Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 51. sjednici održanoj 2. prosinca 2014., Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, s Konačnim prijedlogom Zakona, P.Z.E. br. 763; koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. studenoga 2014.
Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora o navedenom pitanju raspravljao u svojstvu matičnog radnog tijela.
Uvodno obrazloženje podnijela je predstavnica predlagatelja.
Predstavnica predlagatelja istaknula je kako se ovim zakonskim Prijedlogom usklađuje zakonodavstvo Republike Hrvatske s zakonodavstvom Europske unije.
Obrazlažući važnost donošenja ovoga zakonskog Prijedloga predstavnica predlagatelja naglasila je kako se ovim Prijedlogom zakonom jasnije određuje koliko puta učenik srednje škole može upisati isti razred, te koliko puta to pravo može koristiti tijekom srednjeg obrazovanja. Isto tako, navela je da će se ovim Zakonom jasnije propisati obveze, te postupci vezani uz pohađanje, odnosno prestanak pohađanja izbornog predmeta, te obveza utvrđivanja jezičnih kompetencija na stranom jeziku koji učenik želi učiti kao prvi strani jezik, ako u školi u koju se preselio nema mogućnosti nastavka učenja prvog stranog jezika.
Također, ovim Zakonom produljuje rok za donošenje školskog kurikuluma do 30. rujna tekuće godine. Isto tako, navela je da se ovim Zakonom po prvi puta propisuju slučajevi u kojima odgojno-obrazovni rad iznimno može trajati kraće od vremena propisanog Zakonom.
Osim što će se ovim zakonom Prijedlogom jasnije definirati organizacija rada osnovne škole s obzirom na ustroj kombiniranog razrednog odjela, istim će se jasnije definirati pravo učitelja, nastavnika, roditelja i učenika, na način da mogu izravno utjecati na odredbe kućnog reda škole i etičkog kodeksa škole. Naime, ovim će se Zakonom na drukčiji način definirati pedagoške mjere, a kriteriji za izricanje pedagoških mjera bit će propisani podzakonskim aktom. Isto tako navela je kako je izmjenama i dopunama Zakona iz 2012. godine ukinuto zaključivanje ocjena na polugodištu, no i dalje je ostala zakonska obveza odgojno-obrazovnih radnika prema kojoj su na kraju prvog polugodišta bili dužni izraditi pisano izvješće o postignutom uspjehu iz nastavnih predmeta i o vladanju. S tim u vezi, ovim zakonom i dalje ostaje obveza obavješćivanja o ostvarenim rezultatima učenika na kraju prvog polugodišta, međutim o načinu na koji će se to ostvarivati odlučuje škola. Jednako tako, Zakonom je propisano tko tijekom nastavne godine na osnovi praćenja i vrednovanja utvrđuje zaključnu ocjenu iz nastavnog predmeta, a tko ocjenu iz vladanja. U vezi s navedenim, ovim će se zakonom jasnije propisati postupak utvrđivanja zaključne ocjene iz nastavnog predmeta, odnosno zaključne ocjene iz vladanja na kraju nastavne godine.
Budući da važećim Zakonom nije na jasan način propisano tko sve može u osnovnoj školi obavljati poslove učitelja predmetne nastave, ovim će se Zakonom na jasniji način propisati tko sve i u kojim slučajevima može u osnovnoj školi obavljati poslove učitelja Stoga se ovim Zakonom jasno propisuje obveza otkazivanja ugovora o radu radnicima školskih ustanova koji su pravomoćno osuđeni za kaznena djela koja su propisana kao zapreka za rad u školskim ustanovama.
Također,ovim su Zakonom na jasniji način propisani uvjeti te studij odgovarajuće vrste koji mora završiti osoba koja se natječe za mjesto ravnatelja, kao i ostali uvjeti. Jednako tako, propisano je u kojim se slučajevima imenuje vršitelj dužnosti ravnatelja, tko može biti imenovan za vršitelja dužnosti ravnatelja, te prava i dužnosti osobe koja je imenovana vršiteljem dužnosti ravnatelja.
U raspravi članovi Odbora većinom glasova podržali su donošenje navedenog Zakona. Naime, većinsko je stajalište da će donošenje izmjena i dopuna Zakona uvesti red u odgojno obrazovni sustav u Republici Hrvatskoj. Na tragu toga pozitivnim su ocijenjena zakonska rješenja kojima se poboljšava status /ugled učitelja, odnosno rješenja kojima se preciznije definiraju prava učitelja, nastavnika i učenika. Isto tako, podržana su rješenja koja pobliže definiraju izricanje pedagoških mjera kao i uvođenje predmetne nastave.
Shodno tome, zauzeto je stajalište kako je ovaj prijedlog izmjena i dopuna Zakona na istom tragu kao i nedavno prihvaćena Strategija odgoja i obrazovanja – podizanja razine ugleda učitelja, odnosno učiteljica. Neki alati koji mogu poslužiti u toj namjeri, a predloženi su ovim Zakonom, su provođenje odgojno-obrazovne podrške i stručnog tretmana za učenike, zaključivanje zaključne ocjene i dopunski rad na kraju nastavne godine.
Zbog velikih razlika u statusu i stupnju obrazovanja učitelja i nastavnika, valja oprezno pristupiti konačnom formuliranju definicije osoba koje mogu obavljati poslove učitelja predmetne nastave.
Tema rasprave bila je i stručna sprema odnosno uvjeti koje mora ispunjavati osoba koja su se imenuje za ravnatelja školske ustanove, točnije odredbe članka 33. Prijedloga.Također, članove Odbora zanimalo je da li će implematacija ovog zakonskog Prijedloga ukloniti prepreke koje se u zadnje vrijeme pojavljivale u postupcima upisivanja učenika u srednjoškolske ustanove. Naime članovi Odbora smatraju da se postojeća zakonska rješenja u navedenom postupanju nisu pokazala dovoljno kvalitetnim rješenjem.
Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora većinom glasova ( 9 ZA 1 SUZDRŽAN) odlučio predložiti Hrvatskome saboru d o n o š e nj e
ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ODGOJU I OBRAZOVANJU U OSNOVNOJ I SREDNJOJ ŠKOLI
Uz sljedeći amandman:
AMANDMAN na članak 23.
Iza članka 23. dodaje se članak 23 a. koji glasi:
U članku 89. iza stavka 8. dodaje se 9. stavak koji glasi:
„(9) za svoj rad Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje odgovorno je Hrvatskom saboru kojem najmanje jednom godišnje podnosi Izvješće o svome radu .“
Obrazloženje:
Predloženim amandmanom dopunjuje se članak 89. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi kojim se normira obveza podnošenja godišnjeg Izvješća o radu Nacionalnog vijeća za odgoj i obrazovanje Hrvatskome saboru.
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je izv. prof. dr. sc. Valter Boljunčić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove odsutnosti mr. Jasen Mesić, potpredsjednik Odbora, odnosno Dunja Špoljar članica Odbora.
PREDSJEDNIK
Izv.prof.dr.sc. Valter Boljunčić