Odbor za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora na 34. sjednici održanoj 5. veljače 2020. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama P. Z. br. 570, koji je predsjedniku Hrvatskog sabora dostavio Klub zastupnika Mosta nezavisnih lista, aktom od 13. veljače 2019. godine.

Odbor je navedeni Prijedlog zakona i Konačni prijedlog zakona raspravio, sukladno članku 179. Poslovnika Hrvatskog sabora, kao zainteresirano radno tijelo, a raspolagao je pisanim mišljenjem Vlade Republike Hrvatske, na navedeni akt.

Predstavnik predlagatelja uvodno je iznio razloge za podnošenje prijedloga zakona. Dosadašnja primjena važećeg zakonodavnog okvira nije postigla svoju svrhu poticanja pronatalitetne politike, već je naprotiv trend iz godine u godinu sve lošiji u vidu broja rođene djece te broja korisnika potpora. Ovim prijedlogom izmjena i dopuna Zakona o rodiljnim naknadama osigurava se svim majkama minimalan iznos od 3.991,00 kn novčane potpore za prvu godinu života djeteta. Ovim putem, uz druge demografske mjere, želi se osigurati minimalni standard koji načelno osigurava financijsku sigurnost majke odnosno obitelji. Cilj je da se svim majkama osigura financijska podloga koja bi zadovoljila minimalne izdatke ne samo u smislu troškova povezanih s novim članom obitelji već i ostalih životnih obveza koje su postojale i prije rođenja djeteta te ne prestaju dolaskom novog člana. Bitno je da majke mogu u miru i sigurnosti posvetiti se odgoju i razvoju djeteta, a da se pri tome ne ugrožava financijska stabilnost cijele obitelji odnosno kućanstva. Ovom idejom rukovode se svi roditelji prilikom planiranja obitelji te bi upravo država poticajnim mjerama, u ovakvoj lošoj demografskoj klimi, trebala biti ta koja će olakšati financijski aspekt roditeljstva, u prvoj godini života (ili u prve tri kod blizanaca, trećeg ili svakog slijedećeg djeteta).

Bolji materijalni uvjeti poboljšali bi među ostalim zdravstveno i opće stanje djeteta i majke, što bi pozitivno utjecalo i na sveukupno društvo s obzirom na smanjeni pritisak na zdravstveni sustav. Demografske politike trebale bi biti usmjerene prema nizu pitanja koja se odnose na žene, posebice osiguranja pune i stvarne ravnopravnosti žena i muškaraca na tržištu rada. Kroz mjeru koja omogućuje obitelji primanje mjesečne naknade u iznosu od 70% proračunske osnovice odnosno 2.328,00 kuna tijekom druge i treće godine života djeteta, i to ako se roditelji odluče vratiti na posao, doprinijelo bi se ostvarenju boljih radnih uvjeta i većoj jednakosti prilika na tržištu rada kad su u pitanju žene. Visokoobrazovane žene, koje sudjeluju na tržištu rada, ulažu više truda, rada i vremena u napredovanje, te upravo zbog onoga što ulažu ne mogu si priuštiti izbivanje s radnog mjesta, odnosno tržišta rada, u periodu od tri godine koliko je predviđeno za blizance i treće i svako dijete nakon njega. Bitno je imati na umu da je danas više nego ikad ranije, odluka o proširenju ili zasnivanju obitelji vezana uz financijsku sigurnost, a istu osigurava i donosi upravo sigurno zaposlenje.

Ovim izmjenama Zakona predviđeno je da vremenske potpore i pripadajuću naknadu plaće ili druge novčane naknade mogu umjesto majke, odnosno oca djeteta ostvarivati baka ili djed djeteta. Isto je predloženo u svrhu osiguravanja i organiziranja obiteljskog i poslovnog života obitelji, obzirom da je razvidno da očevi nedovoljno koriste pravo na roditeljski dopust ili druge vremenske potpore te teret podizanja i brige oko obitelji razvidno je iz dostupnih podataka pada na žene.

Predstavnik resornog ministarstva, obrazložio je Mišljenje Vlade Republike Hrvatske te razloge zbog kojih predlaže Hrvatskom saboru da ne prihvati Prijedlog zakona. To se, između ostalog, odnosi i na predložene izvore sredstava koji nisu u skladu sa Zakonom o proračunu.

U raspravi koja je uslijedila načelno se pozdravlja svaka promjena koja pridonosi poboljšanju financijskih resursa obitelji. Međutim, izrečena je primjedba da se pravo na rodiljne i roditeljske naknade ne bi trebalo prenositi na treće osobe (u ovom slučaju bake i djedove). Naime, za usklađivanje poslovnog i obiteljskog života žena neophodno je povećanje uključenosti očeva u skrb o djeci pa bi predloženo rješenje bilo kontraproduktivno. S druge strane, istaknuto je da u suvremenom hrvatskom društvu postoje raznoliki obiteljski oblici (jednoroditeljske, rekomponirane i sl. obitelji) kojima su bake i djedovi važan oslonac te bi o njihovim pravima država također treba povesti računa.

Nakon provedene rasprave, članovi Odbora su glasovali o prihvaćanju sljedećeg zaključka: "Predlaže se Hrvatskome saboru da prihvati Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama", međutim taj zaključak nije dobio potrebnu većinu glasova članova Odbora: tri (3) glasa ZA i šest (6) glasova PROTIV.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskog sabora, Odbor je odredio Sabinu Glasovac, predsjednicu Odbora.

Predsjednica Odbora
Sabina Glasovac