Odbor za zdravstvo i socijalnu politiku na svojoj 95. sjednici Odbora, održanoj 15. ožujka 2023. raspravljao je o KONAČNOM PRIJEDLOGU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU, prvo čitanje, P.Z.E. br. 434, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 9. ožujka 2023.      

Odbor je o  Konačnom prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno s člankom 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora. Rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, drugo čitanje, P.Z.E. br. 434., provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, drugo čitanje, P.Z.E. br. 433. 

Predstavnica predlagatelja u svom izlaganju iznijela je razlike između rješenja u Konačnom prijedlogu zakona u odnosu na rješenja iz Prijedloga zakona, koje se ogledaju u dodavanju novih odredbi (članak 36.), da Zavod općim aktom utvrđuje cijene usluga zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja najmanje jednom u pet godina, a revidira ih najmanje jednom godišnje, dok se kod utvrđivanja rokova za plaćanje računa ugovornim subjektima Zavoda za pruženu zdravstvenu zaštitu propisuje primjena zakona kojim se uređuje financijsko poslovanje i predstečajna nagodba. Također, briše se uvođenje mogućnosti iznimnog upućivanja na liječenje osiguranih  osoba neugovornim pružateljima zdravstvene zaštite u Republici Hrvatskoj, a s obzirom da je naknadno provedenom analizom utvrđeno da se još nisu stekli uvjeti za implementaciju takvog sustava. S obzirom na to da je završnom odredbom Konačnog prijedloga zakona propisano da odredbe članka 19. stavaka 3. i 5. važećega Zakona stupaju na snagu 1. siječnja 2024. dodatno je uređeno da će se do stupanja na snagu tih odredbi primjenjivati odredbe sada važećega Zakona koje se odnose na visinu iznosa sudjelovanja osiguranih osoba u zdravstvenoj zaštiti.

Tijekom rasprave pojedini članovi Odbora bili su mišljenja da ovakva rješenja neće postići financijske rezultate koji bi značajnije doprinijeli financijskoj stabilnosti zdravstvenog sustava.  Predsjednik Hrvatske liječničke komore (u daljnjem tekstu HLK), ujedno i imenovani član Odbora istaknuo je kako se zalaže za temeljitu reformu sustava ugovaranja te formiranje neovisnog tijela (agencije) koja će određivati cijene zdravstvenih usluga (DTS, DTP, BO dan), u kojem bi sudjelovali predstavnici osiguratelja, pružatelja usluga (javne ustanove, privatne ugovorne ordinacije), HLK i druge komore u zdravstvu te regulatora (Ministarstvo zdravstva). Važan element promjene sustava ugovaranja zdravstvene zaštite trebao bi biti novi model ugovaranja i plaćanja bolničkih ustanova, uz plaćanje prema učinku s primjerenim rokom sustavne prilagodbe te postupnog prebacivanje s povijesnih limita na plaćanje po izvršenju/ishodima, naglasio je u raspravi. Svoje primjedbe na Konačni prijedlog zakona iznijela je i pučka pravobraniteljica,  koja između ostalog predlaže da se na obvezno zdravstveno osiguranje obvezno osiguravaju i stječu status osiguranika i beskućnici. 

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6 „za“ i  4 „protiv“) odlučili predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBVEZNOM ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.             
                                                                                                        

PREDSJEDNICA ODBORA

Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.