Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 32. sjednici održanoj 15. veljače 2023. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, s Konačnim prijedlogom zakona, P.Z. br. 451, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 8. veljače 2023. godine. 

Odbor je navedeni akt  raspravio sukladno čl.179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.

Odbor je raspolagao pisanim mišljenjem pučke pravobraniteljice na navedeni akt. 

U uvodnom izlaganju predstavnica predlagatelja istaknula je kako se ovim Zakonom osiguravaju  minimalni životni i egzistencijalni standardi  građanima koji su se uslijed više sile našli nezbrinuti. Također, provedba ovog Zakona je u javnom interesu i u interesu Republike Hrvatske koja brine o revitalizaciji i gospodarskom razvitku svih svojih krajeva s naglaskom na pomoći građanima na pogođenim područjima i njihovom stambenom zbrinjavanju.

Postupci obnove uređeni ovim Zakonom bit će jednostavniji i učinkovitiji čime će se olakšati i ubrzati provedba obnove na potresom pogođenim područjima. Administrativno će se pojednostaviti postupak te će se ujedno građanima olakšati provedba obnove koju provode sami davanjem novčane pomoći za sve faze procesa (novčana pomoć za troškove izrade projekta i koordinacije samoobnove te mogućnost dobivanja novčane pomoći prije početka obnove).Također, poboljšat će se provedba stambenog zbrinjavanja građana s potresom pogođenih područja.

Predloženim rješenjima u ovom Zakonu jača se transparentnost i vidljivost procesa obnove.

Nadalje, predloženim Zakonom uređuju se sva pitanja vezana uz pripajanje Fonda za obnovu i Središnjeg  državnog ureda Ministarstvu, čime će poslove obnove obavljati jedno tijelo državne uprave.
     
Kao jedno od značajnijih rješenja, za potrebe provedbe postupaka iz ovoga Zakona proširuju se dokazna sredstva kojima podnositelj zahtjeva dokazuje pravo vlasništva, a koja se razlikuju od uobičajenih načina dokazivanja. Dodatna dokazna sredstva su uvedena radi ubrzanja i pojednostavljenja postupka odlučivanja o obnovi uz napomenu da  rješenje o obnovi i rješenje o novčanoj pomoći nemaju pravnog učinka na pravo vlasništva i druga stvarna prava na obnovljenoj nekretnini. Nadalje, potiču se građani da sami provode obnovu te se uklanjaju i ostale prepreke koje su usporavale proces obnove. 

U raspravi je većina članova Odbora podržala donošenje ovoga Zakona, posebice rješenja koja se odnose na administrativno rasterećenje. Također, većina članova Odbora smatra da će jednostavniji postupak pridonijeti bržoj obnovi.
U raspravi je ukazano na probleme građevinskih poduzeća koja su preuzela poslove u obnovi a potom pokrenuli stečajni postupak. Također, ukazano je na nedostatak domaćih radnika u građevini, a predstavnica predlagatelja upoznala je Odbor ako bude potrebe da će se angažirati i strani radnici. Nadalje, pozitivnim je ocjenjeno uvođenje aplikacije u poslovne procese kako bi se građane što više rasteretilo.
Ukazano je i na probleme nedovoljne informiranosti građana u postupcima obnove te predloženo kao korisno rješenje da se građani informiraju putem lokalnih medija. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za i 1 suzdržan) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese  

Zakon o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije, P.Z. br. 451

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA
Željko Pavić