Odbor  za zdravstvo i socijalnu  politiku na 44. sjednici Odbora održanoj 19. siječnja 2021., raspravljao je o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o djelatnosti socijalnog rada,  drugo čitanje, P. Z. br. 223 , koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 13. siječnja 2022.

Odbor je o Prijedlogu zakona raspravljao kao matično radno tijelo, sukladno članku 85. Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Rasprava o ovom Konačnom prijedlogu zakona provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o djelatnosti psihoterapije, Konačnim prijedlogom zakona o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti, Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o psihološkoj djelatnosti i Konačnim prijedlogom zakona o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnopedagoškoj djelatnosti.

Predstavnica predlagatelja istaknula je da je u Konačnom prijedlogu zakona, uz određene nomotehničke razlike u odnosu na Prijedlog zakona, brisana odredba u članku 5. kojom se briše uvjet da osoba koja traži odobrenje za rad u djelatnosti socijalnog rada ne smije biti prekršajno kažnjavana za nasilje u obitelji. Time se ostavlja na snazi odredba važećeg Zakona o nemogućnosti obavljanja djelatnosti socijalnog rada osobama kojima je pravomoćno izrečena prekršajna sankcija za nasilje u obitelji. Kako je objasnila, navedena odredba se ostavlja na snazi radi podrške borbi protiv nasilja u svim njegovim pojavnim oblicima imajući u vidu odgovornosti i specifičnosti društvenog statusa profesije socijalni radnik.

U raspravi, pojedini članovi odbora izrazili su svoje negodovanje što tijekom savjetovanja i predlaganjem Konačnog prijedloga zakona nisu bila prihvaćena mišljenja stručnih komora. Mišljenja su da se navedenim zakonskim izmjenama komorama ograničava samostalnost od financija na dalje, što predlagatelj nije prihvatio smatrajući da se odredbama koje propisuju davanje prethodne suglasnosti Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) na opće akte Komore ne ograničava sloboda udruživanja, jer se istima ne utječe na slobodu udruživanja, niti se utječe na rad udruženja koja promiču i štite područje rada socijalnog radnika, kao i samu profesiju. Ovakav stav podržali su i imenovani članovi Odbora (predsjednik Hrvatske liječničke komore i predsjednik Hrvatske komore medicinskih sestara), smatrajući da je u ovom slučaju to preregulirano, čime se, ne samo da se smanjuje, nego se potpuno gubi autonomnost komora. Također, izraženo je i mišljenje da ljudi određene struke trebaju osjetiti pripadnost  toj svojoj „cehovskoj“ organizaciji.

Nakon provedene rasprave članovi Odbora većinom su glasova (6„za“ i 3„protiv“) odlučili predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DJELATNOSTI SOCIJALNOG RADA

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio Renatu Sabljar – Dračevac, dr. med., predsjednicu Odbora, a u slučaju njezine spriječenosti prim. mr. Maju Grba – Bujević, dr. med., potpredsjednicu Odbora.                                                                       

PREDSJEDNICA  ODBORA 
    
Renata Sabljar-Dračevac, dr. med.