Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora raspravio je na 23. sjednici održanoj 23. studenoga 2022. godine konačni prijedlog zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenog 2020. godine.

Odbor je raspravu o navedenom Konačnom prijedlogu zakona proveo u svojstvu zainteresiranog radnog tijela sukladno odredbi članka 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora. 

Rasprava o Prijedlogu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. provedena je objedinjeno s Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu.

Predstavnik Ministarstva financija istaknuo je kako su ukupni prihodi Državnog proračuna u 2023. godini planirani u iznosu od 24,9 milijardi eura, za 2024. projicirani su u iznosu od 24,8 milijardi eura, a za 2025. u iznosu od 25,8 milijardi eura. Također, istaknuto je da su u 2023. godini ukupni rashodi Državnog proračuna planirani u iznosu od 26,7 milijardi eura, što je 8,8% ili 2,1 milijardu eura više u odnosu na tekući plan za 2022. godinu. U 2024. godini ukupni rashodi planirani su na razini od 25,6 milijardi eura, a u 2025. projiciraju se na razinu od 25,9 milijardi eura. Odbor je posebno popratio proračunski razdjel Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije koji će se u sljedećoj godini biti povećan s 254,3 milijuna eura u 2022. na 502,7 milijuna eura u 2023. godini. Središnji državni ured za obnovu i stambeno zbrinjavanje također bilježi snažan rast proračuna s 87,3 milijuna eura u 2022. na 179,7 milijuna eura u 2023. prvenstveno zbog obnove područja pogođenih potresom. 

U raspravi je istaknuto da proračun na kvalitetan način prati izazove s kojima se suočava hrvatska ali i svjetska ekonomija. Poseban naglasak je bio na iskorištavanju sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i fondova Europske unije. Unatoč korekciji pri rebalansu proračuna, ova godina bilježi rekordno povlačenje europskih sredstava od cca. 28 milijardi kuna dok se za 2023. godina predviđa još intenzivnije povlačenje od 37,5 milijardi kuna.  Sljedeća godina biti će najintenzivnija do sada jer se dovršava korištenje Fonda solidarnosti, NPOO se provodi ubrzano a zatvara se prethodna i otvara nova financijska perspektiva korištenja klasičnih fondova Europske unije. Članove odbora zanimali je jesu li i u kojem obujmu osigurana sredstva na nacionalno sufinanciranje EU projekata te kakva su predviđanja utjecaja proračuna na inflatorna kretanja u sljedećoj godini.    

Odbor za regionalni razvoj i fondove Europske unije Hrvatskoga sabora je većinom glasova ( 6 glasova „za“ i 1 glasom „protiv“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese 
    
ZAKON O IZVRŠAVANJU DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnika Marka Pavića, predsjednika Odbora. 

                                    
PREDSJEDNIK ODBORA 

mr. sc. Marko Pavić