Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost

Izvješće Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o protuminskom djelovanju, prvo čitanje, P.Z. br. 448

Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost na 46. sjednici, održanoj 9. veljače 2023., raspravio je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o protuminskom djelovanju, prvo čitanje, P.Z. br. 448 (dalje u tekstu: Prijedlog zakona), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 20. siječnja 2023.

Sukladno članku 69. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Prijedlog zakona razmotrio u svojstvu matičnog radnog tijela. 
     
Uvodno je predstavnik predlagatelja, državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova, istaknula da je Republika Hrvatska preuzela obvezu da do 1. ožujka 2026. razminira cjelokupno područje Republike Hrvatske, što vjeruje da će i ispuniti.
Slijedom toga u proceduri se nalazi Prijedlog nacionalnog programa protuminskog djelovanja Republike Hrvatske do 2026. godine i ovaj Prijedlog zakona, kao dva najvažnija akta koja imaju za cilj cijeli proces razminiranja što više pojednostaviti, učiniti kvalitetnijim i bržim, bez nepotrebnih barijera i neracionalnog trošenja financijskih sredstava.
Nastavno je istaknuo da je trenutno u Republici Hrvatskoj oko 148 km2 minski sumnjivog područja (MSP), za koje se pretpostavlja da je zagađeno s 12.700 mina. Najveći dio MSP-a, oko 98%, su šume i šumsko zemljište, kao i krševito tlo, koje je dosta neprohodno, a postoje kategorije osoba  kao što su lovci, izletnici, planinari i gljivari, koji bi rado „koristili“ ta područja. Do sada je bilo ukupno 607 žrtava, od tog broja 207 je smrtno stradalih (više od 60% su pirotehničari).
U odnosu na novelu Zakona, predstavnik predlagatelja je istaknuo da su izmjene i dopune zahvatile one pravne institute koji mogu utjecati na proces razminiranja kako bi ga učinili efikasnijim i kvalitetnijim, te se slijedom toga pristupilo izmjenama pojmovnika s ciljem preciznog uređenja bitnih pojmova, ukinut je dopunski opći izvid jer je procijenjeno da je nepotreban i neracionalan s obzirom da se aktivnosti koje sadržava preklapaju s tehničkim izvidom koji daje isti rezultat, utvrđen je rok za prijavu prioritetnog razminiranja od strane jedinica područne (regionalne) samouprave jer do sada nije postojao rok pa su županije svoje prioritete prijavljivale prekasno, propisana je osnovna tehnička dokumentacija koja se treba voditi prilikom obavljanja poslova razminiranja kako bi se mogla provjeriti kvaliteta obavljenih poslova,  odgovarajuće je definiran opći izvid – analiza MSP-a time što je omogućeno da ga mogu obavljati i osposobljeni službenici Ministarstva koji nemaju iskaznicu protuminskog djelovanja za pirotehničara, s obzirom da se isti obavlja izvan MSP-a.
Nadalje, istaknuo je i da obavljanje tehničkog izvida u cjelini nije bilo zadovoljavajuće definirano te ne odgovara stvarnim potrebama i ne omogućava u potpunosti Ministarstvu kvalitetno ulaženje u MSP i isključivanje područja iz MSP-a ili izradu idejnih planova razminiranja te je slijedom toga tehnički izvid uređen na način da se preciznije i točnije može potvrditi postojanje minsko-eksplozivnih zapreka, točan raspored i pravac protezanja, vrste minsko-eksplozivnih zapreka, vrsta i broj mina i drugo.
Kako kod poslova razminiranja nije definirano do koje dubine su ovlaštene pravne osobe i/ili obrtnici dužni postići potpunu očišćenost, Prijedlog zakona uređuje i to pitanje te se prilikom obavljanja poslova razminiranja točno zna do koje dubine se razminira, a  što bi se trebalo navesti u svakom idejnom planu.
Preciznije je definirano tko obavlja uništavanje minsko-eksplozivnih sredstava (MES) i neeksplodiranih ubojnih sredstava (NES) na radilištima razminiranja, a tko na radilištima tehničkog izvida te propisani način kontrole kvalitete u tijeku obavljanja poslova razminiranja i završne kontrole kvalitete nakon obavljenih poslova razminiranja.
Predviđeno je da oznake minske opasnosti postavljaju, uklanjaju i kontroliraju ne samo pirotehničari Ministarstva već i drugi službenici Ministarstva koji su za to osposobljeni, jer se aktivnost postavljanja, uklanjanja i kontrole obilježenosti obavlja izvan MSP-a.

U raspravi su članovi Odbora podržali predložene izmjene i dopune Zakona, jer su usmjerene na kvalitetnije i efikasnije  okončanje razminiranja u Republici Hrvatskoj.
Vezano za iznimna financijska sredstva koja su do sada utrošena (oko milijardu eura), i kao i na velik broj građana stradalih od mina, predloženo je da se intenziviraju razgovori sa suprotnom stranom iz rata kako bi se kroz predaju planove i zapisnike o miniranju ubrzao proces razminiranja, postigla veća sigurnost za građane i cijeli proces financijski jednostavnije realizirao. Predstavnik predlagatelja je istaknuo da su do sada zaista utrošena enormna sredstva za razminiranje u iznosu kako je navedeno, kao i da se planovi i zapisnici potražuju kontinuirano, no da se do njih teško dolazi.
U odnosu na zadnje smrtno stradavanje koje se desilo na Dinari kod mjesta Hrvace početkom 2023. godine, predstavnik predlagatelja je naglasio da je MSP kvalitetno označeno s više od 6.200 tabli koje ukazuju da se radi o minskoj opasnosti, a na užem području Dinare gdje je došlo do smrtnog stradavanja nalazi se 37 tabli. Naglasio je da se predviđa do konca 2024. godine razminirati područje Karlovačke županije i područje Splitsko-dalmatinske županije (na čijem jugoistočnom dijelu se nalazi područje na Dinari gdje je došlo do smrtnog stradavanja), dok bi se ove godine u cijelosti razminirala Šibensko-kninska županija i Osječko-baranjska županija.
U odnosu na označavanje minske opasnosti ukazano je i na činjenicu da dio tabli „nestaje“ u vrlo kratkom roku nakon postavljanja, iako je isto podložno novčanom kažnjavanju.
Vezano za članak 21. Prijedloga zakona kojim se mijenja članak 53. stavak 3. Zakona u odnosu na normu HRN EN 1789:2015 ili njezinu sljednicu koja se tiče tehničkih karakteristika i medicinsko-tehničke opreme vozila za sanitetski prijevoz,  predloženo je da se procijeni svrsishodnost odredbe i uzme u obzir primjedba iznesena u javnog raspravi.

Nakon rasprave, većinom glasova, s 9 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“, Odbor predlaže  Hrvatskome saboru donošenje sljedećih zaključaka:

1. Prihvaća se Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o protuminskom djelovanju.
2. Sve primjedbe, prijedlozi i mišljenja uputit će se predlagatelju radi izrade Konačnog prijedloga zakona. 

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.

PREDSJEDNIK ODBORA
Siniša Hajdaš Dončić