Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskoga sabora na 81. sjednici održanoj 10. veljače 2015. godine raspravio je Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Hrvatskih laburista – Stranke rada, aktom od 20. siječnja 2015. godine i Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a, aktom od 3. veljače 2015. godine.

Odbor je Prijedlog zakona raspravio na temelju svoje nadležnosti iz članka 60. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo. Provedena je objedinjena rasprava.

U uvodnom izlaganju predstavnici predlagatelja su istaknuli kako se ovim Prijedlogom zakona predlaže uvođenje izbora zastupnika u Hrvatski sabor po kojima se oni biraju sustavom listi ili jednog prenosivog glasa, na temelju proporcionalne zastupljenosti na način da se preferirani glasovi za pojedine kandidate uvažavaju ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10% glasova koje je osvojila pojedina lista do toga da se biraju na način da se ne određuje izborni prag uz mogućnost da svaki birač osim za listu, „…može dati tri preferirana glasa i za kandidate s te liste…“ i na taj način im dati prednost pred ostalim kandidatima. Birači bez prebivališta u Republici Hrvatskoj bi također glasovali na temelju kandidacijskih listi u posebnoj izbornoj jedinici, a na kandidiranje i izbor zastupnika na odgovarajući način bi se primjenjivale odredbe ovoga Prijedloga o preferencijalnom glasovanju. Predloženi način izbora svojih predstavnika biračima bi omogućio veći politički utjecaj na sastav predstavničkog tijela, birajući one koji su ih svojim dosadašnjim radom ili predstavljenim programom uspjeli motivirati i zadobiti njihovo povjerenje. Posebno je navedeno kako se predlaže i poštovanje načela ravnopravnosti spolova od strane predlagatelja prilikom utvrđivanja i predlaganja stranačkih i neovisnih lista te kako bi u slučaju nepoštovanja tog načela kandidacijska lista bila nevaljana. Naime, pojašnjeno je kako i Ustav Republike Hrvatske i Zakon o ravnopravnosti spolova utvrđuje okvir primjene navedenog načela no u Hrvatskom saboru do sada nije bilo jače zastupljenosti podzastupljenog spola (manje od 40%) u ukupnom broju zastupnika.

U raspravi je istaknuto kako je prije izmjena izbornog zakonodavstva potrebno promijeniti odredbu članka 45. Ustava Republike Hrvatske, kako bi se izmjenom izbornog zakonodavstva hrvatskim državljanima koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj omogućilo jednako ostvarivanje biračkog prava.

Također, izraženo je mišljenje kako je odredba koja se odnosi na ravnopravnost spolova prilikom predlaganja lista nejasna i neprecizna. Međutim, pojašnjeno je kako je ista u potpunosti sukladna odredbama zakona koji uređuje ravnopravnost spolova, ali i relevantnim dokumentima Vijeća Europe.

Također, istaknuta je primjedba kako u prijedlogu zakona u prvom čitanju nisu bile propisane odredbe koje se odnose na određivanje zamjenika zastupnika. Međutim, pojašnjeno je kako je navedeno pitanje uređivala odredba članka 25. Prijedloga.

Istaknuta je potreba da se ovim izmjenama uredi, odnosno zabrani kandidiranje onih koji su počinili teška kaznena djela te da se kao nespojiva dužnost sa zastupničkom propiše i dužnost koju obnašaju gradonačelnici, općinski načelnici i članovi predstavničkih tijela.

Odbor većinom glasova (1 glas „ZA“, 7 glasova „PROTIV“ i 1 glas „SUZDRŽAN“), ne podupire donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (P.Z. br. 691.), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika Hrvatskih laburista – Stranke rada.

Odbor većinom glasova (7 glasova „ZA“ i 2 glasa „PROTIV“), podupire donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor (P.Z. br. 722.), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnio Klub zastupnika SDP-a.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Peđu Grbina, predsjednika Odbora.

     PREDSJEDNIK ODBORA
 
                                       Peđa Grbin