Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na svojoj 33. sjednici održanoj 29. ožujka 2023. godine, raspravljao je o Izvješću o radu pravobranitelja za osobe s invaliditetom za 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila pravobraniteljica za osobe s invaliditetom aktom od 29. ožujka 2022. godine.
Odbor je o predmetnom Izvješću raspravljao, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo. Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske na navedeni akt. 
Uvodno obrazloženje podnio je zamjenik pravobraniteljice za osobe s invaliditetom ističući da će uskoro biti podneseno i Izvješće o radu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom za 2022. godinu. Stanje ljudskih prava osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj nije u potpunosti na zadovoljavajućoj razini niti u jednom području, a prema podacima iz ovog izvješća vidljivo je da se i dalje najčešće ne poštuju i krše prava u područjima od prioritetne važnosti za njihov život kao što su socijalna zaštita, obrazovanje, pristupačnost i mobilnost, zapošljavanje i rad te neovisni život i život u zajednici. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo – u Republici Hrvatskoj je na dan 9. ožujka 2022. godine evidentirano ukupno 612.212 osoba s invaliditetom. U 2021. godinu pravobraniteljici su se građani obratili 2720 puta, temeljem čega je ured pravobraniteljice imao 5826 postupanja, što je povećanje od 20 posto u odnosu na 2020. godinu). Kao i ranijih godina, najintenzivnije područje rada Pravobranitelja za osobe s invaliditetom bilo je područje socijalne zaštite. Najčešća obraćanja pravobraniteljici, njih 502 što je gotovo 20% od ukupno zaprimljenih obraćanja u 2021. godini, odnosila su se na područje pristupa socijalnim naknadama i stambenom zbrinjavanju, upitima o pravima koja mogu ostvariti zbog invaliditeta ili materijalne ugroženosti te siromaštva. Iako je u 2021. godini došlo do kvalitativnih pomaka u politikama usmjerenim prema osobama s invaliditetom upozoreno je na nedostatak sustavnih rješenja usmjerenih na posebne kategorije osoba s invaliditetom, kao što su osobe s mentalnim i intelektualnim oštećenjima, djeca s teškoćama u razvoju od najranije dobi, osobe s autizmom te roditelji s invaliditetom. Posebno se ističe problem nedostatka rano interventnih usluga na području cijele Hrvatske, a poglavito u ruralnim sredinama i na otocima. Na osnovi podnesaka građana Ured pravobraniteljice za osobe s invaliditetom uputio je 536 preporuka i upozorenja od kojih se 195 odnosilo na opće preporuke upućene državnim tijelima, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugim pravnim i fizičkim osobama. U potpunosti ih je prihvaćeno samo 33%, a djelomično 20%. 
Predstavnica Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike istaknula je kako je u Mišljenju Vlade RH navedeno što je učinjeno u odnosu na preporuke Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom te je istaknula dobru međusobnu suradnju u iznalaženju najboljih rješenja za unapređenje položaja osoba s invaliditetom u Republici Hrvatskoj. 
Zamjenik pravobraniteljice za ravnopravnost spolova govorio je o izvrsnoj suradnji dviju institucija, posebno na području suzbijanja višestruke diskriminacije žena s invaliditetom te je istaknuo kako podržava predmetno Izvješće i rad Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom. 
U raspravi koja je uslijedila istaknuto je da osobe s invaliditetom čine čak 15% hrvatske populacije. Govorilo se o važnosti rane intervencije (o čemu je istraživanje proveo UNICEF 2020. godine) jer se u ranoj dobi najviše može učiniti kako bi se spasilo preostalu sposobnost djece s teškoćama u razvoju. Nadalje, raspravljalo se o aktualnoj problematici roditelja njegovatelja teško bolesne djece. Postavljeno je pitanje jesu li češće njegovatelji majke ili očevi, treba li i za koliko vremena roditeljima njegovateljima produžiti pravo na primanje naknade nakon smrti teško bolesnog djeteta. Predsjednicu Odbora zanimalo je zbog čega se toliko mali postotak preporuka pravobraniteljice za osobe s invaliditetom prihvaća (samo 33% djelomično, a 20% u potpunosti), na koji način bi pružiti pomoć roditeljstvu osoba s invaliditetom te kako poboljšati aktualni Prijedlog zakona o osobnoj asistenciji. 
U odgovoru na postavljena pitanja zamjenici pravobraniteljice za osobe s invaliditetom istaknuli su da je ured pravobraniteljice još 2017. godine predložio produživanje prava primanja naknade roditeljima njegovateljima nakon smrti teško bolesne djece te da se najčešće radi o majkama. Nadalje, opće preporuke pravobraniteljice prihvaćaju se na većoj razini. Međutim, brojne su preporuke vezane za mobilnost i pristupačnost, čije provođenje iziskuje financijska sredstva te pripremu dokumentacije, zbog čega dolazi do kašnjenja u prihvaćanju navedenih preporuka. Problem s obrazovanjem djece s teškoćama prisutan je na svim razinama, posebice kod priključivanja predškolskim ustanovama i osnovnoj školi, a veliki je problem osipanje broja učenika nakon osnovne škole jer mali broj učenika s teškoćama u razvoju nastavlja srednjoškolsko obrazovanje. Hrvatska ima slabo razvijene usluge za osobe s invaliditetom u zajednici zbog čega je i dalje preferirano institucionalno zbrinjavanje tih osoba. Tek se posljednjih 5 godina govori o pravu žena s invaliditetom na slobodno odlučivanje o rađanju djece. Institut osobnog asistenta prisutan je u Republici Hrvatskoj već 14 godina, na početku je provođen kroz civilno ročništvo, zatim je projektno financiran, a trenutačno se financira pomoću Državnog proračuna, europskih fondova i lutrijskih sredstava. Velika su očekivanja od novog Zakona o osobnoj asistenciji, da će obuhvatiti 14400 korisnika. Međutim, daleko su veće potrebe od mogućnosti, a osobna asistencija ne može zamijeniti neke druge usluge. Stoga se treba razviti čitava lepeza usluga za osobe s invaliditetom. Iako je situacija bolja nego prije primjerice 10 godina, ona još uvijek nije u skladu s preuzetim obvezama.
 
Rasprava je zaključena pozivom predsjednice Odbora Uredu pravobraniteljice za osobe s invaliditetom da Odboru uputi inicijative vezane za poboljšanje položaja osoba s invaliditetom o kojima bi Odbor na svojim sjednicama poveo raspravu te ih podržao. 

Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (11 glasova „ZA“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka 

Prihvaća se Izvješće o radu pravobraniteljice za
osobe s invaliditetom za 2021. godinu

 Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio predsjednicu Odbora Mariju Selak Raspudić, a u slučaju njezine spriječenosti ili odsutnosti, potpredsjednicu Odbora Branku Juričev Martinčev.

PREDSJEDNICA ODBORA 
Izv. prof. dr. sc. Marija Selak Raspudić, v.r.