Odbor za obrazovanje,  znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 47. sjednici održanoj  9. srpnja 2014., Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, s Konačni prijedlogom zakona, P. Z . 677, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike   Hrvatske, aktom od 18. lipnja 2014. Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju   raspravljao u svojstvu matičnog  radnog tijela.

Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja. Predstavnica predlagatelja istaknula je kako se navedenim Prijedlogom definira pojam konzervatorskog elaborata koji se prema potrebi izrađuje u postupku utvrđivanja posebnih uvjeta zaštite kulturnoga dobra.Također, istim se propisuje obveza upisa u zemljišnu knjigu i katastar zemljišno-knjižnih svojstva kulturnoga dobra i zemljišno-knjižnih čestica unutar prostornih međa kulturnoga dobra. Prijedlog zakona  precizira dostavu i način dostave rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra putem javne objave kada su drugi oblici dostave nemogući ili neprikladni.Isto tako, briše se odredba Zakona prema kojoj je za donošenje rješenja o prestanku svojstva kulturnoga dobra potrebno pribaviti prethodno mišljenje Hrvatskoga vijeća za kulturna dobra.Također, Prijedlogom se  briše odredba prema kojoj se temeljem potvrde nadležnog tijela o provedbi mjera zaštite može ostvariti pravo na naknadu radi ograničenja prava vlasništva, s obzirom da se potvrdom ne može odlučiti o navedenoj naknadi. Preciziraju se odredbe o pravu prvokupa, tako da se ono neće primjenjivati na zgrade koje nisu starije od pedeset godina i nisu pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, a nalaze se unutar zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina. Isto tako, propisuje se odredba o zasnivanju zakonskog založnog prava radi osiguranja naplate povrata sredstava uloženih iz državnog proračuna, proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave ne primjenjuje na nepokretna kulturna dobra u vlasništvu vjerskih zajednica koja se koriste za vjerske svrhe.

Prijedlogom zakona usklađuju se odredbe o davanju koncesije sa Zakonom o koncesijama, te se produljuje vrijeme na koje se daje koncesija na kulturnom dobru,te se   uređuje utvrđivanje posebnih uvjeta zaštite kulturnoga dobra u postupku izdavanja lokacijske dozvole i građevinske dozvole.Isto tako, uređuje se utvrđivanje posebnih uvjeta zaštite kulturnoga dobra za gradnju jednostavnih i drugih građevina te radova unutar kulturno-povijesne cjeline za koje nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu.Nadalje,uređuje se izdavanje prethodnog odobrenja za radnje koje bi mogle prouzročiti promjene na kulturnom dobru, odnosno koje bi mogle narušiti cjelovitost kulturnoga dobra kao i uređuje se postupanje nadležnog tijela u slučaju kada investitor ili izvođač radova poduzme radnju ili zahvat na kulturnom dobru za koje je potrebna građevinska dozvola, prethodno odobrenje ili potvrda glavnog projekta, odnosno poduzme radnju ili zahvat na kulturnom dobru protivno građevinskoj dozvoli, prethodnom odobrenju ili potvrđenom glavnom projektu. Također, uređuje se postupanje nadležnog tijela ako nadzirana osoba ne postupi po rješenju inspektora, kao i način provođenja nadzora nad prometom pokretnih kulturnih dobara. Prijedlogom  zakona uređuje se sastav i način imenovanja Hrvatskoga vijeća za kulturna dobara, te se  uređuju prekršajne odredbe.
               
U raspravi  većina članova Odbora glasova podržava donošenje ovoga Zakona. No, smatraju da bi se određena predložena riješenja trebala dodatno doraditi pri čemu je  pozitino ocijenjena mogučnost  rasprave Prijeloga zakona u prvom čitanju .Tako je u raspravi iznijeta primjedba na nelogičnost odredbe  članka 7. Zakona  kojom se propisuje da se odredba o osnivanju zakonskog založnog prava ne primjenjuje na nepokretno kulturno dobro u vlasništvu vjerske zajednice koje se koristi za vjerske svrhe.Također, istaknute su primjedbe na odredbe koje propisuju postupak davanja koncesija na kulturnom dobru, pri čemu je istaknuto da Ministarstvo kulture u navedenome postupanju  mora imati popis kulturnih dobara koja moraju ići u postupak koncesije,a koja moraju biti vidljiva u Registru koncesija. U raspravi također iskazana je  primjedba na  članak 22. Prijedloga kojom predsjednika i članove Vijeće za kulturna dobra imenuje isključivo  ministar/ica kulture, što prema važećem zakonu nije slučaj budući da je predsjednika i tri člana imenovao ministar/ica, dok su u  sastav Vijeća po položaju činili  primjerice ravnatelj Hrvatskog restauratorskog zavoda,ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva, glavni ravnatelj Naciopnalne i sveučilišne knjižnice i dr .

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora većinom glasova ( 8 ZA 3 PROTIV) odlučio je predložiti Hrvatskome saboru donošenje zaključaka

1. O Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara s Konačnim prijedlogom zakona, P. Z . 677, provest će se prvo čitanje zakona

2. Sva mišljenja, primjedbe i  prijedlozi iznesena u raspravi uputiti će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora  određen je  prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora, odnosno Dunja Špoljar članica Odbora.

PREDSJEDNIK
izv.prof.dr.sc. Valter Boljunčić