Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost je na 44. (djelomično zatvorenoj) sjednici održanoj 22. studenoga 2022. raspravio Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu (općenito i u dijelu koji se odnosi na Ministarstvo unutarnjih poslova, Hrvatsku vatrogasnu zajednicu i sastavnice sigurnosno-obavještajnog sustava RH - Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno-obavještajna agencija, Vojna sigurnosno-obavještajna agencija, Zavod za sigurnost informacijskih sustava i Operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija, dalje u tekstu: Prijedlog državnog proračuna RH za 2023. godinu), koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske aktom od 14. studenoga 2022.

Odbor je Prijedlog državnog proračuna RH za 2023. godinu, sukladno članku 179. stavku 2. Poslovnika Hrvatskoga sabora, razmotrio u svojstvu zainteresiranog radnog tijela.  
Sukladno članku 247. stavku 3. Poslovnika Hrvatskoga sabora Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu Državnog proračuna RH za 2023. godinu i  Konačnom prijedlogu zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, P. Z. br. 413.

Uvodno je predstavnik predlagatelja iz Ministarstva financija iznio osnovne značajke Prijedloga državnog proračuna RH za 2023. godinu te istaknuo da se u 2023. godini planiraju ukupni prihodi od 24.859.272.737 eura, dok bi rashodi iznosili 26.666.161.824 eura. Predviđa se rast BDP-a od 0,7% u 2023. g., uzimajući u obzir najznačajnije trgovinske partnere RH (Italija, Njemačka, Austrija) te povezani pad izvora roba i usluga od 0,2%. Predviđeni rast od 0,7% temelji se isključivo na osobnoj potrošnji (rast od 0,4%) i državnoj potrošnji (rast od 2,1%).
Deficit opće države prema metodologiji ESA 2010 planira se u 2023. godini u iznosu od 2,3% BDP-a u temeljem realnih negativnih ekonomskih rizika u nastupajućoj godini.
Nastavno je naglasio da se očekuje daljnje smanjenje udjela javnog duga u BDP-u te će on iznositi 70,2% BDP-a u 2022. godini odnosno 67,9% BDP-a u 2023. godini. 
Takav trend će se nastaviti i u idućim godinama te će udio javnog duga u BDP-u u 2024. godini dosegnuti razinu od 65,5% BDP-a, a u 2025. godini dosegnuti razinu od 63,5% BDP-a čime će dinamika prilagodbe javnog duga nadmašiti onu zahtijevanu odredbama Pakta o stabilnosti i rastu.
Posebno se osvrnuo na inflacijska kretanja tijekom 2022. godine, te naglasio da se u 2023. godini očekuje smirivanje inflacijskih kretanja odnosno očekuje se inflacija koja će se kretati oko 5,7% na godišnjoj razini.

Vezano za ukupne planirane prihode za 2023. godinu u iznosu od 24.859.272.737 eura, predstavnik predlagatelja je istaknuo da bi realizacija tih prihoda značila rast od 9 posto u odnosu na ovogodišnji plan. Posebno značajnim je istaknuo rast prihoda od poreza, te istaknuo da bi porezni prihodi trebali iznositi 13,3 milijarde eura (od toga 9,11 milijardi od PDV-a) što bi bio rast od 4,8 posto. Očekuje se daljnji rast i u 2024. na 14 milijardi eura, a u 2025. na 14,7 milijardi eura.
U odnosu na povećanje rashoda proračuna u 2023. godini za 2,1 milijardu eura, predstavnik predlagatelja je naglasio da se na taj način odražava politika Vlade RH koja je usmjerena na daljnji rast kvalitete socijalne skrbi, održivost mirovinskog sustava, potporu najugroženijima, kao i solidarnost s građanima i poduzetnicima u vrijeme energetske krize. Osim toga, proračun odražava i nastavak reforme obrazovanja i zdravstva te obnovu od potresa, nastavak provedbe demografskih mjera kao i jačanja obrambenih sposobnosti i sigurnosti te zelenu i digitalnu tranziciju gospodarstva.

Predstavnica Ministarstva unutarnjih poslova je uvodno istaknula da su proračunska sredstva za Ministarstvo u 2023. godini  planirana u ukupnom iznosu od 1.051.600.154 eura i to s Izvora 11 (proračun) 827.140.740 eura, s Izvora 12 (sufinanciranja) 31.137.000 eura te ostali izvori (sredstva EU, vlastita sredstva, pomoći i dr.) 193.322.414 eura.
Povećanje sredstava u 2023. godini u odnosu na ukupan proračun za 2022. godinu iznosi 143.211.556 eura. 
S Izvora 11 (proračun) planirano je povećanje u iznosu od 64.940.696 eura. Najvećim dijelom ta sredstva će se utrošiti na rashode za zaposlene u iznosu od 58.904.509 eura (zbog povećanja osnovice i prava po Kolektivnom ugovoru za državne službenike i namještenike), povećanje na projektu K 260056 Izgradnja, kupnja i održavanje zgrada u iznosu od 7.828.954 eura zbog potrebe sufinanciranja projekata koji se financiraju iz NPOO-a (za razliku u cijenama), te zbog uključivanja dobiti Agencije za komercijalnu djelatnost u proračunska sredstva (prethodnih godina su ta sredstva bila u ostalim izvorima).
Od 2023. godine u proračun je uključena i nova aktivnost A 879027 Hrvatski crveni križ u iznosu od 796.400 eura čime se dodatno želi ojačati sastavnica civilne zaštite.
S Izvora 12 (sufinanciranja) planirano je znatno povećanje od 17.114.002 eura te je potrebno nastaviti koristiti nove fondove koji proizlaze iz Višegodišnjeg financijskog okvira 2021.-2027., kao i Fond za unutarnju sigurnost – za granicu (BMVI). Najvećim dijelom će se ta sredstva koristiti za razminiranje i za ojačavanje zaštite granice.
Ostali izvori podupiru povećanje u iznosu od 61.156.858 eura. Ta sredstva su predviđena za razminiranje i zaštitu granice, Fond solidarnosti i nacionalni program oporavka.
U odnosu na strukturu proračuna za 2023. godinu, predstavnica MUP-a je istaknula da se najveći dio proračuna Ministarstva odnosi na rashode za zaposlene, i to u iznosu od 624.601.640 eura, odnosno 59,40% plana. Taj strukturni dio se u odnosu na ukupan proračun zadnjih godina vidno smanjuje što je iznimno pozitivno.
Za materijalne rashode, financijske i ostale rashode predviđeno je 290.391.742 eura, odnosno 27,61% plana, a za kapitalne rashode 136.606.772 eura, odnosno 12,99% plana.

Nastavno je naglasila da se velik broj kapitalnih projekata financira iz EU sredstava uz sufinanciranje iz državnog proračuna.
Slijedom toga, iz višegodišnjeg financijskog okvira, kroz Program konkurentnost i kohezija 2021.-2027., financira se razminiranje u iznosu od 22.564.000 eura (od čega 61,8%, odnosno 14.879.000 eura iz EU sredstava, dok dio sufinanciranja iznosi 38,2% odnosno 7.685.000 eura).
Za uspostavu schengenske granice predviđen je BMVI projekt K 863024 Fond za integrirano upravljanje granicama – instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike 2021.-2027., u iznosu od 23.281.000 eura (od čega 18.171.000 eura iz EU sredstava te 5.110.000 eura kroz sufinanciranje) koji pokrivaju granicu, migracije i dr. Taj projekt tek kreće i tu će znatna sredstva biti osigurana do 2027. godine.
Za civilnu zaštitu postoje programi operativnosti i konkurentnosti, te se u 2023. godini osigurava isporuka opreme i uređaja, između ostalog i dva višenamjenska helikoptera koji će se koristiti u području civilne zaštite. Za smještaj istih će se iz proračuna financirati nabava mobilnih hangara.
Također, u okviru EU sredstava ostvaraju se novi projekti za civilnu zaštitu, od kojih su značajniji DECON - sustav za daljinsko upravljanje za kbrn dekontaminaciju (vrijednost 3.857.000 eura) i TRUST – logističko distributivno središte za operativno djelovanje (vrijednost 9.990.000 eura) usmjereno na izgradnju skladišta u Jastrebarskom, kao i za nabavu opreme za civilnu zaštitu u značajnim količinama.
Kao najveće projekte i investicije u 2023. g. predstavnica Ministarstva je istaknula razminiranje u iznosu od 51,8 milijuna eura, opremanje schengenske granice u iznosu od 23,3 milijuna eura, isporuku dva plovila dužine 24 i više metara za potrebe sudjelovanja u akcijama FRONTEX-a i zaštitu vanjske granice, rekonstrukciju i popravke zgrada oštećenih u potresu, financiranje energetske obnove za 6 policijskih postaja, projektiranje zgrade Policijske uprave brodsko-posavske, Policijske postaje Novalja i završetak Policijske postaje Imotski.

Predstavnik Hrvatske vatrogasne zajednice (HVZ) je uvodno istaknuo da se razdjel 039 Hrvatska vatrogasna zajednica sastoji od dvije glave, i to glava 03905 Hrvatska vatrogasna zajednica, kao središnji državni ured nadležan za vatrogastvo, i glava 039010 Državna vatrogasna škola, javna ustanova za potrebe obrazovanja u sustavu vatrogastva.  
Ukupan plan rashoda na razdjelu 039 Hrvatska vatrogasna zajednica ukupno iznosi 52.119.364 eura, što predstavlja povećanje od gotovo 3 milijuna eura (23 milijuna  kuna), odnosno 6,3% u odnosu na početni plan za tekuću 2022. godinu. Povećanje je najvećim dijelom rezultat povećanja cijene energenata i rasta inflacije te troškova plaća.
Isto je rezultiralo i povećanim nužnim izdvajanjima za provedbu Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za RH u iznosu od 2 milijuna eura, od čega nešto više od milijun eura se odnosi na korištenje i održavanje odašiljača i mreže za cjelokupni sustav veza u vatrogastvu, a ostatak na nužne veće nabavke vatrogasne opreme, povećanje troškova smještaja i prehrane dislociranih vatrogasaca.

Plan Hrvatske vatrogasne zajednice, središnjeg državnog ureda, za 2023. godinu ukupno iznosi 50.716.149 eura, od čega se 49.511.049 eura odnosi na prihode iz državnog proračuna. Najznačajniji su rashodi za plaće u iznosu od 4 milijuna eura (za oko 140 službenika), materijalni rashodi u iznosu od milijun eura (režijski troškovi i tekuće održavanje), rashodi za provedbu aktivnosti Nacionalnog odbora za preventivnu zaštitu i gašenje požara u ukupnom iznosu od 107.000 eura (Međunarodna suradnja – CTIF i FEU, državno natjecanje vatrogasne mladeži), te pomoći izravnanja za decentraliziranu funkciju vatrogastva u iznosu od  38,5 milijuna eura.
Predstavnik HVZ-a se posebno osvrnuo na rashode za provedbu Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za RH za 2023. godinu, koji su planirani u ukupnom iznosu od 5,3 milijuna eura (povećanje od 59%), od čega su 2,7 milijuna eura predviđena za plaće 1000 sezonskih vatrogasaca u razdoblju od 01. lipnja do 30. rujna te refundaciju troškova dislokacije kontinentalnih vatrogasaca u priobalje, kao i popravke oštećenih vozila i opreme. Milijun eura predviđeno je za korištenje i održavanje odašiljača i mreže cjelokupnog sustava veza u vatrogastvu, 720.000 eura predviđeno je za nabavku vatrogasne odjeće i obuće za pripadnike IVP iz sastava JVP i HVZ (kombinezoni za šumske požare, čizme za šumske požare, kacige za opće namjene, radio uređaji, pumpe itd.), 255.000 eura za prehranu i smještaj zaposlenih i dislociranih vatrogasca te 133.000 eura za nabavu četiri  vatrogasne prikolice za gašenje požara otvorenog prostora – IVP.
U odnosu na Državnu vatrogasnu školu, predstavnik HVZ-a je istaknuo da je Škola proračunski korisnik u nadležnosti Hrvatske vatrogasne zajednice, a sredstva za njeno financiranje osiguravaju se u državnom proračunu, te putem školarina, donacija, vlastitih i drugih prihoda. Škola je započela s radom tijekom 2022. godine, a  mogućnost obrazovanja vatrogasci imaju u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.
Za 2023. godinu ukupni plan rashoda iznosi 1.403.215 eura od čega se oko milijun eura odnosi na sredstva državnog proračuna (održavanje „hladnog pogona“ – plaće, režijski troškovi). 
Zaključno je naglasio da su u projekcijama za 2024. i 2025. godinu predviđena približno ista sredstva kao i za 2023. godinu.

Predstavnici Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost, Sigurnosno-obavještajne agencije, Vojne sigurnosno-obavještajne agencije, Operativno-tehničkog centra za nadzor telekomunikacija i Zavoda za sigurnost informacijskih sustava pojedinačno su obrazložili predviđena proračunska sredstva za 2023. godinu, kao i sredstva iz projekcija za 2024. i 2025. godinu te najznačajnija ulaganja i projekte u proračunskoj godini.

U raspravi su članovi Odbora poduprli Prijedlog državnog proračuna RH za 2023. godinu, te naglasili da je uravnotežen i realan, posebice uzimajući u obzir trenutnu nestabilnu političku situaciju u svijetu.
Postavljeno je pitanje postoji li edukacija „pričuvnog sastava“ civilne zaštite na što je predstavnica MUP-a istaknula da postoji, te da su na aktivnosti A 879008 između ostalog, predviđena sredstva za intelektualne usluge u iznosu od 191.000 eura. Sredstva će biti isplaćena predavačima koji će na Policijskoj akademiji provoditi detaljniju obuku zainteresiranih polaznika. Naglasila je i da se za sljedeću školsku godinu priprema studijski program za civilnu zaštitu koji će služiti za edukaciju budućih rukovoditelja u području civilne zaštite.
Vezano za Hrvatski crveni križ (HCK), predstavnica MUP-a je naglasila da će MUP prvi put kroz aktivnost A 879027 na razdjelu MUP-a sufinancirati dio poslova HCK-a, s obzirom na njihovu ulogu u sustavu civilne zaštite, ali i zbog gubitka određenih sredstava koja je HCK imao do sada.
Odbor je razmotrio i pitanje nedostatnih sredstava vezano za sanaciju opasnih mjesta na županijskim i državnim cestama, kao i imovinsko-pravni problem zbog kojeg je zaustavljeno preseljenje interventne policije koja je smještena u Zlataru u sjedište Policijske uprave krapinsko-zagorske odnosno u Zlatar.
Članovi Odbora su se osvrnuli i na eventualno povećanje plaća sezonskih  vatrogasaca u priobalje tijekom turističke i protupožarne sezone u 2023. godini. Predstavnik HVZ-a je istaknuo da je do povećanja došlo u 2022. godini u odnosu na 2021. godinu (s 3.500,00 kn na 4.000,00 kn), ali da se za ovu godinu pitanje povećanja plaće sezonskih vatrogasaca ne razmatra.

Nakon provedene rasprave, većinom glasova, s 5 glasova „ZA“ i 4 glasa „SUZDRŽAN“, Odbor je predložio Hrvatskome saboru donošenje

DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2024. I 2025. GODINU.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Siniša Hajdaš Dončić, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje Mario Kapulica, potpredsjednik Odbora.
                   

                                                                           PREDSJEDNIK ODBORA

                               Siniša Hajdaš Dončić