Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 92. sjednici održanoj 23. veljače 2023. raspravljao je o Izvješću o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2021. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom aktom od 29. ožujka 2022. godine.

Odbor je o Izvješću raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt. 

Uvodno obrazloženje podnio je zamjenik pravobraniteljice za osobe s invaliditetom (u daljnjem tekstu: pravobraniteljica) navodeći podatke za 2021. godinu, u kojoj su se pravobraniteljici građani obratili 2720 puta, povodom čega je ured pravobraniteljice  imao 5826 postupanja,  što je u odnosu na 2020. godinu povećanje od 20 posto. Najviše pritužbi odnosilo se na područje socijalne skrbi, njih 502; zatim na područje zapošljavanja i rada 329; na područje pristupačnosti i mobilnost 280; višestrukih pritužbi bilo je 278; na mirovinsko osiguranje odnosilo se 240 pritužbi; na odgoj i obrazovanje 208; zdravstvo 180; na imovinsko-pravne poslove 135; pravosuđe 91; a preostale pritužbe odnosile su se na rad udruga, suzbijanje nasilja, skrbništvo, život u zajednici, obiteljskopravnu zaštitu, sport te ostala područja.

Pravobraniteljica posebno skreće pozornost na područje socijalne zaštite, odnosno područje socijalnih naknada i pristupa ostvarivanju prava na njih, materijalnu ugroženost osoba s invaliditetom te njihovo stambeno zbrinjavanje. Iako je u 2021. godini došlo do kvalitativnih pomaka u politikama usmjerenim prema osobama s invaliditetom, smatra da tijekom 2021. nisu utvrđeni značajniji pomaci u procesu deinstitucionalizacije i transformacije domova socijalne skrbi za dugotrajni smještaj. Osobe s invaliditetom i dalje su u povećanom riziku od siromaštva (čemu pridonosi niska obrazovna struktura), prisutna je neusklađenost obrazovanja s potrebama tržišta rada, nizak je udjel među zaposlenima, nedostatne su  usluge izvaninstitucionalne skrbi. Još uvijek postoje izrazite prepreke u području pristupačnosti, zdravstvu, obrazovanju, zapošljavanju, radu te ostvarivanju prava na naknadu s osnove invaliditeta.

U Izvješću se također upozorava na nedostatak sustavnih rješenja usmjerenih na posebne kategorije osoba s invaliditetom, kao što su osobe s mentalnim i intelektualnim oštećenjima, djeca s teškoćama u razvoju od najranije dobi, osobe s autizmom, roditelji s invaliditetom. Ističe se problem nedostatka rano interventnih usluga na području cijele Hrvatske, a posebno u ruralnim sredinama i na otocima. S tim u vezi, članovi Odbora istaknuli su u raspravi ulogu i nužnost mobilnih timova na ovim područjima, što bi uvelike otklonilo ove nedostatke. 
 
Predstavnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike obrazložio je mišljenje Vlade RH u odnosu na dostavljeno Izvješće po pojedinim područjima, istaknuvši određena poboljšanja i povećanja naknada u sustavu socijalne skrbi do kojih je došlo osobito u 2022. godini. Zbog tih razloga predsjednica Odbora izrazila je svoju dvojbu koliko je uopće smisleno i an passe provođenje rasprave o Izvješću za izvještajno razdoblje za 2021. godinu, pogotovo stoga što pravobraniteljica do 31. ožujka ove godine podnosi Saboru Izvješće za 2022. godinu. S tim u vezi smatra da je nužno stavljanje izvješća na dnevni red sjednice Sabora u adekvatnim vremenskim okvirima, odnosno odmah nakon njihove dostave.

Tijekom rasprave članovi Odbora pohvalili su i podržali Izvješće pravobraniteljice smatrajući ga sveobuhvatnim i poučnim. Složili su se s potrebom unapređenja pojedinih područja, pogotovo rane intervencije djece s teškoćama u razvoju te djece i osoba s poremećajima iz autističnog spektra. Također, izraženo je i mišljenje da bi Izvješće trebalo obuhvatiti i referirati se na područje sporta za osobe s invaliditetom, kao i njihovih postignuća na ovom području, što je od velike važnosti. Tijekom rasprave istaknuta je i uloga civilnog društva i udruga koje, iako imaju participativni pristup, ne mogu i ne smiju se smatrati potpunom alternativom državnom pružanju socijalnih usluga. Članovi Odbora osvrnuli su se i na problem i nužnost osobnog asistenta za mnoge osobe s invaliditetom te problem diskriminacije i nasilja prema osobama s invaliditetom, pogotovo prema starijim i ženama. S tim u vezi smatraju da je potrebno osigurati bolju sigurnost i jednaku dostupnost i pristupačnost skloništima na području svih županija, a u svrhu postizanja bolje sigurnosti i zaštite starijih i žena s invaliditetom od nasilja.

U području zdravstva, članica Odbora istaknula je potrebu prilagodbe zdravstvenih ustanova za pojedine preglede osoba s invaliditetom, pogotovo ginekoloških ambulanata, u kojima stolovi za pregled nisu prilagođeni. Također je mišljenja da treba osigurati veći broj pregleda i aparata za dijagnostiku. Smatra da bi čim prije trebalo donijeti Zakon o socijalnom stanovanju, na što države članice poziva i Europska komisija, uzimajući u obzir pitanje osoba s invaliditetom. U raspravi je istaknut i problem kontrolnih vještačenja u svrhu osiguranja pojedinih prava osoba s invaliditetom, za što je također istaknuta potreba boljeg uređenja cjelokupnog područja, kao i opravdanosti ponavljanja pregleda u pojedinim slučajevima kada se ne očekuje poboljšanje zdravstvenog stanja. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora jednoglasno su (7 „za“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru na usvajanje sljedeći

z a k lj u č a k

Prihvaća se Izvješće o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2021. godinu

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio Renatu Sabljar-Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti, prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr.med., potpredsjednicu Odbora.      

PREDSJEDNICA ODBORA
                                                                                              
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.