Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora razmotrio je na 47. sjednici održanoj 9. srpnja 2014. godine Prijedlog strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, koju je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske aktom od 3. srpnja 2014. Odbor je u smislu članka 97. Poslovnika Hrvatskoga sabora pitanje raspravio u svojstvu matičnog radnog tijela.
Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici predlagatelja. Predstavnici predlagatelja istaknuli su kako Republika Hrvatska prepoznaje obrazovanje i znanost kao svoje razvojne prioritete budući da joj jedini mogu donijeti dugoročnu društvenu stabilnost, ekonomski napredak i osiguranje kulturnog identiteta. Nužnost izrade hrvatske Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije proizlazi iz dubokih promjena u kojima se nalazi hrvatsko društvo, a koje su posljedica promijenjena globalizirajućeg okružja, ali i unutarnjih društvenih, ekonomskih, kulturnih i demografskih promjena. Takve okolnosti zahtijevaju dugoročno promišljanje o mjestu obrazovanja i znanosti u društvu, a napose u stvaranju inovativnog društva i gospodarstva, prilagodljivog budućim izazovima koje je danas teško ili nemoguće predvidjeti.
Obrazovanje na svim razinama ispunjavat ce trajnije svoju ulogu u trokutu znanja ako rezultati istraživanja i inovacija budu primjereno utjecali na obrazovne procese. Obrazovna okružja moraju biti unaprijeđena, poticanjem stvaralačkog razmišljanja i inovativnog djelovanja. Obrazovanje ce biti zasnovano na sljedećim načelima: opće osnovno obrazovanje bit ce obvezno,bit ce osigurana horizontalna i vertikalna prohodnost sustava, sve osobe napose one izložene marginalizaciji i isključenosti bit ce uključene u sustav obrazovanja koje će biti utemeljeno na znanstvenim spoznajama, poštovat ce se ljudska prava i prava djece, svi djelatnici u sustavu bit će kompetentni i poštovat ce profesionalnu etiku, odluke ce se donositi na demokratski način uz sudjelovanje svih ključnih čimbenika, škole i nastavnici bit ce samostalni u osmišljavanju svojeg rada, poštovat će se interkulturalizam i europska dimenzija obrazovanja.
Osnovno načelo na kojem se zasniva Strategija jest autonomija svih institucija u području obrazovanja i znanosti, kao i autonomija svih djelatnika. Da bi se to ostvarilo, potrebno je stvoriti preduvjete. Prvo, treba jasno dogovoriti ishode svakoga pojedinog segmenta obrazovanja, kao i istraživačkog rada. Hrvatski kvalifikacijski okvir u tom je smislu važan alat. Drugi je preduvjet postojanje sustava osiguravanja kvalitete, kojim ce se provjeravati uspješnost obrazovnih procesa i istraživačkog rada. Takav sustav sada postoji samo u dijelovima (AZVO) ili ne ispunjava svoje zadaće u potpunosti (NCVVO), dok dijelovi obrazovnog sustava nisu praćeni nikakvim osiguravanjem kvalitete (predškolski odgoj, osnovnoškolsko obrazovanje, obrazovanje odraslih). Važan preduvjet autonomije djelatnika jest podizanje razine njihovih kompetencija unapređivanjem sustava inicijalnog obrazovanja i stalnoga stručnog usavršavanja.
Autonomija predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola, ustanova za obrazovanje odraslih,visokih učilišta i istraživačkih institucija, uz primjereno financijsko nagrađivanje zaposlenika, potiče inicijativu i kreativnost zaposlenih u sustavu, osigurava dignitet odgojitelja, nastavnika, stručnih suradnika i istraživača, omogućuje lakšu prilagodbu obrazovnih i istraživačkih procesa te time omogućuje njihovu bolju kvalitetu. Autonomija je i dosad postojala u visokoškolskim i istraživačkim ustanovama, ali je u primarnom i sekundarnom obrazovanju bila gotovo u potpunosti sputana. Uspostavom autonomije škola i vrtića nastavnici i odgojitelji postaju kreatorima aktivnosti u procesu učenja i odgajanja u čijem se središtu nalazi učenik.
Autonomija pretpostavlja preuzimanje odgovornosti za uspješan ishod obrazovnog procesa, što se provjerava sustavom samovrednovanja i vanjskog vrednovanja. Uspješnost mora ustanovama i zaposlenicima donositi dodatne poticaje, a neuspješnost pomoć, odnosno sankcije.
U provedbi mjera za postizanje ciljeva Strategije posebnu važnost imaju sveučilišta kao mjesta na kojima se stvaraju nova znanja i prenose studentima i drugim korisnicima; kao mjesta koja aktivno sudjeluju u osmišljavanju i ostvarivanju procesa obrazovanja i istraživanja; napokon, kao mjesta na kojima se obrazuju oni koji ce biti nositelji sustava obrazovanja i istraživanja. Istraživačka sveučilišta u kojima se obrazovanje zasniva na istraživanju temelj su društva i gospodarstva zasnovanih na znanju i inovativnosti. Takva sveučilišta obilježava međusobna različitost umjesto uniformnosti i sličnosti te interdisciplinarnost, multidisciplinarnost i transdisciplinarnost u obrazovnom i istraživackom djelovanju. Na takvim sveučilištima obrazovna je paradigma „učenje putem istraživanja”. Sveučilišta moraju preuzeti aktivnu ulogu u prijenosu inovacija iz znanosti u gospodarstvo i društvene djelatnosti te moraju imati važnu ulogu u sustavu cjeloživotnog obrazovanja kreirajući obrazovne kurikulume te programe edukacije i doedukacije (napose stručnjaka koji rade u sustavu obrazovanja), kao i stvaranjem suvremenih nastavnih pomagala. Sveučilišta moraju imati aktivnu ulogu u svojemu neposrednom okruženju, odnosno treba raditi na na jačanju veza između sveučilišta i gospodarstva.
Uspješno gospodarstvo ne može se postići samo uspostavljanjem marketinških i tržišnih mehanizama ako ne postoje novi inovativni proizvodi koji se na to tržište mogu plasirati. Svako se gospodarstvo upravo sastoji od tehnologija, a pravi napredak privrede postiže se samo inoviranjem postojećih ili uvođenjem novih tehnologija, procesa i usluga. Prema tome, uspješna inovativna sredina mora njegovati sve tri sastavnice inovacijskog procesa: izumiteljstvo, razvoj i marketing.
Proces provedbe strategije razvoja obrazovnog i istraživačkog prostora, što uključuje odgovarajuće zakonodavstvo te konkretne mjere i odluke, mora biti popraćen potporom svih ministarstava, pripadnih agencija i ostalih državnih institucija te koordinacijom svih strategija koje se dotiču obrazovanja i znanosti. Provedbu Strategije koordinirat ce i pratiti Posebno stručno povjerenstvo pri Uredu predsjednika Vlade Republike Hrvatske.
U raspravi većina članova Odbora podržala je donošenje Navedenoga dokumenta ocijenivši ga iznimno važnim i kvalitetnim činjenicom što isti obuhvaća sve razine obrazovanja naglašavajući važnost obrazovanja i znanosti kao posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. S ciljem pojedinih ciljeva koji su u pojedinim tumačenjim nejasni iznesena su određena mišljenja,primjedbe i prijedlozi. Tako su pozitivnim ocijenjena načela na kojima se temelji Strategija, posebno načela kojima se osigurava autonomija predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola , ustanova za obrazovanja odraslih,visokih učilišta i istraživačkih institucija. Također, podržana su i riješenja koja će osuvremeniti nacionalni okvirni kurikukum i uskladiti ga različitim dokumentima obrazovne politike, a što i jednim dijelom predstavlja početne korake kurikularene reforme. U dijelu rasprave o izmjenama strukture osnovnog obrazovanja, a uvažavajući činjenicu da Republika Hrvatska u usporedbi s ostalim zemljama članica Eu-a ima najkraće obvezno obrazovanje pozitivnim su ocijenjeni ciljevi Strategije kojima se predviđa produljenje cjelovitog općeg obveznog obrazovanja odgoja i obrazovanja s osam na devet godina, uz zadržavanje postojećeg trajanja srednjoškolskog obrazovanja pri čemu se posljedično produljuje predtercijalno obrazovanje za godinu dana. Također,članovi Odbora izuzetno bitnim smatraju riješenja odnosno predložene ciljeve kojim se podiže kvaliteta rada i društvenog ugleda učitelja kao i profesionalizacija učiteljskog zanimanja budući da je kvaliteta učitelja najvažniji školski čimbenik koji doprinosi uspjehu učenika .Isto tako podržani su ciljevi koji će osigurati učinkovit i razvojno poticajan sustav financiranja visokih učilišta,kroz instrumente programskih ugovora kao i povezivanjem akademskog i gospodarskog sektora. Ulaganje u studentski standard i socijalnu dimenziju članovi Odbora smatraju jednim od glavnih strateških ciljeva po kojem visoko obrazovanje treba dostupno svima, pri čemu se zalažu za njegovo unaprjeđenje uz posebnu skrb za socijalnu dimenziju studiranja. Mišljenje je pojedinih zastupnika kako hrvatsko obrazovanje na području informatike zaostaje europskom praksom, budući da nemamo sistemsko odnosno obvezno info-obrazovanje. Isto tako, sugerirano je predlagatelju da razmisli o korištenju termin doktorske škole za doktorske istraživačko-obrazovne programe s obzirom da su u našem sustavu visokog obrazovanja navedeni programi više istraživački mentorski nego nastavni. Također, s obzirom na obimnost teksta Strategije sa sugerirano je predlagatelju da sastavi sažetak Strategije od naslova,prvog odlomka Strategije , naslova područja razmatranih u Strategiji te ciljeva i mjera.
Nadalje, pozitivnim su ocijenjeni ciljevi kojima će se poticati uključivanje u procese obrazovanje odraslih osoba. Raspravljajući o promjenama u sustavu visokog obrazovanja i znanosti u okviru istraživanja ,inovacija te strateškim zadaćama javnih sveučilišta i instituta zauzet je stav da bi se znanstveni instituti u sklopu istraživačke djelatnosti trebali djelovati u sklopu javnih sveučilišta. Mišljenje je pojedinih članova Odbora da je predlagatelj prije izrade Strategije, morao napraviti sustavnu analizu postojećeg stanja, kao i da je donošenje iste trebalo uslijediti nakon donošenja Strategije gospodarskog razvitka. Također, ukazano je i na određene probleme koji bi Strategiju doveli u nepovoljan položaj, posebno u dijelovima koji bi se mogli pojaviti u postupcima njenog provođenja. Također, zauzet je stav pojedinih članova Odbora da je Strategiju potrebno kroz strateške ciljeve dopuniti programima koji se odnose na medijsku pismenost.
Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova ( 8 ZA I 3 SUZDRŽANA) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećih zaključaka
1. PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG STRATEGIJE OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE
Odbor je jednoglasno odlučio predložiti donošenje zaključka
2. ZADUŽUJE SE PREDLAGATELJ DA IZRADI SAŽETAK STRATEGIJE OBRAZOVANJA, ZNANOSTI I TEHNOLOGIJE
Za izvjestitelja na sjednici Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora određen je prof. dr. sc. Valtera Boljunčića, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti mr. Jasena Mesića, potpredsjednika Odbora odnosno mr. Dunju Špoljar članicu Odbora.
PREDSJEDNIK
izv.prof.dr.sc. Valter Boljunčić