja, primjedbe i  prijedlozi iznesena u raspravi uputiti će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora  određen je  prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora, odnosno Dunja Špoljar članica Odbora.

PREDSJEDNIK
izv.prof.dr.sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 46. sjednici održanoj 2. srpnja 2014. godine  Godišnje izvješće Hrvatske zaklade za znanost za 2013. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 18. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost (Narodne novine, broj 117/01, 45/09, 92/10 i 78/12), dostavio Upravni odbor Hrvatske zaklade za znanost, aktom od 17. travnja  2014. godine.

Odbor je  u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora pitanje raspravio u svojstvu   matičnog radnog tijela.
Odbor je raspolagao pisanim Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 5. lipnja 2014. godine  prema kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru  da se navedeno Izvješće prihvati.
  Uvodno obrazloženje podnio je podnositelj Izvješća.

Podnositelj Izvješća istaknuo je izmjenama Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost došlo do iskoraka u radu Zaklade budući da je Zaklada spomenutim izmjenama postala središnja ustanova za financiranje znanstveno-istraživačkih projekata. Prijašnjih godina financiranje je bilo usmjereno na Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta dok je Zaklada financirala isključivo vrlo kompetitivne projekte.

Tako je Zaklada je u 2013. godini raspisala tri natječaja. Dva natječaja raspisana su za programe Istraživački projekti i Uspostavni istraživački projekti,dok je  prvi put je došlo   do ulaganja sredstava privatne tvrtke u znanstveni razvoj mladih znanstvenika te je raspisan i natječaj AbbVie-HRZZ nagrada za izvrsne mlade znanstvenike u polju farmacije.
U 2013. godini Zaklada je na dva raspisana natječaja zaprimila 668 projektnih prijedloga. Za program Istraživački projekti zaprimljeno je 469 prijava (70,25%), a za program Uspostavni istraživački projekti 199 prijava (29,75%).
Najveći broj projektnih prijedloga zaprimljen je iz prirodnih znanosti, 168 (25%), slijedi područje biomedicine i zdravstva sa 128 prijedloga projekata, tehničke znanosti sa 120, društvene sa 108 te humanističke s 92 prijedloga projekata. Najmanji broj projektnih prijedloga zaprimljen je u području biotehničkih znanosti, 52 projektna prijedloga.
Projekti Zaklade u 2013. godini financirani su u 9 programa Zaklade i 3 međunarodna programa, točnije programa u kojima je Zaklada financirala uspješno ocijenjene projekte hrvatskih znanstvenika prijavljenih na natječaje Europske znanstvene zaklade (European Science Foundation) čije su članice Zaklada i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. 

Također, istaknuto je kako je prihvaćena molba Hrvatske zaklade za znanost za članstvo u Science Europe. Naime, ulazak Hrvatske zaklade za znanost u članstvo organizacije Science Europe iznimno je važan korak za razvitak znanosti u Hrvatskoj s obzirom na procese koje Science Europe pokreće na europskoj i svjetskoj razini.
Ukupni prihodi za 2013. godinu iznosili 41.126.003 kuna, a ukupni rashodi 11.366.265 kuna, na kraju godine utvrđen je višak prihoda u iznosu od 29.759.738 kuna.

 U raspravi članovi Odbora  podržali su  Godišnje izvješće Zaklade  ocijenivši kako je Zaklada kroz proteklu godinu uložila napore u svome radu, a  koji navedeno Izvješće čine cjelovitim i opće prihvatljivijim. Također, s ciljem unaprjeđenja hrvatske znanosti istaknuto je kako je  potrebno dodatno urediti instrumente financiranje Zaklade odnosno sustavno raditi na   povećanju  sredstva,  budući da izdvajanja za hrvatsku znanost u Republici Hrvatskoj  nisu na zadovoljavajućoj razini. K tome, naglašeno je kako je izmjenama zakona Zaklada dovedena u osjetljiv položaj budući da se prema sadašnjem modelu glavnina financiranja znanstveno -istraživačkih  projekta odvija putem Zaklade.
 Isto tako, s ciljem doprinosa  razvoju hrvatske znanosti sugerirano je podnositelju Izvješća da bi Zaklada pro futuro trebala pronaći mehanizme na osnovu kojih bi se  Sveučilišta  oslobodila obveze  sufinanciranja 15 % od vrijednosti znanstveno istraživačkog projekta. Nadalje, predloženo je da bi Zaklada u svom djelovanju više pozornosti trebala posvetiti nacionalnim projektima odnosno financirati nacionalne projekte. U dijelu rasprave o vrednovanju projektnih prijedloga predloženo je da bi se broj sudionika u ovome slučaju recenzenata trebao povećati budući da stručnjaci u pojedinim znanstveno istraživačkim projektima nisu brojni. Također, sugerirano je Zakladi da u suradnji s nadležnim institucijama   uložiti napore kako bi se pro futuro pronašla odgovarajuća rješenja koja bi znanstvenike oslobodila obveze plaćanja poreza za znanstvenu opremu koja je korištena u odgovarajućem znanstvenom istraživa projektu.
Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno  odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg 

zaključka               

PRIHVAĆA SE GODIŠNJE IZVJEŠĆE HRVATSKE ZAKLADE ZA ZNANOST ZA 2013. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora određen je prof. dr. sc. Valtera Boljunčića, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti mr. Jasena Mesića, potpredsjednika Odbora odnosno mr. Dunju Špoljar članicu Odbora.

PREDSJEDNIK
izv.prof.dr.sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 45. sjednici održanoj 16. lipnja 2014., Prijedlog za iskazivanje povjerenja prof.dr.sc. Vedranu Mornaru za obavljanje dužnosti ministra znanosti, obrazovanja i sporta kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 11. lipnja 2014.

Odbor je navedeno pitanje sukladno članku 119. stavku 6. Poslovnika Hrvatskoga sabora razmatrao kao matično radno tijelo.

Nakon  provedene  rasprave, Odbor za obrazovanje znanost i kulturu Hrvatskoga sabora  odlučio je većinom glasova (7 ZA, 1 SUZDRŽAN i  1 PROTIV) poduprijeti donošenje Odluke za iskazivanje povjerenja prof.dr.sc. Vedranu Mornaru za obavljanje dužnosti ministra znanosti,obrazovanja i sporta. 
 
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora  određen je  prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora odnosno mr. Dunja Špoljar, članica Odbora.
 

PREDSJEDNIK

izv.prof.dr.sc.Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 43. sjednici održanoj 4. lipnja 2014. Prijedlog odluke o imenovanju predsjednice i članova Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30.travnja 2014.

Odbor je navedeno pitanje sukladno članku 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora razmatrao kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijela je  predstavnica predlagatelja.

Predstavnica predlagatelja istaknula je  kako je Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru ( Narodne novine br. 22/13) određena uloga i sastav Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala. Također, odredbom istoga Zakona određeno je da predsjednika i članove Nacionalnog vijeća imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske na mandat od pet godina.

Nakon  kratke  rasprave,  Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora  većinom glasova (6 ZA i  2 SUZDRŽANA) odlučio je  predložiti Hrvatskom saboru  donošenje  

ODLUKE O IMENOVANJU PREDSJEDNICE I ČLANOVA NACIONALNOG VIJEĆA ZA RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora  određen je  prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora odnosno mr. Dunja Špoljar, članica Odbora.

PREDSJEDNIK
Prof.dr.sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 43. sjednici održanoj 4. lipnja  2014. Prijedlog odluke o imenovanju članova Odbora  za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 30. travnja 2014.

Odbor je navedeno pitanje sukladno članku 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora razmatrao kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijela je  predstavnica predlagatelja.

Predstavnica predlagatelja istaknula je  kako je odredbom članka 112. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju  (Narodne novine br.   123/2003,105/2004,174/2004,2/2007,46/2007,46/2007,45/2009,63/2011,94/2013 i 139/2013) utvrđeno da Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, imenuje 9 članova  Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju na mandat od četiri godine.Također, istaknula je kako je u natječajnom postupku sudjelovalo 40 kandidata, na osnovu kojih je uvažavajći postavljene kriterije Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, kao i kriterija ravnopravnosti spolova, izrađen Prijedlog odluke i upućen Hrvatskome saboru na nadležno postupanje.

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su donošenje navedene Odluke. S tim u svezi, pozitivnom su ocijenili riješenja kojima se prilikom izrade Prijedloga odluke odnosno predlaganja kandidata vodilo računa o zastupljenosti svih  kriterija određenih Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, kao i kriterija ravnopravne zastupljenosti žena i  muškaraca.

Suprotno tome, zauzet je stav pojedinih članova Odbora da predlagatelj  prilikom izrade Prijedloga u potpunosti  nije vodio računa o kriterijima zemljopisne zastupljenosti  kandidata, budući da navedenim Prijedlogom nisu ravnomijerno  zemljopisno zastupljeni predstavnici svih visokoobrazovnih znanstvenih institucija u Republici Hrvatskoj.

Također, uzimajući u obzir da   Odbor za etiku u konačnici  predstavlja temelj razvoja jednog društva mišljenje je pojedinih članova Odbora da bi u sastav istoga trebali biti predlagani članovi koji se time profesinalno  bave. Isto tako, imajući u vidu  ulogu i značaj  Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju, iskazano je mišljenje da bi se Odbor prevenstveno trebao baviti etičkim načelima,a ne pojedinačnim slučajevima.

Nakon  provedene  rasprave  Odbor je većinom glasova (6 ZA i  2 PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskom saboru  donošenje   

ODLUKE O IMENOVANJU ČLANOVA ODBORA  ZA ETIKU U ZNANOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora  određen je  prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora odnosno mr. Dunja Špoljar, članica Odbora.

PREDSJEDNIK
Prof.dr.sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora raspravio je na 41. sjednici održanoj 27. ožujka 2014. godine, Prijedlog odluke o proglašenju “Nacionalnog dana Nikole Tesle“, koju su predsjedniku Hrvatskoga sabora, uputili  dr.sc. Mirela Holy, Davor Bernardić i Damir Kajin, zastupnici u Hrvatskome saboru aktom od 20. veljače 2014. godine.

Odbor je pitanje sukladno članku 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predlagatelji prijedloga.

Obrazlažući inicijativu i važnost donošenja navedenog Prijedloga predlagatelji prijedloga  istaknuli su  da bi proglašenje Nacionalnog dana Nikole Tesle prvenstveno  pomoglo u predstavljanju Republike Hrvatske kao zemlje znanja i inovacija te domovine svjetski poznatog znanstvenika Nikole Tesle. Isto tako, naglasili su da bi  proglašenjem Nacionalnog dana Nikole Tesle imalo pozitivnu ulogu u promicanju ideja Nikole Tesle i motiviranju naših nadarenih učenika i inovatora da ustraju u svome radu, što je posebno važno s gospodarskog aspekta s obzirom da su inovacije temelj gospodarskog razvoja.

U svom raspravljanju Odbor je raspolagao i pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 19. ožujka 2014.

U raspravi članovi Odbora jednoglasno su podržali navedeni Prijedlog. Naime, stajalište je članova Odbora da bi proglašenje Nacionalnog dana Nikole Tesle pomoglo u predstavljanju Republike Hrvatske kao zemlje znanja i inovacija. Isto tako, ocijenjeno je da bi donošenje iste moglo imati  pozitivne učinke  ne samo na razvoj hrvatske znanosti već i za razvoj hrvatskog turizma i promociju hrvatske kulture u cjelosti. S tim u svezi, iskazano je stajalište pojedinih članova Odbora kojim se zalažu za povećavanju proračunskih sredstva za programe  u području  kulture  u ovom slučaju za povećavanje proračunskih sredstava za  programe djelatnosti muzeja i galerija.

Nastavno na raspravu , Glavni tajnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti istaknuo je kako je Akademija u 2013. godine obilježila  70. godišnjicu smrti svog počasnog člana Nikole Tesle znanstvenim simpozijem, izložbom skulptura te svečanom akademijom.

Nakon provedene rasprave Odbor za obrazovanje,znanost i kulturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru  d o n o š e nj e

      ODLUKE O PROGLAŠENJU NACIONALNOG DANA NIKOLE TESLE

uz sljedeći amandman

Amandman

u nazivu Odluke  i  u točki 1. iza riječi :“ Nikole Tesle“ dodaju se riječi .:“– dan znanosti, tehnologije i inovacije“ u odgovarajućem padežu .

Obrazloženje:

Proglašenjem Nacionalnog dana Nikole Tesle ujedno i danom znanosti, tehnologije i inovacije, Republika Hrvatska bi se kao domovina Nikole Tesle, svjetski poznatog znanstvenika i inovatora, predstavila i kao država koja osobitu pozornost poklanja razvoju ovih područja, te bi se ujedno naglasila važnost znanosti, tehnologije i inovacija u svakodnevnom životu i razvoju društva.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Valtera Boljunčića, predsjednika  Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti  mr. Jasena Mesića,  potpredsjednika Odbora

PREDSJEDNIK
Prof.dr.sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 40. sjednici održanoj 13. ožujka 2014., Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6. ožujka 2014.

Odbor je u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu zainteresiranog  radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici  predlagatelja.

Predstavnici predlagatelja istaknuli su da je Vlada Republike Hrvatske izradila prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna za 2014. godinu kako bi usvojila preporuke Vijeća Europske unije u svrhu rješavanje prekomjernog proračunskog manjka. Naime, Vijeće EU, a na prijedlog Europske komisije, je u siječnju  donijelo preporuke kojim se od Hrvatske traži brža fiskalna konsolidacija od one predložene prvim proračunom za razdoblje 2014.-2016. S tim u svezi, istaknuli su da prijedlogom izmjena i dopuna ukupni prihodi Državnog proračuna iznose 117,1 milijardu kuna, dok se  rashodi povećavaju se sa 130,5 milijardi kuna na 130,7 milijardi kuna, odnosno za 103,3 milijuna kuna. Slijedom ukupno planiranih prihoda  manjak državnog proračuna za 2014. godinu iznosit će 13,6 milijardi kuna ili 4,1% bruto domaćeg proizvoda.

Na poziciji Ministarstva kulture Republike Hrvatske novim planom predviđeno je smanjenje sredstava  na 770.808.160 mil.kuna, dok je na poziciji Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta  Republike Hrvatske predviđeno smanjene sredstava na 11.936.875.371 mil.kuna. Također, novim Planom sredstva Hrvatske Akademije znanosti i umjetnosti smanjena su na 52.521.993 mil.kuna.

U raspravi članovi Odbora  većinom glasova podržali su navedeni Prijedlog, posebno napore Ministarstva znanosti,obrazovanja i sporta Republike Hrvatske  kojima se osiguravaju  dodaci na plaće u iznosu  od 4.8.i 10.% zaposlenicima u osnovnim i srednjim školama.

Također,iskazano je zadovoljstvo što se  Prijedlogom izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. vodilo računa, i na jedan način,dala potpora odgoju i obrazovanju posebno djece u predškolskoj dobi, kao i programima odgoja i naobrazbe djece s teškoćama u razvoju, programima odgoja i naobrazbe djece pripadnika nacionalnih manjina te odgoja i obrazovanje darovite djece.

Suprotno tome, a uvažavajući činjenicu da ulaganja u znanost i visoko obrazovanje   predstavljaju glavne čimbenike iznimno važne za razvoj hrvatskog gospodarstva, mišljenje je pojedinih članova Odbora da  navedena  ulaganja u Republici Hrvatskoj nisu  na zadovoljavajućoj razini, te da se trebaju sustavno povećavati, slijedeći model finskog ulaganja u sustav znanosti i visokog obrazovanja. Isto tako, u raspravi iznijete su primjedbe kojima se ovim Prijedlogom smanjuju  sredstava primjerice na   opremanja knjižnica u osnovnim i srednjim školama, zatim smanjenje sredstava za financiranje znanstvene djelatnosti, smanjenje sredstava za održavanje znanstvenih skupova te izdavanje znanstvenih časopisa. Nadalje, zauzeto je stajalište pojedinih članova Odbora da se prije izrade Prijedloga izmjena i dopuna Državnog proračuna  trebala napraviti sustavna analiza u cijelosti koja bi dala određene pokazatelje kojim proračunskim korisnicima treba povećati a kojima smanjiti sredstva.Također,ukazano je i na određene probleme koncepcijske naravi koji se pojavljuju u postupcima izvršavanja državnog  proračuna.

U dijelu rasprave o raspodijeli  sredstava programa  pripadnika nacionalnih manjina u ovome slučaju romske  nacionalne manjine  iznijeta je određena problematika koja se odnosi na realizaciju odnosno preusmjeravanju sredstava za obrazovanje odraslih pripadnika romske nacionalne manjine.

Raspravljajući o predloženim sredstvima na  poziciji  Ministarstva kulture Republike Hrvatske, mišljenje je pojedinih članova Odbora da se ista trebaju usmjeravati na projekte i kulturne djelatnosti koje investiranjem proizvode određeni  ekonomski efekt. K tome, je i izraženo nezadovoljstvo što se ovim Prijedlogom smanjuju sredstva i za programe  zaštite kulturne baštine.
            
Nakon  provedene  rasprave  Odbor je većinom glasova (6 ZA i  3 PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskom saboru  donošenje  

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE
    ZA 2014 GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je  prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić potpredsjednik Odbora, odnosno Dunja Špoljar, članica Odbora.
 

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 40. sjednici održanoj 13. ožujka 2014., Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, drugo čitanje P.Z. br. 637, kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 5.ožujka 2014.

Odbor je Konačni prijedlog ovog zakona sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora razmatrao kao zainteresirano radno tijelo, a rasprava je provedena zajedno s raspravom o Prijedlogu izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu.

Nakon  provedene  rasprave  Odbor je većinom glasova (6 ZA i  3 PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskom saboru  donošenje  

    ZAKONA O  IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE     HRVATSKE ZA  2014.GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora  određen je  prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora odnosno mr. Dunja Špoljar, članica Odbora.
 

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 39. sjednici održanoj 13. veljače 2014.,Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o kazalištima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak,prvo i drugo čitanje, P. Z. br. 617, kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 6.veljače 2014.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja. Predstavnik predlagatelja istaknuo je da će se donošenjem ovoga zakona precizirati postupak imenovanja i razrješenja intendanta nacionalnog kazališta, te ravnatelja javnog kazališta i javne kazališne družine, kako bi se osiguralo nesmetano funkcioniranje kazališnih ustanova u slučaju da se osnivači ne mogu dogovoriti oko imenovanja intendanta, odnosno ravnatelja kazališta.

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su navedeni Prijedlog, prvenstveno rješenja kojima se omogućava funkcioniranje kazališta u slučajevima kada se više osnivača ne mogu sporazumjeti oko imenovanja intendanta.

Pojedini članovi Odbora zauzeli stav da su reforme u području kulture odnosno kazališne djelatnosti nužne te da bi iste trebale biti posljedica strateškog razmišljanja. Smatraju da bi nadležno Ministarstvo što žurnije trebalo otvoriti javnu raspravu s zainteresiranom javnošću te pristupiti izradi novoga Zakona o kazalištima te izradi Strategije kulturnog razvitka.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora većinom glasova ( 8 ZA i 2 PROTIV) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru d o n o š e n j e ZAKONA O IZMJENAMA ZAKONA O KAZALIŠTIMA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora ili mr. Dunja Špoljar članica Odbora.

PREDSJEDNIK
Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 37. sjednici održanoj 18. prosinca 2013. godine  Godišnje izvješće Hrvatske zaklade za znanost za 2012. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 18. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost (Narodne novine, broj 117/01, 45/09, 92/10 i 78/12), dostavio Upravni odbor Hrvatske zaklade za znanost, aktom od 17. listopada 2013. godine.

Odbor je  u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora pitanje raspravio u svojstvu   matičnog radnog tijela.
Odbor je raspolagao pisanim Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 28. studenoga 2013. godine  prema kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru  da se navedeno Izvješće prihvati.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik podnositelja Izvješća.

Zaklada je 2012. godine nastavila s međunarodnim aktivnostima koje su bile usmjerene na ostvarenje ciljeva Zaklade vezanih za uspostavljanje međunarodne suradnje i intenziviranje partnerstva sa sličnim ustanovama kao što su Europska znanstvena zaklada, Europska komisija te Europska organizacija za molekularnu biologiju.

U 2012. godini nastavljena su članstva Zaklade u važnim europskim udruženima koja omogućuju integraciju u Europski istraživački prostor poput Europske znanstvene zaklade te su pokrenuta i nova članstva poput članstva u ApPEC konzorciju, EARMA-i Science Europe .

Ured Zaklade u 2012. godini nadgledao je ukupno 97 projekata u vrijednosti od 50 milijuna kuna, 50 projekata provodi se u programima Istraživački projekti, Suradni istraživački programi, Partnerstvo u istraživanjima i Uspostavne potpore u okviru kojih se za projekte u trajanju od tri godine dodjeljuju značajna financijska sredstva i čija je ukupna vrijednost 46,5 mil kuna. Naglašeno je kako je na navedene natječaje Zaklade u 2011. prijavljeno 530 projektnih prijedloga u svim znanstvenim područjima od čega je za financiranje, zbog ograničenih financijskih sredstava kojima je raspolagala Zaklada, prihvaćeno manje od 10 %.

U raspravi članovi Odbora pohvali su  Izvješće o radu  Zaklade ocijenivši ga cjelovitim, transparentnim  i  prihvatljivim. Sukladno tome, pozitivnim je ocijenjen i rad novoizabranog Upravnog odbora Zaklade  kojim je  iskazano razumijevanje za položaj humanističkih znanosti pri čemu su i predložena određena rješenja, primjerice poput komplementarnosti  u financiranju projekata kojima će se poboljšati  položaj humanističkih znanosti u cijelosti. U raspravi članovi Odbora osvrnuli su se i na pismo Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te nastojanja Zaklade da se kod  prijave projektnih prijedloga za humanističko područje predviđa mogućnost dvojezične prijave.

Također, s ciljem unaprjeđivanja  hrvatske znanosti i njenog  uključivanje u Europski istraživački prostor sugerirano je podnositelju Izvješća da pro futuro dodatno poradi  na jačanju vrednovanja znanstvene kvalitete odnosno jačanja  znanstvenih  centara izvrsnosti. Isto tako ukazano je i na problem nepostojanja jasnih kriterija  financiranja projektnog i institucionalnog financiranja znanstvenih projekata.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg  z a k l j u č k a                

PRIHVAĆA SE GODIŠNJE IZVJEŠĆE HRVATSKE
ZAKLADE ZA ZNANOST ZA 2012. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Valtera Boljunčića, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti mr. Jasena Mesića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 36. sjednici održanoj 10. prosinca  2013. Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika P.Z. br. 393, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 5. prosinca  2013.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog  radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja naveo je razlike između rješenja koja se predlažu konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz prijedloga zakona.

Tako su u odnosu na Prijedlog zakona, Konačnim prijedlogom napravljene izmjene osnivačkih udjela na način da su osnivači Zavoda Grad Dubrovnik s udjelom od 55%, Republika Hrvatska s udjelom od 35% i Dubrovačko neretvanska županija s udjelom od 10%. Na taj način je financiranje Zavoda prebačeno u većem dijelu na Grad Dubrovnik čime se rasterećuje proračun ostalih suosnivača jer će većinu sredstava osiguravati Grad Dubrovnik iz prihoda ostvarenih prodajom ulaznica.

Sukladno tome, Konačnim prijedlogom zakona promijenjen je i članak 14 a. stavak 3. na način da predsjednika i dva člana Upravnog vijeća imenuje i razrješava dužnosti gradonačelnik Grada Dubrovnika, dva člana imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske, te po jednog člana župan Dubrovačko-neretvanske županije i zaposlenici Zavoda za obnovu Dubrovnika.Ujedno promijenjen je  i članak 14c. stavak 1. na način da ravnatelja Zavoda imenuje i razrješava predstavničko tijelo Grada Dubrovnika, uz prethodnu suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za kulturu, a nakon pribavljenog mišljenja župana Dubrovačko-neretvanske županije. Također, u članku 11. Prijedloga zakona kojim se određuje djelatnost Zavoda, Konačnim prijedlogom zakona izbrisana je izrada plana upravljanja spomeničkom cjelinom kao djelatnost Zavoda iz razloga što je izrada plana jednokratni projekt koji zahtjeva angažman i izradu od strane interdisciplinarnog tima stručnjaka, a Zavod nije kompetentan i ekipiran za obavljanje ove zadaće.

Ujedno izmijenjene su i odredbe članka 32. Prijedloga zakona kojim se određuje način financiranja Zavoda na način da Grad Dubrovnik, Republika Hrvatska i Dubrovačka-neretvanska županija osiguravaju u svojim godišnjim proračunima, materijalna sredstva potrebna za rad razmjerno postotku svojih osnivačkih udjela, dok za programe zaštite spomenika kulture sredstva osigurava Grad Dubrovnik u visini najviše do 50% neto prihoda od prodaje ulaznica za obilazak gradskih zidina. Nadalje preciziran je i članak 36. stavak 4. Konačnog prijedloga koji glasi: "Društvo prijatelja dubrovačke starine dužno je predati u posjed Gradu Dubrovniku stare zidine odnosno sve nekretnine dubrovačkog fortifikacijskog sustava koje koristi i kojima upravlja, a koje nekretnine su u vlasništvu Grada Dubrovnika u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, s cjelokupnom dokumentacijom.". Na ovaj način se objedinjuje sve što spada pod zidine, a do sada se nalazilo u posjedu Društva prijatelja dubrovačke starine

U raspravi na Prijedlog zakona iznijete su određene primjedbe.Tako pojedini članovi Odbora upozoravaju da će implementacija pojedinih odredbi pridonijeti narušavanju načela  trodiobe vlasti,  posebno odredbe Prijedloga  kojima se retroaktivno ukidaju učinci pravnih poslova sklopljenim među trećim osobama.Budući da pojedine odredbe Prijedloga  nisu u skladu s  odredbama UNESCO-e Konvencije o zaštiti kulturnih dobara, iskazane su i primjedbe na  odredbe članka 2. i 3. Prijedloga.U dijelu rasprave o programima zaštite spomenika kulture istaknut je prijedlog da se utvrdi obveza Grada Dubrovnika da sredstva od prodaje ulaznica za obilazak gradskih zidina mora utrošiti u spomeničku baštinu. Ujedno iskazno je žaljenje što ovaj Odbor sukladno dogovoru, o rečenom prijedlogu,  nije održao tematsku sjednicu.
                 
Nakon provedene rasprave Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora većinom glasova  ( 6 ZA 1 SUZDRŽAN 4 PROTIV  ) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika
Uz sljedeći amandman

AMANDMAN NA ČLANAK 32.

U članku 32. u  izmijenjenom  članku 43. stavak 2 mijenja se i glasi:
 „Za programe zaštite spomenika kulture sredstva osigurava Grad Dubrovnik od ukupnog neto prihoda u visini od najmanje  50% neto prihoda koji Grad Dubrovnik ostvari od prodaje ulaznica za obilazak gradskih zidina uključujući i sljedeće troškove:
- geoloških, geomehaničkih, konstrukcijskih i drugih istraživanja koja prethode sanaciji građevina i prostora unutar spomeničke cjeline,
- seizmičkog ojačanja građevina unutar spomeničke cjeline,
- izgradnje i saniranja komunalne infrastrukture spomeničke cjeline,
- izrade studija, programa, projekata, tehničke i druge stručne dokumentacije u fazi pripreme”

Obrazloženje:
Predloženim amandmanom određuje se da Grad Dubrovnik osigurava sredstva za programe zaštite spomenika kulture od najmanje 50% neto prihoda koje Grad ostvari od prodaje ulaznica za obilazak gradskih zidina.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je  prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora ili mr. Dunja Špoljar članica Odbora.
 

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 36. sjednici održanoj  10. prosinca 2013.., Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje P.Z. 556 koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 5. prosinca 2013.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog  radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio predstavnik predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da se predloženim Prijedlogom zakona precizira propis koji uređeuje zastaru za obvezu plaćanja spomeničke rente.Također, produljuje se rok važenja odredbe kojom se smanjuje broj obveznika plaćanja spomeničke rente .

U raspravi je većina članova Odbora podržala donošenje navedenog zakonskog Prijedloga.
Suprotno tome, budući  da se Prijedlogom zakona  precizira utvrđivanje zastare za obvezu plaćanja spomeničke rente sukladno odredbama Općeg poreznog zakona,mišljenje je pojedinih članova Odbora da će implementacija  istoga  imati negativne gospodarske učinke budući da spomeniča renta ne bi trebala predstavljati parafiksalni namet već bi ista trebala koristiti za gospodarske svrhe. Također, s ciljem poboljšanja sustava zaštite i očuvanja kulturnih dobara na nacionalnoj razini  iskazan je prijedlog Ministarstvu kulture  za osnivanjem Fonda  kojemu će biti osnovni cilj unaprjeđenje kvalitete i zaštite kulturnih dobra kako na lokalnoj/reginalnoj  tako i na nacionalnoj razini.

Nakon provedene  rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora većinom glasova ( 7 ZA i 3 SUZDRŽANA) odlučiti je predložiti Hrvatskome saboru  d o n o š e nj e

ZAKONA O IZMJENI I DOPUNI ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA
u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je  prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora ili mr.Dunja Špoljar članica Odbora.
 

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 34. sjednici održanoj 26. studenoga godine 2013., Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, s prijedlogom projekcija za 2015. i 2016. godinu koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2013.

Odbor je u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu zainteresiranog  radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici  predlagatelja.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja izvijestio je kako je ovaj proračun rezultat potrebe pokretanja održivog ekonomskog rasta i brze konsolidacije javnih financija.

Rashodovna strana   proračuna za 2014. planirana je u iznosu  od  130,5 milijarde kuna,  dok je prihodovna strana planirana u iznosu od 113,1 milijardi kuna. Time će deficit proračuna za 2014.godinu iznositi 17,4 mlrd kuna. 

Planirani rashodi proračuna za 2014. godinu veći  su za 5,6%  u odnosu  na prethodnu godinu, kojem dijelom uzrokuje financijska davanja za članstvo u Europskoj uniji koja uključuju uplate u EU proračun (1,8 mlrd kuna), ulaganja kroz nacionalno sufinanciranje EU projekata (2,4 mlrd kuna) te troškove financiranja visokog javnog duga.Također Procjenjuje se da će troškovi članstva u EU trajno povećati proračunske rashode za 2% BDP-a. Također se troškovi povećavaju zbog rashoda za kamate u iznosu od 1,5 mlrd kuna te zbog povećanja rashoda za zaposlene u iznosu od 734 mlrd kuna. Planirani deficit državnoga proračuna za 2014. godinu iznosi 5,0% BDP-a, a ukupni manjak proračuna opće države procjenjen je na iznos od 5,5% bruto domaćeg proizvoda od čega se 5% odnosi na državni proračun a 0,5% na izvanproračunske korisnike. 

Na poziciji Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta planirano je povećanje troškova u iznosu  od 12.026.314.578 kuna, dok je na poziciji Ministarstva kulture planirano smanjenje troškova  u iznosu od 792.760.818 kuna. Također,  na poziciji HAZU planirano je povećanje sredstava na 53.305.584 kuna. 

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su navedeni  Prijedlog. S tim u svezi pozitivnim su ocjenili nastojanja kojima su prihodi  Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske te prihodi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u određenom dijelu povećani.

Također, raspravljajući o raspodjeli sredstva koja se odnosi na programe  obrazovanja odraslih odnosno obrazovanje pripadnika nacionalnih manjina u ovome slučaju romske nacionalne manjine, predstavnik predlagatelja istaknuo je da nadležno Ministarstvo poduzima određene mjere kako bi  se sredstva usmjerila na obrazovanje odraslih, pri čemu je naglašeno da su ovim Prijedlogom proračuna programi za obrazovanje nacionalnih manjina povećani za 21%.  Isto tako, u dijelu rasprave o raspodjeli  sredstava koja se odnosi na odgoj i naobrazbu djece s teškoćama u razvoju pravobraniteljica za djecu ukazala  je i na  problem nepostojanja zakonodavnog okvira koji bi pobliže definirao segment  financiranja odgoja i  naobrazbe djece s teškoćama u razvoju. S tim u svezi, istaknula je da bi normiranje navedene problematike ujedno  definiralo i status osoba/asistenata  koji pružaju stručnu pomoć djeci s teškoćama u razvoju.

Nakon  provedene  rasprave  Odbor je većinom glasova (6 ZA i 2 PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskom saboru  d o n o š e n j e  

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2014. GODINU
S PROJEKCIJAMA ZA 2015 I 2016 GODINU

te sljedećih odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Centra za restrukturiranje i prodaju za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za 2014. godinu i projekcije za 2015. i 2016. godinu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je  prof. dr. sc. Valter Boljunčić,predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić potpredsjednik Odbora, odnosno mr. Dunja Špoljar, članica Odbora.
 

 PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 34. sjednici održanoj 26. studenoga godine 2013., Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnoga proračuna Republike Hrvatske za 2014. godinu, drugo čitanje P. Z. br. 523, kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2013.

Odbor je u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu zainteresiranog  radnog tijela.
Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici  predlagatelja.

Predloženim zakonom  uređuju se prava i obveze korisnika proračunskih sredstava, ovlasti Vlade Republike Hrvatske za zaduživanje i izdavanje jamstava,upravljanje državnom imovinom,upravljanje državnim dugom, korištenje proračunske zalihe i drugo.

Nakon  provedene  rasprave  Odbor je većinom glasova (6 ZA i 2 PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskom saboru  d o n o š  n j e  

ZAKONA O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA
 REPUBLIKE HRVATSKE ZA  2014. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je  prof. dr. sc. Valter Boljunčić,predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić potpredsjednik Odbora, odnosno mr. Dunja Špoljar, članica Odbora.
 

PREDSJEDNIK
   

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 33. sjednici održanoj 18. listopada 2013. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama  Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju , s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. br. 490, kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 10. listopada  2013.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog  radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako se ovim Prijedlogom zakona ponajprije želi ukloniti kolizija u normativnom određenju, s ciljem usklađivanja navedenih odredbi te žurnog imenovanja članova Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj i Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju. Također,Prijedlogom se usklađuje  način izbora članova upravnih vijeća veleučilišta i visokih škola te se uklanja normativna kolizija za izbor kandidata u umjetničko zvanje - umjetnički suradnik, te na odgovarajuće radno mjesto. Ujedno se propisuju i kriteriji znanstvene odnosno nastavne izvrsnosti, sukladno kojima bi bilo moguće sa znanstvenicima i nastavnicima, koji su navršili 65 godina života, sklopiti ugovore o radu na određeno vrijeme u onim slučajevima u kojima postoji potreba za nastavkom njihova rada. Isto tako, u suglasju s javnim visokim učilištima u Republici Hrvatskoj želi se poboljšati sustav studentskih isprava.

U raspravi članovi Odbora iznijeli su određena mišljenja, primjedbe i sugestije. Mišljenje je pojedinih članova Odbora da nije dobro rješenje kojim se  Odboru za obrazovanje znanost i kulturu Hrvatskoga sabora oduzimaju ovlasti predlaganja kandidata za sastav Nacionalnog vijeća i Odbora za etiku. K tome, smatraju da su predložene izmjene Zakona u neskladu sa prethodnim saborskim raspravama i ranije upućenim amandmanima Odbora.
Također izražene su  primjedbe na članak 11. Prijedloga kojim se definiraju kriteriji znanstvene i nastavne izvrsnosti za produljenje radnog odnosa znanstvenicima i nastavnicima koji su navršili 65. godina života. S tim u svezi mišljenje je pojedinih članova Odbora da bi implementacija navedene odredbe pridonijela narušavanju autonomiju Sveučilišta u cijelosti,kao i da su odredbe  takve da ih gotovo nitko neće ispunjavati.

Prilikom glasovanja Odbor nije donio Odluku o donošenju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju budući da je  za njegovo donošenje bilo 5 članova, 4 člana bila su protiv  te 1 član  koji je bio suzdržan.

Sukladno odredbi članka 50. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor nije donio odluku jer za to nije imao potrebnu većinu.                 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je  prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora ili mr. Dunja Špoljar članica Odbora.
 

 PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 33. sjednici održanoj 18. listopada 2013. Izvješće o radu Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za 2012. godinu,, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora sukladno odredbi članka 9. Zakona o Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom (Narodne novine br. 178/2004) dostavio Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, aktom od 19. srpnja 2013. godine.

Odbor je  u smislu članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora pitanje raspravio u svojstvu  zainteresiranog  radnog tijela.

U svom raspravljanju Odbor je raspolagao i  mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, prema kojemu Vlada Republike Hrvatske nema primjedbe na predmetno Izvješće.
        
Uvodno obrazloženje podnio je  predstavnik  podnositelja  Izvješća.

Podnositelj Izvješća istaknuo je kako je  Centar  u 2012. godini  nastavio s radom prikupljanja i zaštite arhivskog gradiva, izdavačke djelatnosti te kulturno – prosvjetnom radu.Tako je tijekom 2012. godine ukupno digitalizirano 713.825 stranica dokumenta što je za 458,647 stranica u odnosu na 2011.godinu. Prema odobrenom programu za izdavačku djelatnost u 2012. godini Centar je objavio 7 knjiga i 1 katalog izložbe, dok je 6 knjiga pripremljeno za tisak ili je priprema za tisak bila pri završetku.

Također, Centar je nastavio sa ulaganjem u školovanje svojih zaposlenika što je preduvjet da se o Domovinskom ratu govori i piše stručno i argumentirano, a objavljeno je i nekoliko radova na engleskom jeziku.

Ukupni prihodi Centra u 2012. godini iznosili su 3.548.135,00 kuna i veći su od prihoda iz 2011. godine zahvaljujući većim vlastitim prihodima Centra. Rashodi za promatranu godinu iznose 3.416.944,00 kuna i manji su za 182.370,00 kuna u odnosu na rashode iz 2011. godine. Ukupan rezultat poslovanja Centra u 2012. godini je pozitivan i iznosi 439.295,00 kuna .

U raspravi članovi Odbora pohvalili su rad Centra za proteklu godinu, posebno u dijelu koji se odnosi na rad Odjela za arhivsko gradivo te aktivnosti vezane za  izdavačku djelatnost Centra.Također izraženo je zadovoljstvo da je Centar tijekom protekle godine nastavio ulagati u školovanje svojih zaposlenika, a što je i rezultiralo obranom doktorske disertacije pojedinih zaposlenika Centra.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti  Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg   z a k lj u č k a

            Prihvaća se Izvješće o radu Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog
            centra Domovinskog rata za 2012. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora  određen je  prof. dr. sc. Valter Boljunčić,  predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić potpredsjednik Odbor, ili mr. Dunju Špoljar, članica Odbora.
 

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 33. sjednici održanoj 18. listopada 2013. Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za znanost Republike Hrvatske za 2012. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora sukladno članku 13. stavka 6. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju  (Narodne novine, br. 123/03.,105/04., 174/04.,46/07.,45/09. i 63/11), dostavila Agencija za znanost i visoko obrazovanje , aktom od 15. srpnja  2013. godine.

Odbor je  u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora pitanje raspravio u svojstvu  matičnog  radnog tijela.
        
Uvodno obrazloženje podnio je  predstavnik  podnositelja  Izvješća.

Predstavljajući Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za znanost za 2012. godinu podnositelj Izvješća istaknuo je kako je  Nacionalno vijeće za znanost održalo devet samostalnih sjednica, na kojima se raspravljalo o pitanjima koja su od važnosti za znanstvenu djelatnosti i njezino unaprjeđenje.

Tako je u 2012. godini održano sedamdeset i osam (78) sjednica Matičnih odbora, na kojima je doneseno 1477 odluka o izboru u znanstvena zvanja te 48 negativnih odluka o izboru u znanstvena zvanja.

Tijekom 2012. godine Nacionalno vijeće za znanost dalo je suglasnost na  izmjene i dopune  tri Statuta znanstvenih instituta  i to: Statuta Instituta za medicinska istraživanja, Statuta Instituta za poljoprivredu i turizam te  Statuta Instituta Ruđer Bošković.

Također, Nacionalno vijeća za znanost u 2012 godini donijelo je Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o znanstvenim i umjetničkim područjima poljima i granama, prema kojemu se u području biomedicine i zdravstva dodaje grana medicinska biokemija, a u umjetničkom području naziv grane restauracija i konzervacija mijenja se s  tekstom konzervacija-restauracija. Isto tako u umjetničkom području dodaje se polje književnosti s granama spisatelj i književni prevoditelj.

U raspravi iznijete su određene primjedbe na rad Nacionalnog vijeća. Tako je iskazan stav  pojedinih članova Odbora, kako e navedeno izvješće sadržajno  nepotpuno, te da ga je potrebno nadopuniti, kao i stav da se Nacionalno vijeće u svom radu nije pridržavalo zakonskih obveza sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju. Također, mišljenje je pojedinih članova Odbora da je Nacionalno vijeće svojim postupcima blokiralo izbore u znanstveno- nastavna zvanja, kao i primjedba da u postupku donošenja Pravilnika o uvjetima za  izboru u znanstvena zvanja  nisu sudjelovala područna znanstvena vijeća za društvene i humanističke znanosti.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 ZA i 4 PROTIV)  odlučio predložiti  Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg  z a k l j u č k a

Prihvaća se  Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za znanost Republike
Hrvatske za 2012. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora  određen je  prof. dr. sc. Valter Boljunčić,  predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić potpredsjednik Odbor, ili mr. Dunju Špoljar članica Odbora.
 

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 32. sjednici održanoj 17. rujna 2013. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama  Zakona o kazalištima, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak,prvo i drugo čitanje, P. Z. br. 470, kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 13. rujna  2013.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog  radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Obrazlažući razloge i  važnost donošenja ovoga zakona predstavnik predlagatelja istaknuo je kako će se donošenjem istoga  promijeniti  status Hrvatskog narodnog kazališta u Varaždinu, na način da  isto dobiva  status nacionalnog kazališta. Nadalje, pojednostavljuje se i precizira  postupak izbora i imenovanja intendanta Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, te se osigurava zastupljenost svih radnika u kazališnom vijeću, i dodatno se uređuju ovlasti kazališnog vijeća.

Odbor je u svom raspravljanju raspolagao primjedbama Sindikata hrvatskih djelatnika u kulturi.

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su navedeni Prijedlog.

Pozitivnim su ocijenili rješenja članka 2. Prijedloga, a  koja se odnose na  postupak  imenovanje i razrješenje intendanta Hrvatskoga narodnoga kazališta u Zagreba, kao i rješenja kojim Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu dobiva status nacionalnog.

Suprotno tome, mišljenje je pojedinih članova Odbora da predložena zakonska rješenja ne rješavaju problematiku kazališta u Republici Hrvatskoj, s obzirom da su ista predložena bez strateškog promišljanja. Sa zakonodavnog aspekta, iskazan  je stav da su reforme u području kulture nužne, te da iste trebaju biti sistemske, sukladne vremenu u kojem živimo. Isto tako, pojedini članovi Odbora smatraju kako je  nadležno ministarstvo prije upućivanja Prijedloga u saborsku proceduru trebalo održati javnu raspravu sa zainteresiranom javnošću, koja je u ovome slučaju izostala. Nadalje, izražene su primjedbe na  članak 2. Prijedloga kojim se propisuje postupak izbora intendanta Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, kao i primjedba na članak 1. Prijedloga  kojim Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu dobiva status nacionalnog kazališta.
                 
Nakon provedene rasprave Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora većinom glasova  (4 ZA i 3 PROTIV) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru   

d o n o š e n j  e

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O KAZALIŠTIMA

 Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je  prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora ili mr. Dunja Špoljar članica Odbora.
 

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 30. jednici održanoj 9. srpnja godine 2013. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z.E. br. 433, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. srpnja 2013.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio predstavnica predlagatelja.

Predstavnica predlagatelja istaknula je kako se ovim Prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske s propisima Europske unije. Tako se Prijedlogom zakona propisuje kojim će se strancima koji nezakonito borave u Republici Hrvatskoj omogućiti pohađanje nastave u osnovnom obrazovanju, ako su smješteni u prihvatnom centru za strance ili ako im je prisilno udaljenje privremeno odgođeno ili je tijekom trajanja roka određenog za povratak.Također,Prijedlogom se propisuje način donošenja međupredmetnih i/ili interdisciplinarnih sadržaja i/ili modula koji se ostvaruju s ciljem kvalitetnijeg odgoja i obrazovanja učenika.Ujedno se detaljnije propisuje donošenje eksperimentalnog programa te način njegove implementacije u odgojno obrazovni sustav. Isto tako, prijedlogom zakona usklađuje se pojedine njegove odredbe s odredbama Kaznenog zakona.

S ciljem izdizanja sustava odgoja i obrazovanja u osnovnoškolskim i srednjoškolskim ustavnovama na što višu razinu, članovi Odbora sugerirali su predlagatelju da pristupi izradi novih zakona u navedenom području na način da se istima odvoje sustavi i preciznije uredi sustav odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru d o n o š e n je

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I
OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI

u tekstu u kojemu ga je predložila Vlada Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora ili mr.Dunja Špoljar članica Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 30. sjednici održanoj 9. srpnja 2013. Izvješće o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za 2012. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, aktom od 19. travnja 2013.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora pitanje raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik podnositelja Izvješća.

Na temelju članka 7. Zakona o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (Narodne novine br.34/91, 43/96,150/02 i 65/09), HAZU je Hrvatskome saboru uputila Izvješće o svojem radu u sažetom obliku na deset stranica te u cjelovitom obliku otisnutom na stranicama Ljetopisa Hrvatske akademije, knjiga 116.

Predstavljajući aktivnosti HAZU-a, podnositelj Izvješća istaknuo je kako je tijekom 2012. održano 6 zasjedanja Skupštine Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti; 79 znanstvenih skupova, savjetovanja i okruglih stolova,103 znanstvena i stručna predavanja,53 predstavljanja knjiga, prezentacije programa, konferencije za novinare I projekcije filmova.

Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održalo je u godini 2012. jedanaest sjednica, od toga devet redovitih i dvije izvanredne. Također, istaknuto je da su članovi Akademije i tijekom 2012. sudjelovali u radu različitih međunarodnih organizacija, kao što su: ALLEA (All-European Academies), EMAN (Euro-Mediterranean Academic Network), ESF (European Science Foundation) i HERA (Humanities in the European Research Area).

Akademijine znanstvenoistraživačke jedinice tijekom 2012. radile su na 29 znanstvenih projekata uz potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. Riječ je o tzv. matičnim projektima, čija se istraživanja uglavnom obavljaju u Akademiji i čiji su glavni istraživači isključivo ili redoviti članovi Akademije ili drugi znanstvenici iz Akademijinih zavoda i instituta.

Istaknuto je kako su u okviru muzejske i galerijske djelatnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Gliptoteka, Kabinet grafike, Strossmayerova galerija starih majstora i Hrvatski muzej arhitekture, bile su uključene u međunarodnu akciju Noć muzeja.Tako je Gliptoteka tijekom 2012. priredila 12 izložbi i 13 predstavljanja knjiga, koncerata, predavanja, okruglih stolova i drugih zbivanja. Sve su izložbe bile popraćene odgovarajućim katalozima.

Isto tako, je istaknuto kako je u Kabinetu grafike organizirano tijekom 2012. godine 8 izložbi i drugih zbivanja (6. trijenale grafike, radionice), također popraćenih odgovarajućim katalozima i elektroničkim izdanjima. Strossmayerova galerija starih majstora bila je otvorena za javnost svojim stalnim postavom. Hrvatski muzej arhitekture tijekom 2012. priredio je 2 izložbe koje su popraćene odgovarajućim katalozima te su u javnosti bile primjereno komentirane. međunarodnoj akciji Noć muzeja 32 jedinice Hrvatske akademije diljem Hrvatske posjetilo je ukupno više od 7.000 ljudi.

Naglašeno je kako je HAZU od osnutka do kraja 2012. objavila je ukupno 5.808 svezaka raznih publikacija. Tijekom 2012. Akademija je objavila ukupno 102 sveska raznih publikacija, i to: 18 knjiga, 19 zbornika radova, 33 sveska časopisa, 4 knjige sažetaka, 3 izjave, 11 kataloga izložbi i 14 spomenica preminulim akademicima. Od spomenute 102 publikacije Hrvatska je akademija objavila je 80 samostalno ili kao izvršni izdavač, a kao suizdavač 22 sveska.

Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti razmotrilo je rezultate financijskog poslovanja u razdoblju sa sljedećim stanjem pri čemu su ukupni prihodi ostvareni su u iznosu 67.336.831,70 kuna, odnosno 97,06% u odnosu na planirane, dok ukupni izdaci ostvareni su u iznosu od 70.358.039,58 kuna, odnosno 101,41% u odnosu na planirane.

Rasprava se odvijala na tragu prijašnjih zaključaka Odbora, odnosno prijedloga o osnivanju Razreda za prikazbene (kazališne i filmske) umjetnosti. Istaknuto je da je Odbor za obrazovanje, znanost kulturu Hrvatskoga sabora, u više navrata inicirao osnivanje novog Razreda, što od strane HAZU-a nije prihvaćeno. Stav je Odbora da bi osnivanje novoga Razreda bilo korisno, budući da su odjeli ili razredi za prikazbene umjetnosti (kazališnu i filmsku) uobičajen oblik djelovanja nacionalnih akademija u svijetu.

Raspravljajući o javnosti rada Akademije, sugerirano je podnositelju Izvješća,da HAZU kao krovna znanstvena i kulturna institucija u Republici Hrvatskoj, bude prisutnija u javnosti, čemu bi vjerojatno pripomoglo intezivnije korištenje informacijsko-komunikacijskih tehnologija odnosno elektroničko objavljivanje nekih Akademijinih publikacija.

U dijelu rasprave o izboru novih članova Akademije, mišljenje je članova Odbora da bi Akademija trebala iznaći modele izbora, koji bi omogućili da budu izabrani oni izvrsnici s najbogatijim bibliografijama i bibliometrijskim pokazateljima.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da p r i h v a t i

IZVJEŠĆE O RADU HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI
I UMJETNOSTI ZA 2012. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Valter Boljunčić,predsjednik Odbora, a u slučaju njegove sprijećenosti mr. Jasen Mesić,potpredsjednik Odbora odnosno prof.dr.sc. Gvozden Srećko Flego, član Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 30.sjednici održanoj 9. srpnja godine 2013. Konačni prijedlog zakona o Zakladi „ Hrvatska kuća-Croatia House“, drugo čitanje P.Z. br. 336, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. srpnja 2013.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio predstavnik predlagatelja.

Nakon predstavljanja rješenja Konačnog prijedloga u odnosu na Prijedlog zakona, predstavnik predlagatelja istaknuo je kako će donošenje ovoga Zakona unaprijediti i obogatiti promociju hrvatske kulture,umjetnosti,povijesti,jezika i kulturne baštine u inozemstvu,kao i međunarodnu kulturnu suradnju u cjelini.

Nakon kratke rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučiti predložiti Hrvatskome saboru d o n o š e nj e

ZAKONA O ZAKLADI "HRVATSKA KUĆA-CROATIA HOUSE"

u tekstu u kojemu ga je predložila Vlada Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora ili mr.Dunja Špoljar članica Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 29. sjednici održanoj 3. srpnja 2013. Mrežu javnih znanstvenih organizacija u Republici Hrvatskoj, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Agencija za znanost i visoko obrazovanje, aktom od 22. travnja 2013.

Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Predstavnica predlagatelja istaknula je kako sukladno članku 18. Zakona o osiguravanje kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 45/09) Nacionalno vijeće za znanost izradilo strateški dokument Mreže javnih znanstvenih organizacija u Republici Hrvatskoj. S tim u svezi naglasila je kako je ovaj dokument namijenjen tijelima nadležnim za razvoj i unaprjeđivanje sustava znanosti, istraživanja i razvoja Republike Hrvatske.

Raspravljajući o rečenom Prijedlogu većina članova Odbora zauzela je stajalište da je navedeni dokument potrebno povući iz procedure ili doraditi budući da po svome sadržaju ne opravdava definiciju strateškog dokumenta kojemu je osnovni cilj unaprjeđenje znanstvene djelatnosti u svim njenim segmentima. K tome, nastavno na raspravu o sadržaju prijedloga odnosno o dopunskim kriterijima javnih znanstvenih organizacija istaknuto je da pojedine odredbe nisu precizno definirane te da izazivaju dvojbe, primjerice stav je pojedinih članova Odbora da je kriterije međunarodnih kompetitivnih projekata potrebno točnije definirati odnosno točno odrediti na koje se projekte odnosi. Također, istaknuto je i par proceduralnih primjedbi primjerice kako je podnositelj prijedloga prije upućivanja Mreže u saborsku proceduru morao održati javnu raspravu, te na taj način upoznati javnost odnosno akademsku zajednicu o samoj intenciji prijedloga, kao i da je donošenje Mreže trebalo uslijediti nakon donošenja Strategije znanosti i visokog obrazovanja.

Nakon provedene rasprave Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (6 ZA 5 PROTIV) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru da
ne d o n e s e

MREŽU JAVNIH ZNANSTVENIH ORGANIZACIJA
U REPUBLICI HRVATSKOJ

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora odnosno mr. Dunja Špoljar, članica Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 27. sjednici održanoj 11. lipnja 2013. Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, drugo čitanje P. Z. br. 270, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. svibnja 2013.

Odbor je u smislu članka 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je ministar.

U uvodnom obrazloženju ministar je istaknuo kako je glavna intencija ovoga zakonskog prijedloga stvaranje daljnjih preduvjeta za izgradnju znanstvenog i inovacijskog sustava usmjerenog na javno dobro, s posebnim naglaskom na povećanjem konkurentnosti Republike Hrvatske na međunarodnoj razini. Obrazlažući razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na riješenja iz Prijedloga zakona ministar je istaknuo kako je prihvaćena primjedba da izvještaj o radu znanstvenika na znanstvenom radnom mjestu znanstvenog suradnika, višeg znanstvenog suradnika i znanstvenog savjetnika ne bi trebao podnositi sam znanstvenik već bi to trebalo činiti povjerenstvo sastavljeno barem od tri člana. Ista primjedba naglasio je odnosi na podnošenje izvještaja o radu stručnom vijeću visokog učilišta za osobe na znanstveno-nastavnom, umjetničko-nastavnom, nastavnom i stručnom radnom mjestu. U tom smislu izmijenjena je odredba članka 21. stavka 2. i članka 54. stavka 2. Prijedloga zakona, na način da je propisano da stručno povjerenstvo ovlaštene znanstvene organizacije, odnosno visokog učilišta podnosi znanstvenom vijeću javnog znanstvenog instituta, odnosno stručnom vijeću visokog učilišta izvješće o radu za zaposlenika. Također, prihvaćena je primjedba da se navedeni postupci provode u obliku reizbora na isto zvanje, odnosno radno mjesto.

Nadalje, prihvaćen je prijedlog kojom je ukazano na potrebu vođenja evidencije studenata s invaliditetom. Slijedom toga u članak 43. zakonskog prijedloga kojim se mijenja članak 90. Zakona navedeno je da Ministarstvo vodi i evidenciju studenata s invaliditetom.

Isto tako, Predlagatelj je u potpunosti prihvatio prijedloge umjetničkih akademija da se u prijedlogu Zakona uspostavi ekvivalencija znanstvenih i znanstveno-nastavnih zvanja i odgovarajućih postupaka s umjetničko-nastavnim zvanjima i postupcima.

Prihvaćena je i primjedba Instituta za razvoj obrazovanja da predloženo Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj potiče sudjelovanje organizacija civilnoga društva u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Također, unesena je nova odredba kojom se Vladi Republike Hrvatske daje ovlast određivanja koeficijenata za izračun plaće rektora i prorektora javnih sveučilišta. Na poticaj javnih sveučilišta ispravljen je i dopunjen članak zakonskog prijedloga kojim se uređuju pitanja zajedničkih i združenih studija te prekogranične suradnje.Također,na poticaj brojnih visokih učilišta, u zakonskom prijedlogu se uređuje i pitanje kratica za stečena zvanja i njihovog navođenja.

Također, naglašeno je kako je u prijelaznim odredbama preciziran način rada aktivnih članova Nacionalnog vijeća za znanost i Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanja do početka rada novog Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, te su preciznije navedene i odredbe o važenju dosadašnjih zvanja i izboru u zvanja i na radna mjesta prema odredbama važećeg Zakona.

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su navedeni prijedlog. Mišljenje je pojedinih članova Odbora da su u sustavu znanosti i visokog obrazovanja potrebne cjelovite promjene koje se trebaju temeljiti na strategiji razvoja znanosti visokog obrazovanja kao jednog od ključnih preduvjeta za daljnju izradu zakonskih okvira u području znanosti i visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj. Također, izraženo je stajalište da predložene odredbe koje definiranju sustav financiranja nisu cjelovite iz razloga što navedeno područje reguliraju odnosno normiraju na općeniti način. S tim u svezi sugerirano je predlagatelju da navedeno područje normira na precizniji način. Mišljenje je pojedinih članova Odbora da se strateške odluke odnosno važna pitanja koja se odnose na sustav znanost i visokog obrazovanja ne bi trebala normirati kroz institute podzakonskih akata.

Nakon provedene rasprave Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 ZA 1 SUZDRŽAN i 4 PROTIV) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru

d o n o š e n j e

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA
O ZNANSTVENOJ DJELATNOSTI I VISOKOM OBRAZOVANJU,

uz sljedeće a m a n d m a n e:

Amandman I.

A) U članku 14. koji se odnosi na članak 32. stavak 7. mijenja se i glasi: „ Ako se jasno utvrdi da zaposlenik ispunjava kriterije za izbor u više zvanje u odnosu na zvanje u koje se bira, posebnom odlukom znanstvenog vijeća i uz suglasnost zaposlenika, pristupnik može biti izabran u više zvanje i ranije od rokova propisanih ovim člankom, ali ne prije nego što isteknu tri godine od njegova izbora u prethodno zvanje. Za izbor u zvanje znanstvenog savjetnika u trajnom zvanju izbor ranije od rokova propisanih stavkom 4. ovoga članka nije moguć.“

B) U članku 20. koji se odnosi na članak 41. stavak 6. mijenja se i glasi: „Ako se jasno utvrdi da zaposlenik ispunjava kriterije za izbor na više znanstveno radno mjesto u odnosu na ono na koje se bira, posebnom odlukom znanstvenog vijeća i uz suglasnost zaposlenika, natječaj za izbor iz stavka 3. i 4. ovoga članka može biti raspisan i ranije od rokova propisanih tim stavcima, ali ne prije nego što isteknu tri godine od njegovog prethodnog izbora na radno mjesto s nižim zvanjem."

C) U članku 48. koji se odnosi na članak 95. stavak 8. mijenja se i glasi: “Ako se jasno utvrdi da zaposlenik ispunjava kriterije za izbor na vise znanstveno – nastavno radno mjesto u odnosu na ono na koje se bira, posebnom odlukom stručnog vijeća visokog učilišta i uz suglasnost zaposlenika, natječaj za izbor iz stavka 5. i 6. ovoga članka može biti raspisan i ranije od rokova propisanih tim stavcima, ali ne prije nego što isteknu tri godine od njegovog prethodnog izbora na radno mjesto s nižim zvanjem.”

Obrazloženje I amandmana:
“Dvostruko viši kriteriji” smatraju se načelno problematičnim jer oni nisu i ne smiju biti samo kvantititivni, pa stoga nisu ni izračunljivi, postojeća formulacija o dvostruko višim kriterijima nema smisla jer ne specifira nikakve kvantitativne zahtjeve koji stoga ne mogu biti dvostruki ili trostruki. Predloženim amandmanima također se određuje da pri unaprjeđenju u trajno znanstveno zvanje te izbor na trajno znanstveno odnosno trajno znanstveno – nastavno radno mjesto ne treba omogućiti prijevremeni izbor.

Amandaman II.

A) U članku 21. koji se odnosi na članak 42. u stavku 2. riječi „svake četiri godine“ zamjenjuju se riječima „ svakih pet godina“.

B) U članku 54. koji se odnosi na članak 102. stavak 2. riječi „svake četiri godine“ zamjenjuju se riječima „svakih pet godina“.

Obrazloženje II. amandmana:
S obzirom da se minimalni vremenski uvjeti za unapređenje trebaju uskladiti s ciklusom reizbora, te ako se ti vremenski uvjeti ne usklade , može se dogoditi da tijekom godine dana znanstvenik prolazi dva puta kroz proceduru reizbora i potom unapređenja treba izbjeći.

Amandmana III.

A) U članku 21. koji se odnosi na članak 42. u stavku 8. riječi „ na određeno vrijeme od godinu dana s mogućnošću produljenja u jednogodišnjim mandatima“ zamjenjuju se riječima „na određeno vrijeme od dvije godine s mogućnošću produljenja u dvogodišnjim mandatima“.

B) U članku 54. koji se odnosi na članak 102. stavak 8. riječi „na određeno vrijeme od godinu dana s mogućnošću produljenja u jednogodišnjim mandatima“ zamjenjuju se riječima „na određeno vrijeme od dvije godine s mogućnošću produljenja u dvogodišnjim mandatima“.

Obrazloženje III amandmana:
Za svaki izbor akademska procedura je složena i dugotrajna pa bi i izbori na rok od godinu dana dugo trajali i iziskivali bi financijske troškove. Stoga se predlaže produljenje ugovora u dvogodišnjim mandatima.

Amandman IV.na članak 65.

U članku 65 . riječi „Vlada Republike Hrvatske„ zamjenjuje se riječima „Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora“

Obrazloženje amandmana IV:
Budući da su Nacionalno vijeće za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj kao i Odbor za etiku u znanosti i visokom obrazovanju saborska tijela, koje imenuje Hrvatski sabor, navedenim amandmanom predlaže se da Hrvatski sabor i njegova radna tijela, prije svega Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu kao matično radno tijelo, provode postupak raspisivanja natječaja, predlaganja i izbora članova i predsjednika spomenutih tijela. Taj postupak bi bio saobrazan onome imenovanju Vijeća HRT-a i Nadzornog odbora HRT-a.

Amandman V. na članak 6.

U članku 6. koji se odnosi na članak 11. u stavak 1. riječi “ na prijedlog Vlade Republike Hrvatske” zamjenjuju se riječima “ na prijedlog Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora”

Obrazloženje amandmana V:
U smislu amandmana IV. predlaže se promjenu članka 11. (1), koji je bio obuhvaćen člankom 7. iz ovogodišnje siječanjske verzije Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenih djelatnosti i visokom obrazovanju. Način predlaganja i izbora članova Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje i tehnološki razvoj i Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju ne smije biti reguliran (samo) u prijelaznim odredbama.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora, odnosno, mr. Dunja Špoljar, članica Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 27. sjednici održanoj 11. lipnja 2013. Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o kazalištima P.Z. br. 383, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 27. svibnja 2013.

Odbor je u smislu članka 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je kako je glavna intencija ovog zakonskog prijedloga otkloniti poteškoće koje su se pojavile u primjeni odnosno praksi važećeg zakona u ovom slučaju Zakona o kazalištima.Tako se predloženim zakonom određuje da Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu dobiva status nacionalnog kazališta.Isto tako prijedlog zakona propisuje postupak izbora imenovanja i razrješavanja intendanta Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu,na način da ga imenuje i razrješava Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra kulture.Također, prijedlog zakona određuje sastav kazališnog vijeća javnog kazališta i javne kazališne družine,te propisuje ovlasti kazališnog vijeća.

Odbor je u svom raspravljanju raspolagao primjedbama kulturnih djelatnika.

U raspravi iznijeta su određena mišljenja prijedlozi i primjedbe. Mišljenje je pojedinih članova Odbora da predložena zakonska rješenja nisu dobra te da je navedeni prijedlog neprihvatljiv iz više razloga. Prvenstveno, stav je pojedinih članova Odbora da je predlagatelj,prije upućivanja ovoga zakonskog prijedloga u saborsku proceduru, trebao napraviti analizu postojećeg stanja na razini kazališta u Republici Hrvatskoj koja bi odgovorila na pitanja da li pojedina kazališta ispunjavaju uvjete za dobivanja statusa nacionalnog kazališta, a što bi ujedno bila osnova za donošenjem nove Strategije kulturnog razvoja .Također iskazan je stav da je nadležno ministarstvo o navedenome prijedlogu trebalo održati javnu raspravu sa zainteresiranom javnošću, te da se u navedenome postupku trebalo savjetovati s nadležnim kulturnim vijećima, koja su temeljem Zakona o kulturnim vijećima sudjeluju u odlučivanju kulturne politike. Nadalje, izražene su primjedbe na članka 25. Prijedloga koji se propisuje postupak izbora intendanta Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu, kao i primjedba na članak 20. Prijedloga kojim Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu dobiva status nacionalnog kazališta.Nastavno na raspravu, većinski je stav članova Odbora da Hrvatsko narodno kazalište u Varaždinu zaslužuje status nacionalnog, s obzirom da po svom repertoaru i značenju u Republici Hrvatskoj ima sva obilježja suvremenoga dramskog kazališta.

Nakon provedene rasprave Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora većinom glasova ( 6 ZA i 3 PROTIV ) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka

1. prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o kazalištima

2. Svi prijedlozi, primjedbe i mišljenja iznesena u raspravi Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela uputiti će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora ili mr. Dunja Špoljar članica Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 27. sjednici održanoj 11. lipnja 2013. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika P.Z. br. 393, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. lipnja 2013.

Odbor je u smislu članka 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da će se donošenjem ovoga zakona urediti novi način upravljanja Zavodom za obnovu Dubrovnika, te će se promijeniti sastav Stručno-savjetodavnoga povjerenstva u Zavodu na način da će se sa dosadašnjih pet članova povećavati na sedam, od kojih će predsjednika i dva člana imenovati i razrješavati Vlada Republike Hrvatske, dva člana gradonačelnik Grada Dubrovnika,po jednog člana župan Dubrovačko-neretvanske županije i zaposlenici Zavoda za obnovu Dubrovnika.Isto tako prijedlogom Zakona izmijeniti će se ovlaštenik upravljanja i gospodarenja dubrovačkim fortifikacijskim sustavom i način financiranja Zavoda za obnovu Dubrovnika.

U raspravi iskazane su određene primjedbe i prijedlozi.Mišljenje je pojedinih članova Odbora da predložena rješenja zakonskoga prijedloga nisu dobra te da ih je potrebno dodatno urediti, prvenstveno odredbe zakonskog prijedloga kojim se uređuje novi način upravljanja Zavodom. Isto tako smatraju da bi implementacija pojedinih odredbi omogućila stvaranje konflikta između Grada Dubrovnika i Društva prijatelja dubrovačke starina, a što je vidljivo iz članka 36. Zakona.U raspravi sudjelovao je i predstavnik Društva prijatelja dubrovačke starina koji osim što ne podržava donošenja ovoga zakonskoga prijedloga,mišljenja je kako su pojedine odredbe zakona u suprotnosti s načelom trodiobe vlasti. S ciljem rješavanja navedene problematike i otklanjanja pojedinih dvojbi koje su se pojavile tijekom rasprave, Odbor je jednoglasno zauzeo stav da će u periodu između dva čitanja zakona održati tematsku sjednicu o navedenome prijedlogu.

Nakon provedene rasprave Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora većinom glasova ( 5 ZA 1 SUZDRŽAN 3 PROTIV ) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka

1. prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi ugrožene spomeničke cjeline Dubrovnika

2. Svi prijedlozi, primjedbe i mišljenja iznesena u raspravi Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela uputiti će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora ili mr. Dunja Špoljar članica Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 26. sjednici održanoj 5. lipnja 2013. Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi, drugo čitanje P.Z. br.192, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. svibnja 2013.

Odbor je u smislu članka 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Obrazlažući razloge donošenja Prijedloga zakona predstavnica predlagatelja navela je da su isti posljedica zakonodavnih promjena koje su uslijedile u sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. S tim u svezi, zakonskim Prijedlogom predlaže se implementacija navedenih promjena, posebno u dijelu u kojem se propisuju uvjeti koje moraju ispunjavati osobe zaposlene u dječjim vrtićima. Osim toga, propisuje se zabrana rada u dječjim vrtićima i osobama prekršajno kažnjenim za prekršajna djela nasilničkog ponašanja u obitelji, kao i osobama kojima je izrečena zabrana rada ili im je prestao radi odnos zbog nezakonitog ili neprofesionalnog postupanja na štetu prava i interesa djece. Prijedlog zakona propisuje definiranje mreže dječjih vrtića, te propisivanje jedinstvenih mjerila kojima mreža treba udovoljavati kako bi se svakom djetetu rane i predškolske dobi osigurala mogućnost uključivanja u neki od programa predškolskog odgoja i obrazovanja. Također, Prijedlogom zakona predlaže se propisivanje obveznog polaženja programa predškole za svu djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu. Isto tako odredbe ovoga Prijedloga osiguravaju transparentnost u zapošljavanju svih radnika u dječjim vrtićima. Shodno navedenome donošenjem ovoga zakonskoga Prijedloga poboljšati će se sustav predškolskog odgoja i obrazovanja i uskladiti sa europskim dokumentima vezanim uz odgoj i obrazovanje djece rane i preškolske dobi u cijelosti.

U svom raspravljanju Odbor je raspolago i pisanim mišljenjem pravobraniteljice za djecu.

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su navedeni Prijedlog, izražavajući stav da će njegova implementacija unaprijediti sustav predškolskog odgoja i obrazovanja djece predškolske dobi u Republici Hrvatskoj.

Mišljenje je pojedinih članova Odbora da predložena rješenja kojima se jediniciama lokalne odnosno područne (regionalne) samouprave nameće obveza financiranja programa predškole nisu dobra, te da ih je potrebno dodatno urediti. S tim u svezi predloženo je da s ciljem osiguranja jednakog obrazovanja za svu djecu u Republici Hrvatskoj, nadležno ministarstvo, u ovome slučaju Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, treba preuzeti obvezu financiranja predškolskog odgoja u cijelosti. Također, sugerirano je predlagatelju da podzakonskim aktom odnosno pravilnikom dodatno uredi poglavlje koje se odnosi na zabranu promidžbe i prodaje u dječjim vrtićima, odnosno dodatno uredi odredbu članaka 52.a. Isto tako pojedini članovi Odbora smatraju da bi bilo dobro zadržati postojeću formulaciju članka 25. Zakona u dijelu u kojem se propisuje koje osobe ne mogu zasnovati radni odnos u dječjim vrtićima odnosno bez obzira na vrstu kazne i stupanj krivnje.

Nakon provedene rasprave Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 ZA 2 SUZDRŽANA) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru d o n o š e n j e

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA
O PREDŠKOLSKOM ODGOJU I NAOBRAZBI,

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora, odnosno, mr. Dunja Špoljar, članica Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof.dr.sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 26. sjednici održanoj 5. lipnja 2013. Izvješće o radu pravobraniteljice za djecu za 2012 godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za djecu , aktom od 29. ožujka 2013. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora pitanje raspravio kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijela je podnositeljica Izvješća.

Predstavljajući godišnje Izvješće za 2012 godinu podnositeljica Izvješća istaknula je kako je Ured pravobraniteljice za djecu tijekom 2012. godine razmatrao 1933 pojedinačne povrede prava djece. S tim u svezi naglasila je da je 705 predmeta preneseno iz prethodnih izvještajnih razdoblja, te da je Ured 2012. godine zaprimio 1228 novih prijava u kojima se ukazivalo na povrede prava 1825 djece. Tijekom 2012. godine Ured je zaprimio 161 prijavu pojedinačnih povreda prava djece na odgoj i obrazovanje, što predstavlja 13% od ukupnog broja primljenih prijava te su iste na trećem mjestu po brojnosti. Najveći broj prijava odnosi se na prava djece u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju, a potom slijede prijave koje se odnose na predškolski odgoj i obrazovanje. Pritužbe na programe i sadržaje odgoja i obrazovanja pretežno su se odnosile na neorganiziranje dopunske i dodatne nastave u školama, organizaciju školskih izleta i ekskurzija, preopterećenost satnice, te opterećenost učenika preteškim i preopširnim nastavnim sadržajima i teškim školskim torbama. Tijekom 2012.godine od ukupnog broja prijava pojedinačnih povreda prava djece na odgoj i obrazovanje, 62 prijave odnosile su se na povrede prava djece s teškoćama u razvoju. Također, istaknuto je da se u sustavu srednjoškolskog odgoja i obrazovanja najveći broj pritužbi odnosio na elemente i kriterije za izbor kandidata za upis u srednje škole, te povrede prava pri postupcima upisa u srednje škole.

Raspravljajući o dimenziji pojave nasilja u školskim ustanovama, članovi Odbora istaknuli su da isto zahtijeva aktivno, kontinuirano ,pravodobno djelovanje nadležnih institucija u Republici Hrvatskoj. S tim u svezi, članovi Odbora smatraju da unaprjeđenje suradnje treba poboljšati izobrazbom osoba, zaduženih za suzbijanje nasilja među djecom i mladima u određenoj školskoj ustanovi, nadležnom centu za socijalnu skrb i policijskim postajama. Posebno je naglašeno da je u programe prevencije i suzbijanja nasilja u vrtićima, školama i ostalim odgojno-obrazovnim ustanovama neophodno, uz kontinuirano stručno osposobljavanje i usavršavanje odgajatelja, učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja, uključiti i roditelje. Također, ukazano je na sve veću pojavu psihičkog nasilja djece, koja se u većini slučajeva odvijaju preko društvenih mreža odnosno interneta, ujedno poznatog kao cyberbullying-a.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da p r i h v a t i

IZVJEŠĆE O RADU PRAVOBRANITELJICE ZA DJECU ZA 2012 GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić potpredsjednik Odbora, ili mr. Dunju Špoljar članicu Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Na temelju članka 89.i 34. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br.87/08.,86/09.,90/10.,105/10.,90/11,16/12,86/12. i 86/12.) i članka 119. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora podnosi Prijedlog odluke o utvrđivanju trajanja mandata članova Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof.dr.sc. Valtera Boljunčića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof.dr.sc. Valter Boljunčić

PRIJEDLOG ODLUKE O UTVRĐIVANJU TRAJANJA MANDATA ČLANOVA NACIONALNOG VIJEĆA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

I.

Izabrani članovi Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje kojima mandat traje dvije godine su:

- BOJANA HRIBLJAN,
- LJILJANA RADOBULJAC,
- prof.dr.sc. DUBRAVKA MILJKOVIĆ,
- prof.emeritus dr.sc. NIKOLA PASTUOVIĆ,
- ELI PIJACA PLAVŠIĆ,
- VLADO PRSKALO,
- TOMISLAV REŠKOVAC

II.

Izabrani članovi Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje kojima mandat traje četiri godine su:

- prof.dr.sc. VLATKO PREVIŠIĆ,
- ADRIJANA VIŠNJIĆ JEVTIĆ,
- doc.dr.sc. MARKO ALERIĆ,
- mr.sc. MIRELA LEKIĆ,
- dr.sc. PETAR BEZINOVIĆ,
- prof.dr.sc. DAVOR ŠKRLEC,
- LIDIJA KRALJ.

III.

Ova Odluka objavljuje se u Narodnim novinama.

Obrazloženje:

Odredbom članka 89. stavka 2. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/2008., 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 16/2012, 86/2012 i 126/2012 – pročišćeni tekst) utvrđeno je da Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje ima predsjednika i četrnaest članova, od kojih je šest članova iz reda sveučilišnih profesora i znanstvenika, šest članova iz reda odgojno-obrazovnih radnika iz sustava predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, te dva člana izvan sustava odgoja i obrazovanja. Također, odredbom članka 34. stavka 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 86/2012.),utvrđeno je da Hrvatski sabor, prilikom imenovanja prvog saziva Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje, imenuje predsjednika i četrnaest članova Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje, a ždrijebom će odlučiti o tome kojih će sedam članova imati mandat na dvije godine, dok će preostalih sedam imati mandat na četiri godine.

Slijedom navedenoga Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora na 26. sjednici održanoj 5. lipnja 2013.godine, sukladno članku 34. stavka 2. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br. 86/2012) ždrijebom je utvrdio trajanja mandata prvog saziva Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje, te utvrdio Prijedlog odluke o utvrđivanju trajanja mandata članova Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje, koje s obrazloženjem podnosi Hrvatskome saboru.

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 25. sjednici održanoj 22. svibnja 2013. Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o kulturnim vijećima P.Z. br. 210, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 25. travnja 2013.

Odbor je u smislu članka 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Obrazlažući rečeni Prijedlog predstavnik predlagatelja, istaknuo je kako je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske prihvatilo veći dio prijedloga i primjedbi iznesenih na sjednici Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela i ugradilo ih u tekst Konačnog prijedloga zakona. Tako je nomotehnički dorađen članak 4. kojim se mijenja članak 6. Zakona o kulturnim vijećima, te je preciznije uređen članak 5. Zakona kojim se uređuje pitanje sukoba interesa članova kulturnih vijeće, odnosno navedeni članak točnije određuje slučajeve u kojima član vijeća ne može sudjelovati u raspravi te je izuzet od odlučivanja.Ujedno prihvaćen je i prijedlog kojim se produžuje rok za osnivanje kulturnih vijeća gradova koji imaju više od 20.000 stanovnika.

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su navedeni Prijedlog. S tim u svezi pozitivnim su ocijenili rješenja kojim se preciznije uređuje pitanje sukoba interesa članova kulturnih vijeća.

Nakon provedene rasprave Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora većinom glasova ( 8 ZA 1 SUZDRŽAN) odlučio je predložiti Hrvastkome saboru d o n o š e nj e

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O KULTURNIM VIJEĆIMA

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora odnosno mr. Dunja Špoljar, članica Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 23.sjednici održanoj 24. travnja 2013.Prijedlog zakona o Zakladi"Hrvatska kuća-Croatia House" prvo čitanje, P.Z. br. 336, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. ožujka 2013.

Odbor je pitanje sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predstavnik predlagatelja istaknuo je da će donošenje ovoga Zakona unaprijediti i značajno proširiti te obogatiti promocija hrvatske kulture, umjetnosti, povijesti, jezika i kulturne baštine u inozemstvu, kao i međunarodnu kulturnu suradnju u cjelini, prvenstveno sa zemljama s kojima Republika Hrvatska ima potpisane sporazume o kulturnoj suradnji.

Članovi Odbora u raspravi podržali su navedeni Prijedlog. Također iskazan je stav kojim se predlaže preciznije uređivanje odredbe članaka 5. Prijedloga, a koja se odnosi na Tijela Zaklade odnosno na postupak imenovanja članova Upravnog odbora Zaklade.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka

1. prihvaća se Prijedlog zakona o Zakladi "Hrvatska kuća-Croatia House"

2. Svi prijedlozi, primjedbe i mišljenja iznesena u raspravi uputiti će se
predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora raspravio je na 22. sjednici održanoj 19. ožujka 2013. godine Prijedlog odluke o imenovanju članova Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 22. veljače 2013. godine.

Odbor je pitanje sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.
Obrazlažući navedeni prijedlog predstavnik predlagatelja osvrnuo se na odredbu članka 5. Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost ( Narodne novine br. 117/01,45/10,92/10 i 78/12) kojom je propisano da članove Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske. S tim u svezi Vlada Republike Hrvatske utvrdila je Prijedlog odluke o imenovanju članova Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost na temelju provedenog postupka po objavljenom javnom pozivu. Stupanjem na snagu Odluke o imenovanju članova Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost, sukladno članku 16. Zakona prestaje mandat dosadašnjem predsjedniku i članovima Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost.

Bez rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru d o n o š e nj e

Odluke o imenovanju članova Upravnog odbora Hrvatske zaklade za znanost

u tekstu u kojem ga je predložila Vlada Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Valtera Boljunčića, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti mr. Jasena Mesića, potpredsjednika Odbora

PREDSJEDNIK
Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 20. sjednici održanoj 8. veljače godine 2013. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, prvo čitanje, P.Z. br. 270, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 4. veljače 2013.

Odbor je pitanje sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je ministar.

Predstavljajuću prijedlog zakona ministar je istaknuo da je glavna intencija ovoga Zakona stvaranje daljnjih preduvjeta za izgradnju znanstvenog i inovacijskog sustava usmjerenog na javno dobro, potrebe društva u cjelini, s osobitim naglaskom na povećanje konkurentnosti Republike Hrvatske na međunarodnoj razini te prilagodbe obvezama koje za Republiku Hrvatsku proizlaze iz članstva u Europskoj uniji.

Prijedlogom zakona određuje se nadležnost i ustroj novog Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj, koje će u novoj strukturi preuzeti neke od dosadašnjih obveza Nacionalnog vijeća za znanost, Nacionalnog vijeća za visoko obrazovanje, Vijeća za nacionalni inovacijski sustav i Tehnologijskog vijeća, ali i iskazivati veću odgovornost za usmjeravanje i praćenje visokog obrazovanja, znanstvene djelatnosti i inovacijskog sustava u Republici Hrvatskoj. Vijeću se smanjuje opseg zadaća koje su administrativne naravi, a povećava uloga u donošenju i usmjeravanju javnih politika u visokom obrazovanju, znanosti i tehnologiji, što jamči snažniju integraciju i koordinaciju mjera javnih politika za razvoj znanosti kao javnog dobra u sklopu strategije programa Vlade Republike Hrvatske.

Zakonom se propisuje jasniji postupak izbora u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja, znanstvena i znanstveno-nastavna radna mjesta, uz provjeru zadovoljavanja minimalnih nacionalnih kriterija, te dodatnih kriterija institucija za radna mjesta. Zakon ukida obvezu napredovanja na radnim mjestima, te omogućava znanstvenicima i sveučilišnim nastavnicima izbor razvoja karijere sukladno njihovim sklonostima i potrebama institucija. Dodatno, propisuje se postupak provjeravanja obveznim periodičnim izvješćima zaposlenih znanstvenika i nastavnika, čije neprihvaćanje vodi pokretanju postupka redovitog otkaza ugovora o radu. Uz to, podrobnije se specificiraju uvjeti za iznimno ostajanje na znanstvenim i znanstveno-nastavnim radnim mjestima nakon ispunjenja uvjeta za mirovinu čime se pospješuje redovitija kadrovska obnova institucija u sustavu i stvara dio preduvjeta za otvaranje mogućnosti zapošljavanja novih asistenata i poslijedoktoranada.

Zakon propisuje suradnička radna mjesta asistenata i poslijedoktoranada, kako bi se uspostavila veća kompeticija i mobilnost mladih znanstvenika kako u zemlji tako i prema Europskome istraživačkom prostoru, te istodobno omogućilo brže stjecanje kompetencija za potrebe rada u znanosti i u gospodarskom sektoru. Suradnička radna mjesta asistenta i poslijedoktoranada razdvajaju se, uvodi se dodatna selekcija za poslijedoktorande propisivanjem obveze javnih natječaja, za razliku od dosadašnjega automatskog produljivanja ugovora asistentu koji je doktorirao. Suradnička radna mjesta vežu se uz kadrovske potrebe i planove institucija za znanstvenim istraživanjima, te natječajne (kompetitivne) znanstvene projekte. Na taj način određuje se odgovornost ustanove i mentora za uspjeh mladih znanstvenika, između ostalog, i uvođenjem ocjenjivanja mentora koje ocjenjuju asistenti i poslijedoktorandi jedanput u dvije godine.

Također Prijedlogom zakona omogućuje se novi, institucijski način financiranja javnih znanstvenih instituta i sveučilišta uvođenjem sustava ugovora. Predviđeno je da se ugovorima uređuje višegodišnje stabilno temeljno financiranje dijela djelatnosti (npr. znanstvene djelatnosti) javnih znanstvenih instituta i sveučilišta.
Isto tako Prijedlogom se mijenja definicija izvanrednih studija s ciljem jasnog naznačavanja da studenti izvanrednih studija imaju druga značajna opterećenja pored studija te oni za koje visoko učilište mora osigurati posebne uvjete i načine izvođenja. Naglašeno je da je ova promjena nužna iz razloga što se danas na nezanemarivom broju visokih učilišta izvanredni studiji koriste kao zamjena za redoviti studij za osobe koje nisu uspjele upisati redoviti studij, te se stoga omogućuje upisivanje potpunog radnog opterećenja i nastava se ne prilagođava potrebama studenata u stalnom radnom odnosu. Definira se početak nastave u akademskoj godini kako bi se reguliralo pitanje prava studenata na subvencije za studentski standard na onim visokim učilištima koja studij organiziraju i prije početka listopada. Jasno se definira da se članak koji regulira upis na studije odnosi jednako na sve studijske programe predviđene zakonom. Razjašnjavaju se uvjeti za upis na drugu razinu sveučilišnih studija za studente koji su prethodno završili stručni studij te se definira status takvih studenata.
Jasnije se definira obveza visokih učilišta za vođenje evidencija i zbirki podataka, te se definira vođenje nacionalnih zbirki podataka. Razjašnjavaju se propisani minimalni podaci o studentima, polaznicima stručnog usavršavanja i zaposlenicima visokih učilišta.

Završno, zakonom se ojačava uloga i ovlasti Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju s ciljem podizanja profesionalne odgovornosti i ugleda hrvatske znanstvene zajednice u zemlji i inozemstvu.

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su navedeni Prijedlog.
Većinski je stav članova Odbora da će donošenje ovoga zakona pridonijeti modernizaciji sustava znanosti i visokog obrazovanja i integraciji hrvatskoga znanstvenog sustava u Europski istraživački prostor. Budući da studentski standard predstavlja ključan način osiguranja pravednijeg pristupa visokom obrazovanju, članovi Odbora pozitivnim su ocijenili normiranje odredbe kojom se ministru daju ovlasti donošenja propisa kojim se regulira navedeno područje. S tim u svezi a s ciljem zaštite prava studenata koji studiraju u inozemstvu sugerirano je predlagatelju da u suradnji sa Ministarstvom zdravlja iznađe odgovarajuće rješenje kako bi studentima do određene životne dobi osiguralo zdravstveno osiguranje.Također, sugerirano je predlagatelju da odredbe koje se odnose na umirovljenje zaposlenika na znanstveno-nastavnom ili umjetničko-nastavnom njestu uskladi sa odredbama Zakona o radu.

Iskazan je stav je pojedinih članova Odbora da su sustavu znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj nužne cjelovite promjene reformskog karaktera, koje se trebaju temeljiti na Strategiji razvoja znanosti i visokog obrazovanja,kao jednog od ključnih preduvjeta za daljnju izradu zakonskih okvira u području znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.Također, s obzirom da financiranje znanosti i visokog obrazovanja predstavlja jedno od najvažnijih uvjeta za funkcioniranja sustava u cijelosti,sugerirano je predlagatelju da sustav financiranja dodatno uredi kroz instrumente programskih ugovora. S tim u svezi, a ciljem unapređenja sustava znanosti i visokog obrazovanja u cjelosti istaknuto je da se proračunska izdvajanja u navedenom području trebaju povećavati.
U dijelu rasprave o postupku izbora u znanstvena i znanstveno-nastavna zvanja, mišljenje je pojedinih članova Odbora da predloženo rješenje kojim se ukida obveza reizbora odnosno napredovanje u više zvanje nije dobro, jer bi implementacija takve odredbe pridonijela narušavanju kvalitete nastavnika, odnosno prodonijela bi smanjenju kvalitete sustava u cijelosti. Izneseno je i mišljenje da bi urušavanju kvalitete doprinjelo i pisanje četvorogodišnjih izvještaja o vlastitome radu umjesto objektivne evaluacije u procesu reizbora.

Raspravljajući o transparentnosti postupka izbora članova Odbora za etiku u znanosti i visokom obrazovanju jednako kao i članova Nacionalnog vijeća, izraženo je zalaganje za jačanje uloge matičnog saborskog odbora u izboru samih kandidata. Isto tako istaknuto je da u važećem Zakonu ima još pitanja koja traže pobliže definiranje i normiranje umjetničkog područja u sastavu visokoga obrazovanja, kao i pojma mjesta, uloge, okvira i uvjeta umjetničkog istraživanja.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 ZA i 1 SUZDRŽAN 4 PROTIV) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka

1. prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj
djelatnosti i visokom obrazovanju

2. Svi prijedlozi, primjedbe i mišljenja iznesena u raspravi uputiti će se
predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 19. sjednici održanoj 5. veljače godine 2013. Konačni prijedlog zakona o Hrvatskome kvalifikacijskom okviru, drugo čitanje P.Z.br.183 koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 24. siječnja 2013.

Odbor je u smislu članka 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Predloženi zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru uvodi Hrvatski kvalifikacijski okvir (u daljnjem tekstu: HKO) kao reformski instrument kojim se uređuje cjelokupni sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razinama u Republici Hrvatskoj kroz standarde kvalifikacija temeljene na ishodima učenja i usklađene s potrebama tržišta rada, pojedinca i društva u cjelini. Pored toga, HKO razvija i unaprjeđuje sustav osiguravanja kvalitete na svim razinama, uspostavlja osnove za priznavanje i vrednovanje neformalnog i informalnog učenja te omogućava prepoznatljivost kvalifikacija stečenih u Republici Hrvatskoj na hrvatskom i europskom tržištu rada. Stoga će donošenje predloženog zakona neminovno utjecati na postojeće zakone i propise u području obrazovanja i osposobljavanja te u drugim područjima, koja svojim propisima uređuju i pitanja obrazovanja i osposobljavanja, na način da se osigura njihova bolja međusobna usklađenost.

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su navedeni Prijedlog. Većina članova Odbora zauzela je stajalište da će implementacija HKO-a,kao reformskog instrumenta u obrazovnoj politici olakšati institucijama, pojedincima i društvu,da kroz standarde kvalifikacija temeljene na ishodima učenja iskoriste dobrobiti tržišta rada u cjelosti.S tim u svezi istaknuto je da će donošenje HKO-a urediti sustav kvalifikacija na način da kvalifikacije odgovaraju kompetencijama na tržištu rada i budu razumljive poslodavcima ne samo na području Republike Hrvatske već i na europskom tržištu rada.

Raspravljajući o pridruživanju kvalifikacija razinama HKO-a mišljenje je pojedinih članova Odbora da bi bilo dobro riješenje da se Razina 7 podijeli na dva nivoa, kako bi se napravila jasna distinkcija između sveučilišnih diplomskih studija i specijalističkih diplomskih stručnih studija,s jedne strane i poslijediplomskih specijalističkih,s druge.Također sugerirano je nadležnom Ministarstvu da implicira promjene u pojedine zakone poput Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju.

U dijelu rasprave o tijelima i dionicima HKO iznijete su primjedbe pojedinih članova Odbora na način izbora članova sektorskih vijeća kao i članova Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala,s tim u svezi istaknuto je da nije dobro rješenje da se postupak izbora navedenih članova uređuje unutarnjim aktima tijela.

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora većinom glasova ( 7 ZA 4 SUZDRŽANA) odlučio je predložiti Hrvastkome saboru d o n o š e nj e

ZAKONA O HRVATSKOM KVALIFIKACIJSKOM OKVIRU

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 18. jednici održanoj 24. siječnja godine 2013. Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o kulturnim vijećima P.Z. br. 210, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 29. studenoga 2012.

Odbor je pitanje sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Prijedlogom zakona utvrđuju se područja za koja se osnivaju kulturna vijeća pri Ministarstvu kulture, te se uređuje sastav kulturnih vijeća na način da ona mogu imati pet ili sedam članova pri čemu odluku donosi ministar kulture.Isto tako, uređuje se pitanje sukoba interesa na način da se predviđaju stroža pravila za izuzimanje od odlučivanja članova kulturnih vijeća kada su oni u mogućem sukobu interesa, odnosno kada je to povezano s pravnim osobama u kojima imaju udio u vlasništvu ili sudjeluju u njihovom uravljanju.Također,Prijedlogom zakona određuje se obvezno osnivanje vijeća za područja gradova koji imaju više od 20.000 stanovnika te se briše se odredba o poticanju kulturnog i umjetnickog stvaralaštva, alternativne kulture i kulturnog amaterizma, s obzirom da se osniva posebno vijeće za ta podrucja. Prijelaznom odredbom propisuje se nastavak rada postojecih kulturnih vijeca, rok za izbor novoosnovanih vijeca te imenovanje dvaju novih članova onih vijeća za koja se utvrdi da će imati sedam članova.

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su navedeni Prijedlog.Na Prijedlog zakona iznijete su određeni prijedlozi, mišljenja i primjedbe. Raspravljajući o članku 10. Prijedloga kojim se uređuju pitanje sukoba interesa članova kulturnih vijeća mišljenje je pojedinih članova Odbora, da predložena formulacija nije dobra te da bi njena implementacija u praksi još više pridonijela stvaranju sukoba interesa.

U dijelu rasprave o poticanju i promicanju kulturnog i umjetničkog stvaralaštva, mišljenje je pojedinih članova Odbora da je uvođenje Vijeća za financiranje međunarodnih projekata nepotrebno, s obzirom na nadležnosti i strukturu Vijeća za međunarodnu kulturnu suradnju i europske integracije.Također, raspravljajući o članku 2. Prijedloga kojim se utvrđuje obveza osnivanja vijeća za područje gradova koja imaju više od 20.000 stanovnika sugerirano je predlagatelju da prilikom propisivanja navedene obveze povede računa da li će ista pridonijeti feleksibilnosti i stručnosti sastava samoga kulturnog vijeća. Isto tako, sugerirano je predlagatelju da nomotehnički doradi izričaj članka 6. stavka 1. Zakona na način da se riječi „ kulturno vijeće“ zamjene riječima „kulturna vijeća“.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora većinom glasova ( 6 ZA i 4 PROTIV ) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka

1. prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o kulturnim vijećima

2. Svi prijedlozi, primjedbe i mišljenja iznesena u radu Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela uputiti će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora ili mr.Dunja Špoljar članica Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora raspravio je na 17. sjednici održanoj 12. prosinca 2012. godine, Prijedlog odluke o imenovanju predsjednice i članova Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 30. studenoga 2012. godine.

Odbor je pitanje sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Budući da je odredbom članka 89. stavka 2. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, br. 87/2008, 86/2009, 90/2010, 105/2010,90/2011,16/2012,86/2012 i 126/2012) utvrđeno da Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje ima predsjednika i četrnaest članova, od kojih je šest članova iz reda sveučilišnih profesora i znanstvenika, šest članova iz reda odgojno-obrazovnih radnika iz sustava predškolskog,osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja, te dva člana izvan sustava odgoja i obrazovanja. U smislu odredbe članka 89. stavaka 3. i 4. navedenoga Zakona, predsjednika i članove Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje imenuje Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, na vrijeme od četiri godine.

Raspravljajući o navedenom Prijedlogu članovi Odbora iznijeli su određena mišljenja, primjedbe i prijedloge. Pozitivnim su ocijenili osnivanje Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje, kao strateškog tijela koje će pridonijeti razvoju i kvaliteti predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj.Većina članova Odbora zauzela je stajalište da se prilikom odabira predloženih kandidata nije vodilo računa o geografskoj zastupljenosti kandidata iz pojedinih Sveučilišta u Republici Hrvatskoj, primjerice poput izostanka zastupljenosti predstavnika Sveučilišta u Osijeku, Sveučilišta Dubrovniku.

Također u dijelu rasprave o postupku izbora članova Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje iznijeta je primjedba na kriterije izbora predsjednice Nacionalnog vijeća, kao i primjedba na sam postupak izbora predloženih kandidata. Tako, većina članova Odbora smatra da se navedeni Prijedlog treba nadopuniti podacima o cjelokupnom broju prijavljenih kandidata koji su sudjelovali u natječajnom postupku. S tim u svezi sugerirano je predlagatelju da na sljedećoj sjednici Odbora dodatno obrazloži navedeni Prijedlog.

Nastavno na raspravu, prilikom glasovanja o zaključku da se Hrvatskom saboru predloži donošenje predmetne Odluke, zaključak nije donesen, s obzirom da isti sukladno članku 47. Poslovnika Hrvatskoga sabora ( 3 ZA i 4 SUZDRŽANA) nije dobio potrebnu većinu nazočnih članova Odbora.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Valtera Boljunčića, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti mr. Jasena Mesića, potpredsjednika Odbora

POTPREDSJEDNIK

Mr. Jasen Mesić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 16. sjednici održanoj 5. prosinca 2012. godine Prijedlog za imenovanje člana Odbora za dodjelu Nagrade Faust Vrančić iz reda zastupnika članova Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora, upućenog ovom Odboru aktom od 4.prosinca 2012.

S tim u svezi, sukladno članku 39.stavku 2. Zakona o tehničkoj kulturi ( „ Narodne novine „ br. 76/93.,11/94 i 38/09) Odbor za obrazovanje,znanost i kulturu Hrvatskoga sabora predlaže imenovanje člana dr.sc. Damira Tomića iz reda zastupnika u Odbor za dodjelu Državne nagrade tehničke kulture Faust Vrančić.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 15. sjednici održanoj 29. studenoga godine 2012., Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, s Konačni prijedlogom zakona, P. Z .E.br. 204, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. studenoga 2012.

Odbor je u smislu članka 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Kako navodi predstavnik predlagatelja predloženim izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara određuje se da su kulturna dobra i preventivno zaštićena dobra koja sukladno ovom Zakonu predstavljaju nacionalno blago.Isto tako,Prijedlogom zakona produljuje se određeno vrijeme na koje se daje koncesija na kulturnom dobru,te se uređuje izvoz i iznošenje kulturnih dobara i preventivno zaštićenih dobara iz Republike Hrvatske.Također se propisuje pravo Republike Hrvatske da zatraži povrat kulturnih dobara neazkonito odnesenih s njezina teritorija na područje države članice Europske unije. Prijedlogom se brišu odredbe Zakona koje su sadržane u Dodatku I. Uredbe Vijeća (EZ) 116/2009 od 18. prosinca 2008. godine, o izvozu kulturnih dobara koja ima izravan učinak u zemljama članicama Europske unije, te se produljuje se rok važenja odredbe kojom se smanjuje broj obveznika, fizičkih i pravnih osoba dužnih plaćati spomeničku rentu iz članka 114.a Zakona, do 31. prosinca 2013. godine.

U raspravi članovi Odbora jednoglasno su podržali navedeni Prijedlog.
Raspravljajući o navedenom Prijedlogu članovi Odbora pozitivnim ocjenjuju intenciju predlagatelja, kojom se produljuju rokovi davanja koncesija na kulturnom dobru u Republici Hrvatskoj. Isto tako, u dijelu rasprave o implementaciji članaka 6. i 7. Prijedloga, a s ciljem njegova sveobuhvatnog normiranja, sugerirano je predlagatelju da razmisli i o mogućnosti davanja koncesije i na područja za koja je utvrđen status kulturnog dobra prije započinjanja postupka, naravno, ukoliko to područje čini dio obuhvata jedinstvene lokacije određenog projekta.

Budući da su kulturna dobra od iznimnog značaja za Republiku Hrvatsku, te s ciljem njihova daljnjeg očuvanja kvalitete i vrijednosti iskazan je nezadovoljavajući stav, pojedinih članova Odbora, s obzirom da su financijskih sredstava u tom području smanjena ispod odgovarajuće razine.

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru d o n o š e nj e

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU
KULTURNIH DOBARA

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora,a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora, odnosno Dunja Špoljar članica Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje,znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 14. sjednici održanoj 23. studenoga godine 2012. Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu, P. Z. br 202., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. studenoga 2012.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavnici predlagatelja istaknuli su da predložena zakonska rješenja omogućuju redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makorekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnoga proračuna Republike Hrvatske u 2013. godini.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 ZA 2 SUZDRŽANA i 2 PROTIV ) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

Zakona o izvršavanju Državnog proračuna
Republike Hrvatske za 2013 godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednikOdbora, odnosno Dunja Špoljar, članica Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 14. sjednici održanoj 23. studenoga godine 2012., Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2013. godinu, s prijedlogom projekcija za 2014. i 2015., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. studenoga 2012.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

U uvodnom obrazloženju predstavnici predlagatelja istaknuli su da da će donošenje ovoga Proračuna omogučiti brzu fisklanu konsolidaciju kao i osiguranje uvjeta za pozitivni ekonomski rast. Tako se u 2013. godini predviđa porast proračunskih prihoda u iznosu od 113,6 milijardi kuna ili 3,2, milijarde kuna više nego u predloženom rebalansu za 2012 godinu.Ukupni rashodi Državnog proračuna za 2013 godinu iznose 124,5 milijarde kuna, za 2014 godinu 128,4 milijarde kuna i 2015 godinu iznose 133,5 milijarde kuna.Slijedom ukupno planiranih prihoda u iznosu od 113,7 milijardi kuna te ukupno planiranih rashoda u odnosu od 124,5 milijardi kuna, manjak Državnog proračuna za 2013 godinu iznositi će 10,9 milijardi kuna ili 3,1 % BDP-a.

Na poziciji Ministarstva znanosti,obrazovanja i sporta Republike Hrvatske proicirana su sredstva u iznosu 11.297.199.543. kuna.
Na poziciji Ministarstva kulture Republike Hrvatske proicirana su sredstva u iznosu od 817.829.426.kuna.

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su navedeni Prijedlog. Raspravljajući o važnosti osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja, članovi Odbora smatraju da se proračunska sredstva u tom segmentu obrazovanja moraju povećavati, budući da obrazovanje predstavlju temelj za daljnje obrazovanje društva u cjelosti.

Budući da je u posljednjih nekoliko godina zabilježen pad ulaganja u znanost, visoko obrazovanje i znanstvena istraživanja, iskazan je stav da se izdvajanja za visoko obrazovanje,znanost moraju povećavati kako bi ista društvo pretvorila u glavni čimbenik gospodarskog razvoja Republike Hrvatske. Također sugerirano je predlagatelju da pri izradi proračuna za 2014. godinu razmisli i o provođenju decentralizacije financiranja jedinica lokalne i područne ( regionalne) samouprave.

Mišljenje je pojedinih članova Odbora i pozvanog dionika sjednice da je financiranje obrazovanja u Republici Hrvatskoj ispod zadovoljavajuće razine.S tim u svezi izražavaju nezadovoljstvo smanjenjem proračunskih stavki u svim područjima obrazovanja i znanosti, s obzirom da su sredstva koja se godinama izdvajaju premala da bi se znanost i obrazovanje pretvorila u motor razvoja.
Raspravljajući o Prijedlogu proračuna na poziciji Ministarstva kulture, iskazan je nezadovoljavajući stav, pojedinih članova Odbora, u pogledu smanjivanja pojedinih proračunskih stavki posebno u dijelu koji se odnosi na smanjenja u području zaštite kulturnih dobara, kao i dio koji se odnosi na smanjenje sredstava u području konzervatorsko-arheoloških istraživanja.Budući da su kulturna dobra od iznimnog značaja za Republiku Hrvatsku, te s ciljem njihova daljnjeg očuvanja kvalitete i vrijednosti dogovoreno je održavanje tematske sjednice Odbora pod naslovom „ Menađžment kulturne baštine“.

Također iskazan je pozitivan stav povećavanjem proračunskih sredstava Hrvatskom audiovizualnom centru odnosno HAVC-u, no naglašeno je da bi u financiranju HAVC-a trebala sudjelovati i neka druga resorna ministarstva.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 ZA 2 SUZDRŽANA i 2 PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da d o n e s e

DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA
2013. GODINU I PROJEKCIJE ZA 2014. I 2015. GODINU,

te sljedećih o d l u k a:
- Odluke o davanju suglasnosti na Finacijski plan Hrvatskih voda za za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje šednih uloga i sanaciju banaka za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Agencije za upravljanje državnom imovinom za 2013. godinu i projekcije za 2014. i 2015. godinu;

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora, odnosno Dunja Špoljar, članica Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 13. sjednici održanoj 21. studenoga godine 2012., Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu, s pripadajućim prilozima, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. studenoga 2012.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predstavljajući Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu, predstavnici predlagatelja naveli su razloge njegova donošenja te istaknuli da su rečene izmjene i dopune Državnog proračuna Republike Hrvatske posljedica nužne provedbe politike fiskalne konsolidacije. S tim u svezi naglasili su da je u usporedbi sa prethodnom godinom, manjak Državnog proračuna smanjen za 4 milijarde kuna odnosno 1,2%BDP-a. Prema novom planu ukupni prihodi Državnog proračuna iznose 110,3 milijarde kuna, što predstavlja povećanje od 1,4 milijarde kuna u odnosu na prvotni plan. Isto tako rashodi proračuna povećavaju se sa 118,8 milijardi kuna na 120,3 milijarde kuna odnosno za 1,5 milijardi kuna. Također naglašeno je da se ovim izmjenama i dopunama povećavaju rashodi koji pridonose očuvanju radnih mjesta i zaštiti najugroženijih skupina stanovništava. Na poziciji Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta proicirano je povećanje u iznosu 436.657.817 milijuna kuna što prema novom planu iznosi 12.064.376.358, u odnosu na prvotni plan koji je iznosio 11.627.718.541 kuna.

Izmjenama i dopunama Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu Ministarstvu kulture ukupna sredstva umanjena su za 5.500.000 kn. Prema proračunu ukupni prihodi bili su planirani u iznosu od 833.706.812 kn, dok prema izmijenjenom proračunu iznose 827.706.812 kn. Smanjenje sredstava izvršeno je u dijelu programa zaštitni radovi na spomenicima kulture za 3.000.000 kn, programi investicione potpore za 2.000.000 te programi izdavačke djelatnosti 500.000 kn.

Glavni Tajnik HAZU-a predstavljajući poziciji HAZU-a, naglasio je da su proračunska sredstva HAZU-e zadržana u istoj razini u odnosnu na prvotni plan, te da HAZU prihvaća Prijedlog izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu.

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su izmjene i dopune Državnog proračuna za 2012. godinu. Smatraju ga je realnim budući da je istim osigurana fiskalna konsolidacija te zadržana proračunska stabilnost. Stabilizaciju gospodarstva i donošenje nacionalne Strategije članovi Odbora smatraju ključnim čimbenikom za razvoj znanosti i obrazovanja u cjelosti.

Osim što su navedene izmjene i dopune Državnog proračuna ocijenili nerealnim i nepotpunim, mišljenje je pojedinih članova Odbora da ulaganja u obrazovanje, znanost,i istraživanja moraju biti na višoj razini. Pri tome naglasili su da se sredstva u području obrazovanja moraju povećavati, a ne smanjivati .Također iskazan je ne zadovoljavajući stav smanjem proračunih sredstava na poziciji Ministarstvu kulture Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (7 ZA i 3 PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

IZMJENA I DOPUNA DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE
ZA 2012 GODINU

te sljedećih odluka:
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih voda za za 2012. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za 2012. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Hrvatskih cesta za 2012. godinu,
- Odluke o davanju suglasnosti na izmjene i dopune Financijskog plana Državne agencije za osiguranje šednih uloga i sanaciju banaka za 2012. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Valter Boljunčić,predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr.Jasen Mesić potpredsjednik Odbora, odnosno Dunja Špoljar, članica Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje,znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 13. sjednici održanoj 21. studenoga godine 2012. Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu, P. Z. br. 196., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. studenoga 2012. godine.

Odbor je u smislu članka 140. Poslovnika Hrvatskoga sabora navedeno pitanje raspravio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Ovim prijedlogom Zakona mijenja se iznos proračunske zalihe,te iznos do kojeg Vlada Republika Hrvatske može zadužiti na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala.Istaknuto je da predložena rješenja omogućuju redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Proračuna u 2012 godini.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje znanost i kulturu Hrvatskoga sabora većinom glasova (7 ZA i 3 PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Državnog proračuna
Republike Hrvatske za 2012 godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti mr. Jasen Mesić potpredsjednika Odbora, odnosno mr. Dunja Špoljar, članica Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 12. jednici održanoj 14. studenoga godine 2012. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi P.Z. br. 192, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. studenoga 2012.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Predstavljajući Prijedlog zakona predstavnica predlagatelja ukazala je na važnost donošenja istoga te navela razloge na osnovu kojih je Ministarstvo pristupilo izmjeni i dopuni rečenog Prijedloga. S tim u svezi naglasila je, da se ovim Prijedlogom predlaže propisivanje zabrane rada u dječjim vrtićima i osobama prekršajno kažnjenim za prekršajna djela nasilničkog ponašanja u obitelji, kao i osobama kojima je izrečena zabrana rada ili im je prestao radni odnos zbog nezakonitog i/ili neprofesionalnog postupanja na štetu prava i interesa djece. Tako se ovim izmjenama i dopunama Zakona predlaže implementacija navedenih promjena u sustav predškolskog odgoja, posebice u odredbe Zakona kojima se propisuju uvjeti koje moraju ispunjavati osobe zaposlene u dječjim vrtićima. Ovim se izmjenama i dopunama Zakona predlaže definiranje mreže dječjih vrtića, te propisivanje jedinstvenih mjerila kojima mreža treba udovoljavati kako bi se svakom djetetu rane i predškolske dobi osigurala mogućnost uključivanja u neki od programa predškolskog odgoja i obrazovanja.Isto tako Prijedlogom zakona rješavaju se i zvanja odgojitelja odnosno uvjeti sukladno promjenama u području visokog obrazovanja( tj Bolonji). Također radi transparentnosti zapošljavanja svih radnika dječjih vrtića ovim zakonskim prijedlogom, predlaže se da natječaj za zasnivanje radnog odnosa dječji vrtići objavljuju na mrežnim stranicama i oglasnim pločama Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, mrežnim stranicama i oglasnim pločama vrtića.Prijedlogom zakona detaljno se uređuje ovlast, ureda državne uprave u županiji odnosno Gradskog ureda Grada Zagreba, u postupku donošenja rješenja kojim se dječjem vrtiću odobrava početak rada. Također u slučaju počinjenja prekršaja ovim se zakonskim prijedlogom propisuje sankcioniranje odgovornih osoba dječjeg vrtića.

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su navedeni Prijedlog, prvenstveno iz razloga što će njegovo donošenje unaprijediti sustav predškolskog odgoja i obrazovanje djece rane i predškolske dobi.Uvođenje obvezne predškole smatraju iznimo važnim ne samo u postupcima učenja nego i u postupcima prilagodbe djece na školski sustav, a što će na određeni način pridonijeti i njihovoj socijalizaciji.

Mišljenje je pojedinih članova Odbora i pozvanog sudionika sjednice da su navedene izmjene preuranjene, te da su iste trebale uslijediti nakon donošenja Strategije.Također sugerirano je predlagatelju da preispita članak 11.stavak 6. Zakona kako isti ne bio u koliziji sa Zakonom o radu.Isto tako iskazana je dvojba pojedinih članova Odbora da za provođenje ovoga Zakona nije potrebno osigurati sredstva u državnom proračunu Republike Hrvatske.

Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora većinom glasova ( 7 ZA i 3 SUZDRŽANA ) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka

1. prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi

2. Svi prijedlozi, primjedbe i mišljenja iznesena u radu Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela uputiti će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora ili mr.Dunja Špoljar članica Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 12. sjednici održanoj 14. studenoga godine 2012. Prijedlog zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru P.Z. br. 183, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 17. listopada 2012.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

U uvodnom dijelu predstavnica predlagatelja istaknula je da se predloženim Zakonom o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru uvodi Hrvatski kvalifikacijski okvir (u daljnjem tekstu: HKO) kao reformski instrument kojim se uređuje cjelokupni sustav kvalifikacija na svim obrazovnim razinama u Republici Hrvatskoj, kroz standarde kvalifikacija temeljene na ishodima učenja i usklađene s potrebama tržišta rada, pojedinca i društva u cjelini. Pored toga, HKO razvija i unaprjeđuje sustav osiguravanja kvalitete na svim razinama, uspostavlja osnove za priznavanje i vrednovanje neformalnog i informalnog učenja, te omogućava prepoznatljivost kvalifikacija stečenih u Republici Hrvatskoj na hrvatskom i europskom tržištu rada. Stoga će donošenje predloženog Zakona neminovno utjecati na postojeće zakone i propise u području obrazovanja i osposobljavanja te u drugim područjima, koja svojim propisima uređuju i pitanja obrazovanja i osposobljavanja, na način da se osigura njihova bolja međusobna usklađenost.

U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su navedi Prijedlog. Mišljenje je većine članova Odbora da će donošenje ovoga Zakona odnosno HKO-a pridonijeti provedbi cjelovite reforme obrazovnog sustava Republike Hrvatske kroz sustavno i aktivno uključivanje svih dionika u području obrazovanja i na tržištu rada.Također smatraju da će implementacija HKO-a omogućiti vertikalnu i horizontalnu prohodnost, a što će urediti sustav kvalifikacija na način da kvalifikacije odgovaraju kompetencijama na tržištu rada i budu razumljive poslodavcima ne samo na području Republike Hrvatske već i na europskom tržištu rada. Pozitivnim ocjenjuju uvođenja standarda zanimanja te standarda kvalifikacija s kojima će se usklađivati obrazovni programi, te stvaranje temelja za vrednovanje formalnog, neformalnog odnosno informalnog učenja. Osim što su podržali HKO kao ključni reformski instrument u obrazovanoj politici, iskazan je i stav predlagatelju da vodi računa da li će provedba HKO-a u određenim vremenskim rokovima ispuniti očekivanja određena Zakonom.

Raspravljajući o ulozi Nacionalnog vijeće za razvoj ljudskih potencijala mišljenje je pojedinih članova Odbora da isto kao strateško tijelo HKO-a ima prevelike ovlasti. Također sugerirano je predlagatelju da prilikom određivanja sastava Nacionalnog vijeća povede računa i o zastupljenosti predstavnika iz sektora predškolskog i osnovnog obrazovanja. Analizirajući osiguranje kvalitete primjene HKO-a putem Registra HKO-a, mišljenje je pojedinih članova Odbora da bi vođenje Registra odnosno pojedinih njegovih dijelova trebalo biti u nadležnosti samo jednoga Ministarstva, u ovome slučaju ministarstva nadležnog za obrazovanje.

Nakon provedene rasprave Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora većinom glasova ( 7 ZA i 3 SUZDRŽANA ) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključka

1. prihvaća se Prijedlog zakona o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru

2. Svi prijedlozi, primjedbe i mišljenja iznesena u radu Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela uputiti će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora ili mr. Dunja Špoljar članica Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 11. sjednici održanoj 11. listopada godine 2012., Prijedlog nacionalne strategije suzbijanja zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2012. do 2017.; koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 25. svibnja 2012.

Odbor je pitanje raspravio kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Kako navode predstavnici predlagatelja Nacionalna strategija predstavlja strateški dokument na području droga, te okvir za djelovanje svih državnih institucija i organizcija civilnog društva na suzbijanju zlouporabe droga, prevenciji ovisnosti te pružanju pomoći ovisnicima o drogama i povremenim konzumentima droga, ali i pružanju pomoći  pojedincu, obiteljima i društvu u cjelini na prevladavanju teškoća vezanih uz zlouporabi droga. Tako je vizija postavljena u Nacionalnoj strategiji smanjiti ponudu i potražnju droga u društva putem integriranog i uravnoteženog pristupa problematici droga pružiti odgovarajuću zaštitu života i zdravlja djece, mladih, obitelji i pojedinca.S ciljem ostvarenje vizije,naglašeno je da  nacionalna politika u području droga treba putem zdravstvenog, socijalnog, odgojno-obrazovnog i represivnog sustava te organizacija civilnog društva i javnih medija provoditi različite programe i pristupe koji su usmjereni sprječavanju zlouporabe droga među djecom i mladima, smanjenju zdravstvenih i socijalnih rizika vezanih za zlouporabu droga te programe zaštite djece, mladih, obitelji i cjelokupnog društva od zlouporabe droga i ovisnosti, kao i provoditi učinkovitu politiku smanjenja dostupnosti droga i organiziranog kriminaliteta droga na svim razinama.

U raspravi članovi Odbora istaknuli su da je problem ovisnosti o drogama globalni problem suvremenog društva koji zahtijeva  da se njegovom rješavanju pristupi s globalne, regionalne i nacionalne razine, s ciljem da se zaustavi rastuća pojava ovisnosti o drogama, te samim tim da se zaštite osnovne vrijednosti društvene zajednice, obitelji i pojedinca.

Također naglašena je važnost pravodobnog prepoznavanja problema i poduzimanja mjera kako bi se zaštitila djeca,mladi i njihove obitelji, s ciljem osnaživanja zdravstvenog odgoja i preventivnih pograma u odgojno obrazovanom sustavu. U tom smislu potrebna je sustavna edukacija učitelja/ica odnosno nastavnika/ica u odgojno-obrazovnim ustanovama kako bi  implementacija zdravstvenog odgoja u školskim ustanovama bila što kvalitetnija.

Raspravljajući o uključenosti lokalne/ regionalne  uprave u provedbi politike i implementaciji aktivnosti suzbijanja zlouporabe droga, mišljenje je članova Odbora da je potrebno pojačati ulogu županijskih povjerenstva, kao i unaprijediti koordinaciju i praćenja provedbe mjera na lokalnoj/ regionalnoj  razini.Isto tako iskazan je stav da se Programi prevencije ovisnosti trebaju početi provoditi već u sustavu predškolskog odgoja odnosno za djecu predškolske dobi.
Nakon provedene rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora jednoglasno je odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Nacionalne strategije suzbijanja zlouporaba droga u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2012.do 2017. godine, uz sljedeće amandmane:

AMANDMAN I

U poglavlju 1.2. Razvoj sustava za suzbijanje zlouporabe droga u Republici Hrvatskoj odlomak deveti mjenja se i glasi:

„Odgojno-obrazovni sustav je preuzeo najveći dio odgovornosti za organizaciju i provedbu programa prevencije ovisnosti u odgojno-obrazovnim ustanovama i visokim učilištima provodeći program obaveznog Zdravstvenog odgoja (Modul: Prevencija ovisnosti) u osnovnim i srednjim školama, te čitav niz drugih programa, projekata i aktivnosti kojima je osnovni cilj smanjiti zanimanje djece i mladih za kušanjem droga i drugih sredstava ovisnosti.“

AMANDMAN II

U poglavlju 4.1.1. Prevencija ovisnosti djece i mladih, odlomak drugi mjenja se i glasi glasi:

“Glavno načelo provedbe preventivnih programa treba biti integrirano i usmjereno na sve vrste ovisnosti uključujući konzumiranje legalnih sredstava kao što su duhan i alkohol, konzumiranje ilegalnih droga (marihuane i heroina) i neprimjereno uzimanje legalnih supstanci (inhalanti) i lijekova koji se dobivaju na recept, te druge ovisnosti kao što su klađenje, ovisnost o internetu i slično. S obzirom da je najveći broj djece i mladih obuhvaćen odgojno-obrazovnim sustavom, potrebno je sustavno educirati učitelje/ice i nastavnike/ice za što kvalitetniju implementaciju kurikuluma Zdravstvenog odgoja (Modul: Prevencija ovisnosti) u osnovne i srednje škole te ostale preventivne programe, projekte i aktivnosti uključiti u godišnji plan i program škola i drugih odgojno- obrazovnih ustanova. Novija istraživanja upućuju na potrebu uvrštavanja informacija o drogama i sredstvima ovisnosti u programe prevencije ovisnosti, uz naznaku da informacije trebaju biti prikladne dobi djeteta, a naglasak na negativnim učincima droga. U programima prevencije ovisnosti jaču ulogu treba imati zdravstveni sustav, posebno pri otkrivanju i tretmanu rizičnih skupina djece i mladih. U sustavu socijalne skrbi prema rizičnoj skupini djece i mladih prioritetno se trebaju poduzimati mjere obiteljsko-pravne zaštite. Preventivni programi u obiteljskom okruženju trebaju se usmjeriti afirmaciji pozitivnog roditeljstva i biti osmišljeni za poboljšanje obiteljskog povezivanja i odnosa, s ciljem povećanja uloge obitelji u prevenciji ovisnosti. U provedbi preventivnih programa usmjerenih obitelji, uz centre za socijalnu skrb, važnu ulogu imaju i obiteljski centri.“

AMANDMAN III.

U poglavlju 4.3 EDUKACIJA odlomak drugi mjenja se i glasi:
„Posebni ciljevi u tom području za iduće razdoblje su:
1. Organizirati specifične ciljane edukacije, seminare i radionice za sve subjekte uključene u sustav suzbijanja zlouporabe droga.
2. Organizirati permanentnu edukaciju svih nositelja provođenja Zdravstvenog odgoja (Modul: Prevencija ovisnosti) u odgojno-obrazovnom sustavu
3. Poticati osnivanje interdisciplinarnih znanstvenih i specijalističkih poslijediplomskih studija iz područja ovisnosti na kojima će se educirati stručnjaci različitih profila za rad u području ovisnosti o drogama.“

Obrazloženje:
Budući da je Ministrarstvo obrazovanja, znanosti i sporta Republike Hrvatske donijelo Odluku o uvođenju, praćenju i vrednovanju provedbe Kurikuluma zdravstvenog odgoja u osnovnim i srednjim školama, predloženim amandmanima nadopunjuje se strategija i osnažuje uloga zdravstvenog odgoja kako bi njegova implementacija u sustavu odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske bila što  kvalitetnija.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora  određen je  prof. dr. sc. Valter Boljunčić,  predsjednik Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora, odnosno mr.Dunju Špoljar članicu Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 10. sjednici održanoj 27. rujna 2012. Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za znanost Republike Hrvatske za 2011. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora sukladno odredbi članka 13. stavka 6. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju ( Narodne novine, br. 123/03,105/04, 174/04,46/07,45/09 i 63/11), dostavilo Nacionalno vijeće za znanost Republike Hrvatske, aktom od 29. lipnja 2012. godine.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 6. rujna 2012. godine, prema kojemu Vlada Republike Hrvatske smatra da Nacionalno vijeće za znanost Republike Hrvatske nije u proteklom razdoblju potpuno uspjelo u izvršenju pojedinih zakonskih obveza utvrđenih Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju( Narodne novine, br. 123/03,105/04, 174/04,46/07,45/09 i 63/11). Pri tome, Vlada Republike Hrvatske napominje da Nacionalno vijeće za znanost tijekom proteklih godina nije izradilo konzistentni prijedlog odgovarajućih mjera za unaprjeđenje znanstvene djelatnosti u Republici Hrvatskoj.

Nadalje Vlada Republike Hrvatske ističe da Nacionalno vijeće za znanost Republike Hrvatske nije tijekom proteklog višegodišnjeg razdoblja ispunilo zakonske zadaće proglašavanja znanstvenih centara izvrsnosti, niti je sudjelovalo u davanju mišljenja o osnivanja znanstveno-tehnoloških parkova.

Konačno, Vlada Republike Hrvatske smatra da Nacionalno vijeće za znanost ne ispunjava u dovoljnoj mjeri svoje zadaće tijela zaduženog za strateško promišljanje sustava znanosti.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica podnositelja Izvješća.

Iz Izvješća saznajemo da je Nacionalno vijeće za znanost tijekom 2011. godine donijelo Pravilnik o izmjenama Pravilnika o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja i Pravilnik o izmjenama Pravilnika o ustroju i načinu rada područnih vijeća i matičnih odbora.

U 2011. godini Nacionalno vijeće za znanost imenovalo je predsjednike i članove 23 matična odbora, ukupno je održano 87 sjednica, donesene su 1574 odluke o izboru u znanstvena zvanja, 49 negativnih odluka o izboru u znanstvena zvanja i jedna odluka o oduzimanju znanstvenog zvanja. Također, ukazana je i određena problematika odnosno navedene okolnosti koje su Nacionalno vijeće za znanost ograničavale u radu , primjerice poput nepravovremenog konstituiranja Nacionalnog vijeća za znanost i sl.

Raspravljajući o navedenom Izvješću, mišljenje je većine članova Odbora da Nacionalno vijeće za znanost kao strateško tijelo nije u potpunosti izvršavalo svoju zakonom određenu zadaću tijela zaduženog za strateško promišljanje sustava znanosti Republike Hrvatske.

Isto tako iskazan je stav da se Nacionalno vijeće za znanost tijekom 2011. godine nije bavilo kadrovskom politikom matičnih odbora.
Mišljenje je pojedinih članova Odbora da se pri ocjeni rada Nacionalnog vijeća za znanost treba sagledati i objektivne razloge koji su utjecali na sam rada Vijeća za proteklu godinu.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 7 ZA i 3 SUZDRŽANA) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zaključka

1. Ne prihvaća se Izvješće o radu Nacionalnog vijeća za znanost Republike
Hrvatske za 2011. godinu s obzirom da se Vijeće tijekom 2011. godine nije bavilo strateškim nego tehničkim pitanjima, uz napomenu da je i zbog nepravovremenog izbora svojih članova bilo djelomično spriječeno u svome radu.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić potpredsjednik Odbor, ili mr. Dunju Špoljar članica Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora raspravio je na 10. sjednici održanoj 27. rujna 2012. godine Prijedlog odluke o imenovanju predsjednika i članova Upravnog vijeća Agencije za znanost i visoko obrazovanje; koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 2. kolovoza 2012. godine.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Predstavnik predlagatelja ukratko je opisao postupak imenovanja predsjednika i članova Upravnog vijeća Agencije za znanost i visoko obrazovanje sukladno odredbama Zakona o osiguranju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju ( Narodne novine, broj 45/2009). U tome smislu istaknuo je da predsjednika i sedam članova Upravnog vijeća Agencije imenuje i razrješava Hrvatski sabor, i to predsjednika i dva člana na prijedlog Vlade Republike Hrvatske,jednog člana na prijedlog Rektorskog zbora, Vijeća veleučilišta i visokih škola, nacionalnog vijeća nadležnog za znanost, nacionalnog vijeća nadležnog za visoko obrazovanje, kao i jednog člana iz reda studenata na prijedlog Hrvatskoga studentskog zbora.

Stupanjem na snagu Odluke o imenovanju predsjednika i članova Upravnog vijeća Agencije, prestaje mandat dosadašnjem predsjedniku i članovima Upravnog odbora Agencije.

Raspravljajući o navedenom prijedlogu većina članova Odbora smatra da se prilikom predlaganja kandidata za članove Upravnog vijeća Agencije za znanost i visoko obrazovanje, nije vodilo računa o zastupljenosti kandidata iz drugih važnih područja znanosti,primjerice poput društvenih, humanističkih, biomedicinskih i zdravstvenih, te umjetničkih područja.
Nastavno na raspravu, prilikom glasovanja o zaključku da se Hrvatskome saboru predloži donošenje predmetne Odluke, zaključak nije donesen budući da sukladno članku 47. Poslovnika Hrvatskoga sabora ( 4 glasa ZA 3 SUZDRŽANA i 3 PROTIV) nije dobio potrebnu većinu glasova nazočnih članova Odbora.

Po završetku rasprave Odbor je većinom glasova ( 7 ZA 2 PROTIV 1 SUZDRŽAN ) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka

1. predlaže se Ministarstvu obrazovanja, znanosti i sporta Republike Hrvatske da prilikom imenovanja članova Upravnog vijeća Agencije za znanost i visoko obrazovanje vodi računa o ravnomjernijoj zastupljenosti i drugih znanstvenih područja.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Valtera Boljunčića, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti mr. Jasena Mesića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 10. sjednici održanoj 27. rujna godine 2012. Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju,
kojeg je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. rujna 2012.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.

Obrazlažući razlike između rješenja koja se predlažu Konačnim prijedlogom zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, predstavnica predlagatelja istaknula je kako je nadležno Ministarstvo u pripremi Konačnog prijedloga zakona prihvatilo sve prijedloge primjedbe i mišljenja iskazane na sjednici Hrvatskog sabora i njegovih radnih tijela, kao i mišljenja akdemske zajednice, te ih uvrstilo u tekst Konačnog prijedloga zakona.

U raspravi članovi Odbora izrazili su zadovoljstvo što je predlagatelj u Konačni tekst zakona uvrstio prijedloge akademske zajednice kao i prijedloge iskazane na sjednici Hrvatskoga sabora i njegovih radnih tijela.Raspravljajući o stjecanju akademskog naziva doktora znanosti, mišljenje je pojedinih članova Odbora da bi bilo dobro rješenje da se općim aktom Sveučilišta uz određivanje znanstvenog polja odredi i znanstvena grana znanstvenog djelovanja.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O AKADEMSKIM I
STRUČNIM NAZIVIMA I AKADEMSKOM STUPNJU

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasena Mesića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje,  znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 9. jednici održanoj  9. srpnja godine 2012. Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 127, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 5. srpnja 2012.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je ministar.

Kako navodi ministar glavna intencija ovoga Prijedloga zakona je stvaranje preduvjeta za kvalitetniji odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj školi, s osobitim naglaskom na prilagodbi pojedinih odredbi u korist učenika i sustava u cjelini.Tako se Zakonom propisuje mogućnost izvođenja nastave na nekom od svjetskih jezika uz odobrenje Ministarstva. Također Zakon omogućuje roditeljima prijevremeni upis u prvi razred osnovne škole ako dijete nema navršenih šest godina života, a predviđa se i mogućnost odgode upisa u prvi razdred osnovne škole za jednu školsku godinu pod određenim uvjetima.
Što se tiče načina nastavka obrazovanja i stjecanja kvalifikacija učenika u sustavu srednjoškolskog obrazovanja Zakonom se definira zadržavanje statusa redovitog učenika te mu se omogućava nastavk obrazovanja u četvorogodišnjem trajanju bez plačanja školarine.
S obzirom da važećim Zakonom nije precizno određen način izvođenja ekspermentalnih, alternativnih i međunarodnih programa a što je u primjeni otežavalo uvođenje navedenih  programa u sustav,ovim se Prijedlogom zakona ojačava uloga i ovlasti nadležnih agencija i ministarstava s ciljem postizanja profesionalne odgovornosti i potrebe obveznog strućnog praćenja i vrednovanja navedenih programa.

Isto tako ovim se Zakonom određuje nadležnost i ustroj Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje, koje će po strukturi biti strateško tijelo koje će usmjeravati i pratiti razvoj i kvalitetu sustava, predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj.    
U raspravi većina članova Odbora podržava donošenje ovoga Zakona, te su mišljenja da će njegovo donošenje, osigurati kvalitetniji sustav odgoja i obrazovanja u osnovnoj i srednjoj školi u Republici Hrvatskoj. Također smatraju da će njegova implementacija pridonijeti modernizaciji sustava, s ciljem postizanja bolje vertikalne i horizontalne prohodnosti učenika. Pozitivnim ocjenjuju  osnivanje Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje kao strateškog i stručnog tijela koje će pridonijeti razvoju  i kvaliteti predškolskog, osnovnoškolskog i srednjoškolskog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj.
Mišljenje je pojedinih članova Odbora da predmetni Zakon donosi određena poboljšanja, posebno u dijelu u kojem se jasno definiraju i osnivaju dvije vrste povjerenstava za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta. Raspravljajući o ustroju Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje, mišljenje je pojedinih članova Odbora da se ovim zakonskim Prijedlogom stječe dojam da se Vijeće za nacionalni  kurikulum pretvara u gore navedeno tijelo.Također, sugerirano je predlagatelju da  pravilnikom dodatno uredi pitanja koja se odnose stjecanja prava nastavka  srednjoškolskog obrazovanja u statusu redovnog učenika od strane učenika koji su završili nižu stručnu spremu.

Isto tako postavljena su i pitanja vezana za ukidanje ocjena odnosno ocjenjivanja učenika na polugodištima u školskim ustanovama, pri čemu je stav Ministarstva da je cilj takve Odluke, budući da polugodišta ne traju jednako, da se  učenicima, i nastavnicima  bez stresa i nepotrebnih opterećenja olakša rad u školskim ustanovama.
 
Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora većinom glasova  (8 ZA i 3 SUZDRŽANA) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru  da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI

u tekstu u kojemu ga je predložila Vlada Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je  prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora ili mr.Dunja Špoljar članica Odbora.
 

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje,  znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 8. sjednici održanoj  2. srpnja godine 2012. Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost, s Konačni prijedlogom Zakona  koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske,  aktom od 27. lipnja 2012.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je ministar.

U uvodnom obrazloženju minister je istaknuo da je temelj za donošenja ovoga Zakona Strateški okvir za razvoj 2006-2013, te program Vlade Republike Hrvatske 2011-2015 koji naglašava prednost visokog obrazovanja i znanstvenog istraživanja koja će biti u skladu s potrebama društvenog razvoja, tržišta rada i jačanja konkurentnosti hrvatskih materijalnih i nematerijalnih vrijednosti. Isto tako aktiviranjem  programa Fonda „Jedinstvo uz pomoć znanja“ UKF od strane ministarstva do kraja 2011 godine sredstvima Fonda financiran je 91. znanstveno tehnologijski projekt. Prilog k tome govori i podatak da se prema rezultatima vanjskih evaluacija Fond odlikovao nepristranošću znanstvenih recenzija, te da je zahvaljujući visokoj kvaliteti postupaka ocjenjivanja Fonda omogućeno financiranje najboljih istraživačkih grupa u Republici Hrvatskoj. Ujedno UKF financiranje omogućilo je postizanje boljih znanstvenih rezultata hrvatskih znanstvenika, objavljivanje radova u međunarodnim časopisima kao i pristup suvremenoj tehnologiji. S tim u svezi a s obzirom na sadašnju situaciju znanstvenog sustava u Republici Hrvatskoj, potrebno je navedene programe ujediniti na način da Zaklada preuzme  središnju i stožernu ulogu u vrednovanju i financiranju znanstvenih projekata, znanstvenika i znanstvenih organizacija na način da će provoditi i programe Fonda „Jedinstvo uz pomoć znanja“. Tako se ovim zakonskim prijedlogom precizira zakladna svrha i potpore koje Zaklada pruža znanstvenim istraživanjima koji su od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku. Također detaljno se određuju vrste programa u okviru kojih će Zaklada dodijeljivti potpore, te se propisuju korisnici, struktura potpora i postupak njihove dodjele. Donošenjem navedenog prijedloga osigurati će se stalni priljev sredstava Zakladi, te usmjeravanje njezinih ulaganja u najistaknutija istraživanja uz pomoću jasnih i transparentnih procedura i međunarodne recenzije.

S obzirom na činjenicu da financiranje sustava znanosti i viskog obrazovanja u Republici Hrvatskoj,nije na zadovoljavajućoj razini, te ga je potrebno mijenjati, većina članova Odbora podržala je navedeni Prijedlog smatrajući ga prvenstveno značajnim iskorakom u razvoju nacionalnog znanstvenog sustava u cijelosti. Mišljenja su da je sadašnji sustav Zaklade neracionalan i nefuncionalan, te da ga je potrebno nužno mijenjati.Također smatraju da će Zaklada u novom programskom razdoblju u potpunosti razviti sustav financiranja programa najkvalitetnijih znanstvenih istraživanja te financiranje najtalentiranijih hrvatskih znanstvenika.  
Mišljenje je pojednih članova Odbora da nije dobro riješenje što se nadležno  Ministarstvo odlučilo na donošenje predmetnog Zakona po hitnoj proceduri.Također smatraju da bi implemetacija istoga  pretvorila Zakladu u tijelo koje bi u budućnosti  financiralo sve znanstvene projekte odnosno svu znanost na području Republike Hrvatske. Raspravljajući o ulozi znanstvenih odbora  Zaklade mišljenje je pojednih članova odbora da su isti bili neovisni u svom radu, te  da ih ne treba ukidati.

Izrečena je i primjedba da nije jasan razlog donošenja promjene zakona jer se svi strategijski ciljevi spomenuti u uvodnim izlaganjima mogu sprovesti i s postojećom strukturom zakona.

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu  većinom glasova ( 6 ZA 1 SUZDRŽAN 2 PROTIV) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O HRVATSKOJ ZAKLADI ZA ZNANOST

u tekstu kako ga je predložila Vlada Republike Hrvatske

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora  određen je  prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK
prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 8. sjednici održanoj 2. srpnja 2012. godine Godišnje izvješće Hrvatske zaklade za znanost za 2011. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 18. stavka 1. Zakona o Hrvatskoj zakladi za znanost (Narodne novine, broj 117/01, 45/09 i 92/10), dostavio Upravni odbor Hrvatske zaklade za znanost, aktom od 4. svibnja 2012. godine.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 14. lipnja  2012. godine, prema kojem Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru  da se navedeno Izvješće prihvati.
Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik podnositelja Izvješća.

Uvodno podnositelji Izvješća istaknuli su da je Zaklada u 2011 godini obilježila 10 godina rada, u kojima je pokrenula niz programa koji su prepoznati u hrvatskoj znanstvenoj javnosti. O doprinosu Zaklade u sustavu visokog obrazovanja i znanosti u posljednjih deset godina govori podatak da je više od 450 projekata u vrijednosti od 70 milijuna kuna Upravni Odbor odobrio za financiranje. Isto tako, kako bi osigurala probir i financiranje najboljih projekata Zaklada je razvila stručan i strog postupak kompetitivnog vrednovanja projektnih prijedloga. 

Predstavljajući aktivnosti Zaklade u 2011. godini podnositelji Izvješća istaknuli su da je Upravni Odbor Zaklade napravio iskorak u radu Zaklade raspisivanjem natječaja za Istraživačke projekte i Suradne istraživačke programe, a koji su pridonijeli porastu projektnih prijedloga na natječaje Zaklade. Isto tako Zaklada je potpisala je Deklaraciju o pristupanju Europskoj povelji za istraživače i Kodeksu o zapošljavanju istraživača.

U 2011. godini Zaklada je na 7 natječaja, zaprimila 637 projektnih prijedloga na 7 otvorenih natječaja, najveći broj projektnih prijedloga zaprimljeno je za program Istraživački projekti (66%), a najmanji za program Partner (2%). Tijekom 2011. godine Zaklada je nastavila financirati ranije odobrene projekte u okviru Programa istraživačkih umrežavanja te programa EUROCORES. Ukupni prihodi Zaklade u 2011. godinu iznosili su 1.839.442,00 kuna,dok su rashodi iznosili 17. 637.880,00 kuna. Podnositelj izvješća predstavljajući financijsko poslovanje Zaklade istaknuo je problem nacionalnog financiranja znanstvenih istraživanja te su naglasili da Zaklada od 2012 godine nije u mogućnosti raspisivati programe i natječaje.

Raspravljajući o cjelokupnoj situaciji u kojoj se Zaklada trenutno nalazi, podnositelj Izvješća istaknuo je da zbog nedostatka sredstava za financiranje znanstvenih istraživanja u 2011 godini Zaklada nije ispunjavala uvjete za primanje u članstvo europske organizacije Science Europe, a što Upravni odbor Zaklade smatra jednim od prioriteta djelovanja Zaklade na međunarodnoj razini.

Nakon rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da prihvati

GODIŠNJE IZVJEŠĆE HRVATSKE ZAKLADE ZA ZNANOST ZA 2011. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Valtera Boljunčića, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti mr. Jasena Mesića, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK
Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 8. sjednici održanoj 2. srpnja  godine 2012., Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o akademskim i  stručnim nazivima i akademskom stupnju, P. Z. br. 110,  koje  je  predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvastke, aktom od 27. lipnja 2012. godine.

Odbor je pitanje razmotrio kao matično radno tijelo.

U uvodnom obrazloženju Ministar je naveo  razloge na osnovu kojih se pristupilo izmjenama i dopuni Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju („Narodne novine“ br. 107/07). Sukladno tome naglasio je da se  predmetnim Prijedlogom predlaže da se područje djelovanja doktora znanosti ne ograničava na granu, već da se uz akademski stupanj znanosti navodi samo znansteno područje,  te ukoliko je predviđeno općim aktom sveučilišta, i znanstveno polje.Isto tako Prijedlogom se  jasnije definira izjednačavanje stečenih naziva osoba koje su završile studij te stekle stručne nazive prema ranije važećim propisima. S tim u svezi  omogućiti će se širina znanstvenog djelovanja doktorima znanosti, kao i odgovarajuća zaštita stečenih prava osoba koje su sveučilišne odnosno stručne studije završile sukladno ranije važećim propisima, uz osnaženje njihove ravnopravnosti na tržištu rada i očuvanja zajamčenog prava na rad.

U raspravi članovi Odbora podržali su navedeni Prijedlog, no smatraju da je isti još potrebno dodatno analizirati i terminološko uskladiti,  u dijelu koji se odnosi na davanje mogućnosti korištenja akademskog naziva sveučilišni specijalist osobama koje su završile poslijediplomski stručni studij na veleučilištima i visokim školama u Republici Hrvatskoj.

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskom saboru da prihvati

PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O AKADEMSKIM I STRUČNIM NAZIVIMA I AKADEMSKOM STUPNJU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora  određen je  prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK
Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora raspravio je na 8. sjednici 2. srpnja  2012. godine Prijedlog odluke o razrješenju predsjednika Nacionalnog vijeća za znanost, Prijedlog odluke o razrješenju članice Nacionalnog vijeća za znanost i  Prijedlog odluke o imenovanju predsjednice i člana Nacionalnog vijeća za znanost, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 27. lipnja 2012. godine.
Odbor je pitanje raspravio kao matično  radno tijelo.

Budući da su se stekli zakonski uvjeti za razrješenje predsjednika i članice  Nacionalnog vijeća za znanost kao i uvjeti za imenovanje predsjednice i člana Nacionalnog vijeća za znanost, predstavnik predlagatelja istaknuo je da Vlada Republike Hrvatske sukladno odredbama članka 12. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine br. 123/03, 198/03, 105/04,174/04, 02/07,46/07,45/09,63/11)  utvrdila Prijedlog odluke o razrješenju predsjednika i članice  odnosno Prijedlog odluke o imenovanju predsjednice i člana  Nacionalnog vijeća za znanost.

Bez rasprave, Odbor je jednoglasno  odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese

Odluku o razrješenju predsjednika Nacionalnog vijeća za znanost,
Odluku o razrješenju članice Nacionalnog vijeća za znanost, i
Odluku o imenovanju predsjednice i člana Nacionalnog vijeća za znanost

u tekstu kako ih je predložila Vlada Republike Hrvatske.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Valtera Boljunčića, predsjednika  Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti  mr. Jasena Mesića,  potpredsjednika Odbora

PREDSJEDNIK
Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 7. sjednici održanoj 13. lipnja godine 2012., Izvješće o radu Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata za 2011. godinu,koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora, sukladno odredbi članka 9. Zakona o Hrvatskom memorijalno-dokumentacijskom centru Domovinskog rata (Narodne novine, broj 178/04), dostavio Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata, aktom od 11. travnja godine 2012.

Odbor je pitanje razmotrio kao matično radno tijelo.

Uvodno izlaganje podnijela je podnositeljica Izvješća.

U svom raspravljanju Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 31. svibnja o.g., prema kojemu Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da navedeno Izvješće prihvati.

Predstavljajući aktivnosti i djelatnost Centra za 2011. godinu, podnositeljica Izvješća naglasila je kako je Centar tijekom 2011. godine radio na prikupljanju i zaštiti arhivskoga gradiva iz Domovinskoga rata, istraživanju i obradi zahtjeva zaprimljenih od državnih i međunarodnih institucija, dvojezičnim izdanjima, te na izradi monografija i knjiga s tematikom Domovinskog rata.

Što se tiče prikupljanja i zaštite arhivskoga gradiva Centar je u 2011. godinu prikupio 2 hrvatske zastave, 28 arhivskih kutija , 132 registratora vojnih postrojbi i civilnih ustanova na okupiranom području RH, 190 VHS-a, 19 tiskovina, 2 plakata, 100 rola negativa te oko 700 pozitiva fotografija te 3 zemljovida. Isto tako radi zaštite arhivskog gradiva i sprječavanja daljnjeg oštećenja izvornika, tijekom 2011. godine digitalizirano je 197.641. skenova iz Zbirke arhivskog gradiva o ratu u Bosni i Hercegovini i 57.537. skenova ostalog arhivskog gradiva.

Predstavljajući kulturno-prosvjetnu i znanstvenu djelatnost Centra podnositeljica Izvješća naglasila je da je tijekom 2011 godine objavljeno 23 znanstvenih i stručnih radova zaposlenika Centra s temama iz Domovinskoga rata. Također tijekom 2011 godine Centar je sudjelovao u organizaciji oko 80 izložbi, zatim znanstvenih i stručnih skupova, javnih tribina i predavanja te promocija. Tako je uz vlastitu izložbu o počecima suvremene hrvatske države, Centar sudjelovao u pripremi izložbe Domovinski rat u postavi Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu, kao i u pripremi izložbe o stvaranju Zbora narodne garde u knjižnici M. Jurić Zagorke na Krvavom mostu u Zagrebu.

Konačno naglašeno je da je tijekom 2011. godine nastavljeno ulaganje u školovanje zaposlenika Centra, kao i posjećivanje mjesta važnijih događaja iz Domovinskoga rata i neposredan kontakt sa sudionicima događaja. Ukupni prihodi Centra u 2011. godini iznosili su 3.511.867 kuna, a rashodi 3. 598.770 kuna.

Podržavši navedeno Izvješće članovi Odbora odlučili su predložiti Hrvatskome saboru da prihvati

Izvješće o radu Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskog
centra Domovinskog rata za 2011. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odredio je prof. dr. sc. Valtera Boljunčića, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti akademika Željka Reinera, potpredsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 6. sjednici održanoj 23. svibnja 2012. Izvješće o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za 2011. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, aktom od 16. travnja 2012. godine.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici podnositelja Izvješća.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske (KLASA: 602-04/12-02/03, URBROJ: 5030112-12-2, od 17. svibnja o. g.), u kojemu Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskom saboru da prihvati Izvješće o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za 2011. godinu.

Na temelju članka 7. Zakona o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (Narodne novine br.: 34/91., 43/96., 150/02. i 65/09.), HAZU je Hrvatskome saboru uputio Izvješće o svojem radu u sažetom obliku na petnaest stranica, te u cjelovitom obliku otisnutom na stranicama Ljetopisa Hrvatske akademije, knjiga 115.

Predstavljajući aktivnosti za 2011. godinu podnositelji Izvješća istaknuli su da je tijekom 2011. godine održana svečana sjednica kojom je obilježena 150 godina postojanja Akademije, organizirano je 77 znanstvenih skupova, održano je 65 predavanja i 62 predstavljanja knjiga, 55 izložbi, 8 obrana magistarskih i doktorskih radova, te 15 komemorativnih sastanaka.

Tijekom 2011. godine Akademija je održala dvije redovite skupštine i dvije svečane sjednice. Tako su na redovitim skupštinama prihvaćena podnesena izvješća o cjelokupnom radu Akademije zatim, Planovi rada za 2012 godinu kao Prijedlog izmjena i dopuna Financijskog plana Akademije. Svečane sjednice održane su (prva) u povodu svečanog obilježavanja 150 godina HAZU-a, te (druga) u povodu dodjeljivanja nagrada HAZU-a za najviša znanstvena i umjetnička dostignuća u Republici Hrvatskoj za 2010. godinu.

Sukladno svojoj nadležnosti Predsjedništvo Akademije u 2011. godini održalo je devet redovitih sjednica. Tako se uz donošenje odgovarajućih odluka raspravljalo i o inicijativi intenziviranja i inoviranja rada Akademije, s ciljem otvaranja Akademije prema javnosti. S tim u svezi naglašeno je da je krajem 2011. godine predsjednik Akademije akademik Zvonko Kusić u okviru manifestacije Dani otvorenih vrata predstavio medijima prošlogodišnji rad Hrvatsje akademije znanosti i umjetnosti, čime je učinjen veliki iskorak da se Akademija što više otvori različitim aktivnostima prema široj javnosti.

Tijekom 2011. godine Zaklada Hrvatske akademije poticala je znanstveno-istraživački i umjetnički rad u Republici Hrvatskoj, odnosno sudjelovala je u financiranju ukupno 128 projekata, za koje je raspoređen iznos od 1.304.000,00 kuna.

Također u 2011. godini Odbor za međunarodnu suradnju povećao je opseg rada u odnosu na prethodnu 2010., godinu. Rad Odbora odnosio se na intenziviranje postojeće međunarodne suradnje Hrvatske akademije s međunarodnim znanstvenim organizacijama, te na rad na međunarodnim projektima. Istaknuta su sudjelovanja Akademije u HERA-i (Humanities in the European Research Area), ALLEA-i (All-European Academies), EMAN-u (Euro-Mediterranean Academic Network), te posebno u ESF-u (European Science Foundation). Naglašeno je da predstavnici Hrvatske akademije, u stalnim odborima Europske znanstvene zaklade, i aktivno sudjeluju u njezinu radu. Što se tiče međunarodne suradnje, Akademija je u 2011. godini ostvarila bilateralnu suradnju s 35 akademija, u okviru koje je studijski boravak u Republici Hrvatskoj ostvario 31 strani znanstvenik, dok je 39 hrvatskih znanstvenika posjetilo strane akademije.

Predstavljajući nakladničku djelatnost naglašeno je da je u proteklih 150 godina Akademija objavila ukupno 5.706 svezaka raznih publikacija. Akademija je u 2011 godini objavila ukupno 108 svezaka raznih publikacija i to: 20 knjiga, 19 zbornika radova, 30 svezaka časopisa, 2 knjige sažetaka, 23 kataloga izložbi, 2 deplijana, 2 rječnika, 2 izjave te 8 spomenica preminulim akademicima. Također je istaknuto da je u 2011 godini objavljeno francusko izdanje Edicija Hrvatska i Europa, kao i da je rad bio usredotočen na V svezak edicije pod radnim naslovom Suvremena hrvatska kultura.

Što se tiče djelatnosti Akademije tijekom 2011. godine ista se odvijala se u 9 razreda, 21 znanstveno-istraživačkoj jedinici, 4 muzejsko-galerijske jedinice i 14 znanstvenih vijeća i Hrvatskoj kristalografskoj zajednici.

Tijekom 2011. godine Akademijine znanstveno-istraživačke jedinice radile su na 31 znanstvenom projektu, osim toga realizirano je niz ostalih znanstvenih i umjetničkih zadatka.

U okviru muzejsko-galerijske djelatnosti Akademije tijekom 2011 godine organizirano je primjerice u Gliptoteci 20 izložbi, u Kabinetu grafike 6 izložbi, Strossmayerova galerija starih majstora bila je otvorena za javnost stalnim postavom Galerije, dok su u Hrvatskom muzeju arhitekture organizirane 2 izložbe i četiri predavanja.

Konačno, Predsjedništvo Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prihvatilo je Financijsko izvješće o poslovanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za 2011. godinu, pri čemu je istaknuto da su ukupni prihodi za 2011 godinu izvršeni u 97,72 %, dok su ukupni izdaci izvršeni 99,24 % u odnosu na planirane izdatke. Također, utvrdilo je Prijedlog financijskog plana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za 2012. godinu, te je prihvatilo zaključke o obilježavanju važnih obljetnica, organiziranja brojnih znanstvenih skupova u Akademiji, pitanjima o izboru u znanstvena i istraživača zvanja djelatnika Akademije.

Članovi Odbora pohvali su rad Akademije u protekloj godini kao i planove za sljedeću godinu. Pozitivnim ocjenjuju otvaranje Akademije prema medijima i široj javnosti, što smatraju velikim iskorakom iznimno važnim za daljni rad Akademije. Članove Odbora zanimao je podatak da li Akademija planira realizirati zaključak svog osnivača u svezi osnivanja novog Razreda Akademije odnosno Razreda za prikazbene umjetnosti (kazališnu i filmsku). S tim u svezi podnositelji Izvješća istaknuli su da s organizacijskog aspekta odnosno organizacijske strukture Akademije, osnivanje novog Razreda ne bi bilo dobro rješenje za Akademiju, jer bi isto zahtijevalo povećanje broja akademika i usitnjenosti pojedinih predmetnosti Razreda. Također, u raspravi ukazana je određena problematka koja se odnosi na sam položaj nekretnina u vlasništvu Akademije.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno odlučio predložiti Hrvatskome saboru da p r i h v a t i

IZVJEŠĆE O RADU HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI
I UMJETNOSTI ZA 2011. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti akademika Željka Reinera potpredsjednika Odbora, ili mr.sc. Dunju Špoljar članicu Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje,znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 5. sjednici održanoj 10. svibnja godine 2012, Prijedlog zaključka o potpori međunarodnoj inicijativi o ustanovljenju 5. studenoga Svjetskim danom romskog jezika, kojeg su predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavili Klubovi zastupnika Hrvatskog sabora: Klub zastupnika SDP-a, Klub zastupnika HDZ-a, Klub zastupnika HNS-a, Klub zastupnika nacionalnih manjina, Klub zastupnika Hrvatskih laburista-Stranke rada, Klub zastupnika HDSSB-a, Klub zastupnika HKU-a, Klub zastupnika IDS-a i Klub zastupnika SDSS-a, aktom od 26. travnja 2012. godine.

Odbor je ovo pitanje raspravio kao zainteresirano radno tijelo.

Osim što je naglasio važnost donošenja ovoga Prijedloga predstavnik predlagatelja i zastupnik romske nacionalne manjine u Hrvatskome saboru upoznao je članove Odbora s određenom problematikom s kojom se pripadnici romske nacionalne manjine, svakodnevno susreću prilikom uporabe svoga jezika.Tako je obrazlažući navedenu problematiku istaknuo da je romski jezik nestandardiziran i dijektalno podijeljen budući da pripadnici romske nacinalne manjine diljem svijeta koriste 60 dijelekata, ali da većina ipak govori jezikom romani ćib koji je i proglašen službenim romskim jezikom. O važnosti incijative za ustanovljenje 5. studenog Svjetskog dana romskog jezika govori podatak da je ista potekla iz Republike Hrvatske prilikom predstavljanja prvog Romsko-hrvatski i Hrvatsko-romski rječnika, a koju je prihvatila i Međunarodna unija Roma (IRU).

Sukladno navedenome, donošenje predmetnog Zaključka označavalo bi poticaj i primjer svim relevantnim i zainteresiranim institucijama i organizacijama u Republici Hrvatskoj, kao i drugim nacionalnim parlamentima i međunarodnim organizacijama, da podupru nastojanja pripadnika romske zajednice u očuvanju njihova kulturnog i nacionalnog identiteta.

Podržavši navedeni Prijedlog Odbor je jednoglasno odlučio predložio Hrvatskome saboru da donese

ZAKLJUČAK O POTPORI MEĐUNARODNOJ INICIJATIVI O USTANOVLJENJU 5. STUDENOGA SVJETSKIM DANOM ROMSKOG JEZIKA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio prof. dr. sc. Valtera Boljunčića, predsjednika Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 4. sjednici održanoj 19. travnja godine 2012. Prijedlog zakona o javnoj uporabi hrvatskoga jezika, prvo čitanje, P. Z. br. 10, predlagatelj Klub zastupnika Hrvatskih laburista - Stranke rada, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika Hrvatskih laburista – Stranke rada, aktom od 12. siječnja godine 2012., KLASA: 612-01/12-01/01, URBROJ: 65-12-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Predlagatelj navodi da je glavna intencija Prijedloga zakona, postići sustavnu zakonsku regulativu i obvezu uporabe hrvatskoga jezika u različitim područjima društvenog života, te omogućiti zaštitu položaja i uloge hrvatskoga jezika u javnim komunikacijama u Republici Hrvatskoj.

Predstavnici Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta obrazlažući Mišljenje Vlade Republike Hrvatske istaknuli su razloge zbog kojih je Prijedlog zakona neprihvatljiv. S tim u svezi naveli su da je Ustavom Republike Hrvatske propisana službena uporaba hrvatskog jezika i latiničnog pisma, čime je utvrđena obveza svih tijela državne vlasti, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave na obvezatnu uporabu hrvatskoga jezika i latiničnoga pisma. Također, uporaba hrvatskoga jezika u medijima i drugim sredstvima javne komunikaciji, u obrazovanju, znanosti, kulturi i poslovnoj komunikacij regulirana je posebnim propisima poput Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakona o elektroničkim medijima, Zakona o audiovizualnim djelatnostima. Isto tako obveza uporabe hrvatskoga jezika i latiničnog pisma u nazivima pravnih osoba propisana je Zakonom o trgovačkim društvima, Zakonom o ustanovama, te Zakonom o udrugama. Sukladno navedenome, stav je Vlade Republike Hrvatske da u Republici Hrvatskoj postoji sustavna zakonska regulativa kojom se uređuje način uporabe i položaj hrvatskog jezika u javnim i privatnim komunikacijama.

Također, Ugovorom o pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji predviđeno je da Republika Hrvatska postane punopravna članica EU a hrvatski jezik, ujedno postane jednim od službenih jezika EU, čime je položaj hrvatskoga jezika utvrđen pravnim odredbama na kojima se temelji pravna stečevina EU.

Članovi Odbora većinom su glasova suglasni sa stavom Vlade Republike Hrvatske, posebno u dijelu kojim je ocjenjeno da u zakonodavnom okviru Republike Hrvatske postoji zakonodavna regulativa koja normira uporabu i položaj hrvatskog jezika. Također smatraju, da bi implementacija navedenog prijedloga kao općeg pravnog akta bila neprovediva, posebno u dijelu koji se odnosi na područje visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 ZA i 1 PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da n e p r i h v a t i

PRIJEDLOG ZAKONA O JAVNOJ UPORABI HRVATSKOGA JEZIKA,

predlagatelja Kluba zastupnika Hrvatskih laburista - Stranke rada,

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 4. sjednici održanoj 19. travnja godine 2012., Prijedlog zaključaka o ograničenju korištenja sredstava u pravnim osobama od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku i lokalnu, odnosno područnu/regionalnu samoupravu i javnim osobama, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavio Klub zastupnika Hrvatskih laburista – Stranke rada, aktom od 14. veljače godine 2012., KLASA: 305-01/12-01/01, URBROJ: 65-12-02.

Odbor je pitanje raspravio kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnio je predstavnik predlagatelja.

Kako navodi predlagatelj glavna intencija navedenih Zaključaka je obvezati Vladu Republike Hrvatske da uredbom zabrani pravnim osobama od posebnog državnog interesa, kao i pravnim osobama u vlasništvu lokalne i regionalne samouprave, te javnim ustanova u vlasništvu države i/ili lokalne i područne (regionalne) samouprave, doniranje sredstava za potrebe sporta, tehničke kulture, kulture i znanosti, te humanitarne svrhe. Isto tako navedenim Prijedlogom utvrđuje se obveza Vladi Republike Hrvatske da uredbom ograniči pravnim osobama od posebnog državnog interesa i pravnim osobama u vlasništvu jedinica lokalne i regionalne samouprave, troškove za zaposlenike na razinu važećih kolektivnih ugovora i ukine sve udruge isplate radnicima koji nisu definirani kolektivnim ugovorima.

U svom raspravljanju Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 5. travnja 2012. godine, kojim Vlada Republike predlaže Hrvatskome saboru da predmetne zaključke ne prihvati.

Obrazlažući Mišljenje Vlade Republike Hrvatske predstavnik nadležnog ministarstva istaknuo je da je sukladno propisima u zakonodavnom okviru Republike Hrvatske za izvršenje uredbe kao pravnog akta potreban pravni temelj u propisu odnosu zakonu za čije se izvršenje uredba donosi.Tako je Zakonom o Vladi Republike Hrvatske (Narodne novine br. 150/11) propisano da Vlada Republike Hrvatske donosi uredbe za izvršenje zakona, te da ih donosi u skladu s Ustavom i zakonom.

Isto tako Vlada Republike Hrvatske smatra da nije dobro predloženo rješenje kojim se predlaže ukidanje donacija za potrebe sporta, tehničke kulture, kulture i znanosti te humanitarne svrhe, činjenicom što je poticanje sporta, tehničke kulture znanosti, i humanitarnih akcija od višestrukog interesa ne samo za Republiku Hrvatsku. Primjerice, predloženom zabranom brojni kulturni projekti i projekti zaštite kulturne baštine bili bi obustavljeni, dok bi pravne osobe koje potiču donacije u kulturna sredstva ostale bez predviđenih poreznih olakšica.

Također, donošenjem predmetnog zaključka derogirala bi se svrha Fonda za stipendiranje hrvatskih branitelja iz Domovinskoga rata i djece hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.

Članovi Odbora većinom su glasova podržali stav Vlade Republike Hrvatske o predmetnim zaključcima.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (6 ZA i 1 PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da n e p r i h v a t i

Z A K L J U Č K E O OGRANIČENJU KORIŠTENJA SREDSTAVA U PRAVNIM OSOBAMA OD POSEBNOG INTERESA ZA REPUBLIKU HRVATSKU I LOKALNU, ODNOSNO PODRUČNU/REGIONALNU SAMOUPRAVU I JAVNIM OSOBAMA,

predlagatelja Kluba zastupnika Hrvatskih laburista - Stranke rada

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 3. sjednici održanoj 20. veljače godine 2012. Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z. br. 39, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 16. veljače godine 2012., KLASA: 400-06/12-01/03, URBROJ: 65-12-02, uz projedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi zakon donese po hitnom postupku.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Predlagatelj navodi da je u okviru Mjera i smjernica za izradu proračuna 2012. godine naznačena obveza smanjenja neporeznih davanja, na osnovu koje je Ministarstvo kulture Republike Hrvatske u obvezi provesti aktivnosti koje se odnose na ukidanje neizravne spomeničke rente. Tako će se predloženim izmjenama Zakona ukinuti plaćanje spomeničke rente po osnovi obavljanja gospodarskih i drugih djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, čime će se smanjiti neporezni teret poduzetnicima i investitorima.

Članovi Odbora su većinom glasova podržali navedeni Prijedlog zakona smatrajući ga prvenstveno privremenom odnosno stabilizacijskom mjerom važnom za razvoj gospodarstva Republike Hrvatske. Suprotno, k tome mišljenje je pojedinih članova Odbora da predloženo zakonsko rješenje nije dobro , odnosno da je u jednom dijelu neodrživo, činjenicom što će njegova implemetacija otežati položaj tradicionalnih, odnosno malih obrtnika u obavljanju djelatnosti na području Republike Hrvatske. Također, smatraju da izuzimanje od plaćanja pojedinih fizičkih i pravnih osoba po osnovi gospodarskih ili drugih djelatnosti prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti kao privremene mjere neće doprinijeti razvoju gospodarstva u cjelini. Budući da je kulturna baština jedan od glavnih turističkih resursa, izuzetno značajna za razvoj društva u cjelini, prijedlog je nadležnom ministarstvu da iznađe novi model za očuvanje iste na području Republike Hrvatske i šire. Raspravljajući o prijedlogu amandmana Udruge Gradova Republike Hrvatske upućenog ovome Odboru stav je većine članova Odbora da je isti neprihvatljiv iz razloga što jedinice lokalne i regionalne (područne) samouprave dobivaju 60% prihoda od spomeničke rente.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (5 ZA i 4 PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNI ZAKONA O ZAŠTITI I OČUVANJU KULTURNIH DOBARA,

uz sljedeći amandman:

Članak 6. mijenja se i glasi:
"Ovaj Zakon objavit će se u Narodnim novinama i stupa na snagu 1. ožujka 2012. godine, a odredbe članka 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona ostaju na snazi do 31.prosinca 2012. godine."

Obrazloženje:

Odredba članka 1. kojom se propisuje nadležnost za izvršenje rješenja inspekcije nije privremenog karaktera, pa se stoga predlaže izmjena završne odredbe kako bi članak 1. ostao na snazi i nakon 31. prosinca 2012. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK
Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 2. sjednici 16. veljače godine 2012. Konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu, P. Z. br 38., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. veljače godine 2012., KLASA: 400-06/12-01/03, URBROJ: 65-12-02.

Odbor je pitanje raspravio kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Ovim prijedlogom zakona omogućuje se redovito izvršavanje prava i obveza proračunskih korisnika u skladu s makroekonomskom politikom i financijskim mogućnostima Državnog proračuna u 2012. godini.Tako se Prijedlogom zakona uređuju prava i obveze korisnika proračunskih sredstava i njihova namjenskog korištenja. Također se propisuju i ovlasti Vlade Republike Hrvatske za zaduživanje i izdavanje obveznica na inozemnom i domaćem tržištu novca i kapitala kao i ovlasti Vladi Republike Hrvatske u davanju jamstva. Prijedlogom zakona uređuje se upravljanje državnom imovinom, zaduživanje i tekuće otplate, upravljanje državnim dugom, poticajne mjere u gospodarstvu, kao i novčane kazne zbog povreda odredaba ovoga Zakona.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (8 ZA i 4 PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

Zakon o izvršavanju državnog proračuna
Republike Hrvatske za 2012 godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 2. sjednici 16. veljače godine 2012., Prijedlog Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2012. godinu, s prijedlogom projekcija za 2013. i 2014., koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. veljače godine 2012., KLASA: 400-06/12-01/02, URBROJ: 65-12-02.

Odbor je pitanje raspravio kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

U uvodnom obrazloženju predstavnik predlagatelja izvijestio je da je ovaj proračun rezultat potrebe usklađivanja fiskalne politike sa stvarnim mogućnostima kao i potrebama osiguravanja uvjeta pozitivnog ekonomskog rasta gospodarstva. S tim u svezi istaknuto je da proračun za ovu godinu iznosi 118,84 milijarde kuna, što predstavlja rashodovnu stranu proračuna dok su prihodi proračuna planirani u iznosu od 108,9 milijardi kuna.

Obrazlažući prihodovnu stranu proračuna istaknuto je da se ukupno porezno opterećenje u državi neće povećati te da će prihodi narasti za 1,4% u odnosu na prethodnu godinu.Rashodi proračuna za 2012 godinu manji su za 3,4 milijarde kuna u odnosu na prethodnu. Također istaknuto je da su ovim proračunom zaštićene socijalne naknade, davanja građana kroz dječji doplatak, rodiljne naknade te mirovine za koje predviđeno povećanje.

Na osnovu planiranih prihoda i rashoda procjena ukupni manjak proračuna države planiran za 2012. godini planiran je u iznosu od 3,3% BDP čime će manjak proračuna biti smanjen na razinu od 2,8% dok će izvanproračunski korisnici i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave bilježiti ukupan manjak na razini od 0,2% BDP-a.

Na poziciji Ministarstva kulture planirano je sniženje troškova u iznosu od 833.206.812 kuna što je smanjenje za 39.948.627 kn ili 4,4%. Sredstva proračuna u užem smislu iznose 687.000.000 kn dok su za 2011. godinu iznosila 737.419.496 kn. Prema tome sredstva su smanjena za 50.419.496 kn ili 6,8%. Gledajući strukturu sredstva najviše su smanjena sredstva namijenjena za plaće koja su u 2011. godini iznosila 253,8 mil.kn dok se za 2012. godinu predviđaju u iznosu od 228,4 mil. kn što je za 25,4 mil. kn manje ili 10%.

Sredstva za tekuće izdatke u 2011. godini iznosila su 83,00 mil. kn dok se za 2012. godinu planira 77,2 mil. kn što je smanjenje za 5,8 mil. kn ili 7%. Sredstva za programske aktivnosti u 2011. godini iznosila su 256,5 mil kn dok se za 2012. godinu planira 245,0 mil kn što je smanjenje za 11,5 mil. kn ili 4,4%. Navedeno smanjenje odnosi se u isključivo za programe zaštite spomenika kulture. Posebno se ističe da sredstva namijenjena realizaciji programskih aktivnosti Ministarstva kulture prijedlogom proračuna nisu smanjena već zadržana na razini sredstva prethodne godine. Što se tiče Hrvatske akademije znanosoti i umjetnosti prijedlogom proračuna smanjena su sredstva s 62.730.000 na 52.200.00 kuna.

Na poziciji Ministarstva obrazovanja znanosti i sporta planirano je sniženje troškova u iznosu od 11.557.718.541 ili 2,81% u odnosu na prošlu godinu. Navedeno smanjenje odnosi se na smanjena sredstva za plaće, dodatke za posebne uvjete rada, prekovremeni rad i rada na određeno vrijeme. S tim u svezi istaknuto je da se plaće učitelja i nastavnika školski ustanova neće smanjivati. Predstavljajući razvojnu stranu proračuna Ministar je ukratko naveo programe i projekte kojima su osigurana veća sredstva u odnosu na prošlu godinu, s tim u svezi primjerice naveo je da će se poticati inovacija i razvoj tehnologija kroz Poslovno-inovacijski centar Republike Hrvatske BICRO te Hrvatski institut za tehnologiju. Obrazlažući proračunska sredstva posebnih programa za provođenje programa nacionalnih manjina istaknuto je da se ista nisu smanjivila te da su osigurana u istome iznosu kao i za prošlu godinu.

Raspravljajući o rečenom prijedlogu većina članova Odbora smatra da je isti realan i racionalan, činjenicom što će predložene mjere štednje potaknuti kvalitetan razvoj gospodarstva Republike Hrvatske. S tim u svezi izneseni su određene primjedbe, prijelozi i sugestije. Tako članovi Odbora pozitivno ocjenjuju prijedlog Ministra kojim se plaće učitelja i nastavnika u školskim ustanovama neće nominalno smanjiti. Raspravljajući o osiguranim sredstvima u segmentu znanstveno-istraživačke djelatnost članovi Odbora pozdravljaju određena ulaganja u znanstveno-istraživačku djelatnosti, poput osiguravanja sredstava za izdavanje stručnih znanstvenih časopisa, kao i nabave inozemnih znanstvenih časopisa.

Raspravljajući o sredstvima na razini osnovnoškolskog i srednješkolskog obrazovanja mišljenje je pojedinih članova Odbora, da ista nisu dostatna, te da neće pridonijeti razvoju odgojno-obrazovnog sustava na nacionalnoj razini. S ciljem unaprijeđivanja odgojno obrazovnog sustava Republike Hrvatske, prijedlog je kompetentnom Ministarstvu da vodi skrb o Kapitalnim ulaganjima, a što bi pridonijelo u budućnosti rezultiralo boljom opremljenošću školskih ustanova kao i njihovoj izgradnji.

U dijelu rasprave o segmentu visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj članovi Odbora konstatirali su da je potrebno raditi na kvaliteti i učinkovitosti sustava visokog obrazovanja.

Raspravljajući o proračunu koji se odnosi na Ministarstvo kulture Republike Hrvatske mišljenje je pojedinih članova Odbora da su pojedine stavke proračuna nepotpune i nedorečene. Tako nedorečenim smatraju, pojedini članovi Odbora, stavku proračuna koja se odnosi na razvoj audiovizualne djelatnosti i industrije u Republici Hrvatskoj ističući da ista nije u potpunjena s izmjena i dopunama Zakona o audiovizuanim djelatnostima iz 2011. godine. S ciljem gospodarskog razvoja tradicionalnog i umjetničkog obrta u Republici Hrvatskoj mišljenje je da bi navedeno povećanje pridonijelo prosperitetu istog u cjelini, te na taj način značajno utjecalo na kulturnu baštinu Republike Hrvatske i pridonijelo društvenom i gospodarskom razvoju društva općenito.

U raspravi o sredstvima spomeničke rente mišljenje je pojedinih članova Odbora da ista nisu dostatna, te da ih je sukladno tome u sljedećem proračunskom razdoblju potrebno povećati.

Raspravljajući o programima kazališne i glazbeno-scenske djelatnosti članovi Odbora pozdravljaju intenciju predlagatelja kojom su za iste povećana sredstva u odnosu na prošlu godinu.Također, opravdanim smatraju i osiguranje proračunskih sredstava na proškogodišnjoj razini koja se odnosi na međunarodne programe. U dijelu rasprave o organizacijama civilnog društva u Republici Hrvatskoj primjerice u raspravi o Zakladi Kultura Nova iskazan je pozitivan stav kojim su osigurana proračunska sredstva u iznosu od 3.000.868 mil. kuna.

Nakon provedene rasprave, Odbor je većinom glasova (8 ZA i 4 PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskom saboru da donese

DRŽAVNI PRORAČUN REPUBLIKE HRVATSKE ZA
2012 GODINU I PROJEKCIJE ZA 2013 I 2014 GODINU,

te sljedećih odluka:

- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih voda za 2012. godinu i
projekcije za 2013. i 2014. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Fonda za zaštitu okoliša i energetsku
neučinkovitosti za 2012. godinu i projekcije za 2013. i 2014. godinu.
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Hrvatskih cesta za 2012. godinu i
projekcije za 2013.1 2014. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Državne agencije za osiguranje štednih
uloga i sanaciju banaka za 2012. godinu i projekcije za 2013. i 2014. godinu;
- Odluke o davanju suglasnosti na Financijski plan Agencije za upravljanje državnom
imovinom za 2012. godinu i projekcije za 2013. i 2014. godinu;

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 1. sjednici 25. siječnja godine 2012. Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 18 i Prijedlog zakona o izmjenama Zakona o prosvjetnoj inspekciji, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P. Z. br. 21, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 19. siječnja 2012. godine, uz prijedlog da se sukladno članku 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora predloženi Zakoni donesu po hitnom postupku. Odbor je o predloženim zakonskim prijedlozima proveo objedinjenu raspravu.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Izmjenama zakona usklađuje se Zakon o prosvjetnoj inspekciji (Narodne novine br. 61/11) i Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, sa Zakonom o sustavu državne uprave (Narodne novine 150/11), Zakonom o ustroju i djelokrugu ministarstva i drugih središnjih tijela državne uprave ( Narodne novine 150/11) i Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o državnim službenicima. Tako se izmjenama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi predlaže donošenje zakonskih odredbi koje će propisivati da ministar daje određene suglasnosti u postupcima imenovanja i razrješenja ravnatelja školskih ustanova, bez prethodnog mišljenja povjerenstva Ministarstva koje je donošenjem određenih propisa u međuvremenu prestalo postojat, dok se prijedlogom Zakona o prosvjetnoj inspekciji predlaže propisivanje ustroja prosvjetne inspekcije kao samostalne unutarnje ustrojstvene jedinice ministarstva nadležnog za obrazovanje, a na čeli s čelnikom prosvjetne inspekcije.

Članovi Odbora podržali su u raspravi navedene Prijedloge, smatrajući ih prvenstveno izmjenama nomoteničke, a ne sadržajne prirode, te posljedicom usklađenja s propisima koji su se u međuvremenu izmjenili. Raspravljajući o postupcima izbora odnosno razrješenja ravnatelja školskih ustanova, mišljenja je pojedinih članova Odbora da su navedene izmjene preuranjene te da iste ne pridonose transparentnosti samoga izbora ravnatelja školskih ustanova.

Raspravljajući o položaju jezika nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj predlagatelj je iskazao spremnost u poduzimanju određenih mjera kako bi se postigla kvaliteta jezika nacionalnih manjina u području odgojno-obrazovnog sustava Republike Hrvatke.

U raspravi o Prijedlogu Zakona o prosvjetnoj inspekciji izražen je većinski stav kojim se podržavaju rečene izmjene, na način da se istima osigurava samostalnost i neovisnost u djelokrugu rada.

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 ZA i 3 a PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da d o n e s e

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU
U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (8 ZA i 3 a PROTIV) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da d o n e s e

ZAKON O IZMJENAMA ZAKONA O PROSVJETNOJ INSPEKCIJI

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 1. sjednici 25. siječnja godine 2012. Izvješće o uredbama koje je Vlada Republike Hrvatske donijela na temelju zakonske ovlasti, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 12. siječnja 2012. godine, KLASA: 022-03/12-01/01, URBROJ: 65-12-02.

Odbor je pitanje raspravio kao zainteresirano radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja.

Bez rasprave, Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu odlučio je predložiti Hrvastkome saboru (sa 11 glasova ZA) da p r i h v a t i

IZVJEŠĆE O UREDBAMA KOJE JE VLADA REPUBLIKE
HRVATSKE DONIJELA NA TEMELJU ZAKONSKE OVLASTI;

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 1. sjednici 25. siječnja 2012. Izvješće o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za 2010. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, aktom od 15. travnja 2011. godine, KLASA: 021-12/11-09/11, URBROJ: 65-11-02.

Odbor je pitanje raspravio kao matično radno tijelo.

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici podnositelja Izvješća.

Na temelju članka 7. Zakona o Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (Narodne novine br.34/91, 43/96,150/02 i 65/09), HAZU je Hrvatskome saboru uputio Izvješće o svojem radu u sažetom obliku na deset stranica te u cjelovitom obliku otisnutom na stranicama Ljetopisa Hrvatske akademije, knjiga 114.

Podaci o istraživačkim projektima, dodijeljenim nagradama i priznanjima, održanim predavanjima, izložbama i drugim aktivnostima pokazuju da su članovi Akademije u područjima svojega djelovanja pridonijeli obilježavanju HAZU kao iznimne hrvatske znanstvene institucije.

Osim što je prema podnositeljima Izvješća HAZU za prošlu godinu vrlo uspješnim, podnositelji Izvješća su naglasili da su tijekom 2010. održana 34 znanstvena skupa, 8 skupština i njezinih znanstvenih vijeća, 6 svečanih sjednica, 18 javnih predavanja, 14 predstavljanja knjiga te 35 izložbi u organizaciji Akademijskih muzejsko-galerijskih jedinica.

U Izvješću je naglašeno da su znanstvenoistraživačke jedinice Akademije radile na 41 znanstvenom projektu, od kojih je nakon provedenoga postupka vrjednovanja rezultata rada 11 projekata dobilo uskratu financiranja od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa dok se ostali projekti financiraju do kraja 2011. godine.

Sukladno svojoj nadležnosti, Predsjedništvo Akademije u 2010. godini održalo je devet redovitih sjednica. Posebna pozornost bila je posvećena pripremama redovite i izborne skupštine na kojoj je izabrano novo vodstvo HAZU na čelu s akademikom Zvonkom Kusićem. Nadalje, Predsjedništvo je raspravljalo o preporuci Hrvatskoga sabora da se unutar HAZU osnuje Razred za prikazbene umjetnosti (kazališnu i filmsku). S obzirom da se 2011. godine obilježava 150. obljetnica HAZU, Predsjedništvo Akademije poduzelo je sve potrebne radnje kako bi se navedena obljetnica pod pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora proslavila na što dostojanstveniji način.

Tijekom 2010. godine povećao se opseg međunarodne suradnje Hrvatske akademije s međunarodnim znanstvenim organizacijama kao i rad na međunarodnim projektima.

Što se tiče Zaklade Hrvatske akademije, unatoč smanjenim sredstvima iz Državnoga proračuna za 2010. godinu, Zaklada je obavila zadaće poticanja znanstvenoistraživačkoga i umjetničkoga rada pri čemu je ostvarila dobit i povećala svoju osnovnu imovinu koja je iznosila 4.802.838,15 eura i 3.800.000,00 kuna .

Predstavljajući nakladničku djelatnost Akademije, istaknuto je da je u 2010. godini tiskan četvrti svezak edicije Hrvatska i Europa te uspješno pripremljen peti, posljednji svezak. Također, tijekom 2010. Akademija je u vlastitoj nakladi i u sunakladništvu objavila ukupno 86 publikacija – od toga 18 knjiga, 8 zbornika radova, 38 svezaka časopisa, 8 kataloga izložbi, 2 knjige sažetaka, 10 deplijana i jednu partituru.

Konačno, u 2010. godini Predsjedništvo HAZU utvrdilo je prijedlog Financijskog plana za 2011. godinu te je ujedno raspravljalo o obilježavanju važnih obljetnica, organiziranju brojnih znanstvenih skupova te o izboru u znanstvena i istraživačka zvanja djelatnika Akademije.

Odbor je u svom raspravljanju raspolagao i Mišljenjem Vlade Republike Hrvatske od 19. siječnja 2012. godine prema kojemu Vlada Republike Hrvatske predlaže Hrvatskome saboru da prihvati Izvješće o radu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za 2010. godinu.

Kako bi HAZU kao najviša znanstvena i umjetnička ustanova u Republici Hrvatskoj što kvalitetnije i transparentnije ostvarila svoju temeljnu zadaću, Vlada Republike Hrvatske sugerirala je sljedeće: tako, osvrćući se na tekst Izvješća HAZU-a Vlada Republike Hrvatske podržava odluku Predsjedništva HAZU o mjerama štednje odnosno smanjenju materijalnih troškova koje su uvjetovane smanjenjem sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske. No mišljenja je da se navedena sredstva ne bi smjela odnositi na sredstva koja se strogo doznačuju za rad na ugovorenim znanstvenim projektima te na aktivnosti i troškova vezanih uz normalan rad na znanstvenim projektima. S tim u svezi prijelog je Vlade Republike Hrvatske da HAZU razmotri mogućnost povećanja udjela vlastitih prihoda u odnosnu na ukupne.

Također, Vlada Republike Hrvatske predlaže HAZU da analizira postojeću dobnu strukturu članova Akademije, kao i udio broja službenika i namještenika u ukupnom broju zaposlenika u znanstveno-istraživačkim, muzejsko-galerijskim i stručnim jedinicama Akademije.

Ujedno, Vlada Republike Hrvatske podupire nastojanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti da se sve više otvara prema medijima i široj javnosti, te predlaže da Akademija izradi i implementira akcijski plan djelovanja na tom području.

Osim što su prihvatili Mišljenje Vlade Republike Hrvastke u cijelosti podnositelji Izvješća, istaknuli su, da je Predsjedništvo raspravljalo o preporuci Hrvatskoga sabora , te da po tom pitanju poduzimaju određene aktivnosti, kako bi prikazbene umjetnosti (kazališnu i filmsku) bile još više zatupljene u organizacijskoj strukturi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

U raspravi članovi Odbora podupiru nastojanja Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti da se svojim radom više otvara aktivnostima prema medijima i široj javnosti.

Prijedlog je nadležnog Ministarstva da se pri izradi Nacionalne strategije u znanosti i visokom obrazovanju uključi kao sudionik Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti kao krovna znanstvena institucija.

Nakon provedene rasprave Odbor je jednoglasno (11 glasova ZA) odlučio predložiti

Hrvatskome saboru da p r i h v a t i

IZVJEŠĆE O RADU HRVATSKE AKADEMIJE ZNANOSTI
I UMJETNOSTI ZA 2010. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK

Prof. dr. sc. Valter Boljunčić