Odbor za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo Hrvatskoga sabora na 29. sjednici održanoj 22. studenoga 2022. godine, raspravljao je o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2022. godinu i projekcija za 2023. i 2024. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenoga 2022. godine. 

Odbor je navedeni akt raspravio sukladno čl. 179. Poslovnika Hrvatskoga sabora, kao zainteresirano radno tijelo.
Odbor je proveo objedinjenu raspravu o Prijedlogu državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i  projekcija za 2024. i 2025. godinu s  Konačnim prijedlogom  zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu, P.Z. br. 413. 

U uvodnom izlaganju predstavnik Vlade Republike Hrvatske istaknuo je da su planirani prihodi u iznosu od 24,9 milijardi eura, dok su za 2024. godinu projicirani u iznosu od 24,8 milijardi eura, a za 2025. godinu u iznosu od 25,8 milijardi eura.
Ukupni rashodi državnog proračuna u 2023. planirani su u iznosu od 26,7 milijardi, što je 8,8 % ili 2,1 milijardu eura više u odnosu na tekući plan za 2022. godinu.
U 2024.godini ukupni rashodi planirani su u iznosu od 25,6 milijardi eura, a u 2025. u iznosu od 25,9 milijardi eura.

Planirani manjak državnog proračuna za 2023. godinu iznosi 1,8 milijardi eura ili 2,6% BDP-a, dok se manjak za 2024. godinu projicira u iznosu 815 milijuna eura ili 1,1% BDP-a, a u 2025. godini očekuje se manjak od 172 milijuna eura ili 0,2% BDP-a.

Projekcija prihoda državnog proračuna u razdoblju 2023. – 2025. temelji se na odgovoru fiskalne politike na zaštitu stanovništva, javnog i privatnog sektora, posebice najranjivijih u uvjetima snažno rastućih cijena energenata i hrane.
Istaknuto je kako ovaj proračun ima tri cilja: ublažavanje posljedica krize, očuvanje gospodarskog rasta i razvoja te očuvanje socijalne sigurnosti.
Znatan učinak na prihode proračuna očekuje se od povlačenja sredstava iz EU, također očekuje se i usporavanje inflacije na 5,7%.

Odbor se posebice osvrnuo na planirana sredstva u razdjelu 086 Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike. Sveukupni Financijski plan Ministarstva za 2023. godinu iznosi 350.226.093 eura. 

U raspravi je predstavnik resornog ministarstva istaknuo da su planirana sredstva za provedbu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju koji stupa na snagu 1. siječnja 2023. godine. Rast rashoda najvećim dijelom odnosi se na povećanje sredstava za mirovine i mirovinska primanja (zbog novog Zakona), indeksaciju mirovina i očekivani porast umirovljenika u iznosu od 512,7 milijuna eura.

Većina članova Odbora podržava donošenje Državnog proračuna smatrajući pritom da je dobro isplaniran, socijalan i uravnotežen.

Također, u  raspravi je naglašeno da ovaj proračun odražava politike Vlade usmjerene na daljnji rast kvalitete socijalne skrbi, održivost mirovinskog sustava, potporu najugroženijima, kao i solidarnost s građanima i poduzetnicima u vrijeme energetske krize. 

Pozitivnim je ocjenjeno da je resorno ministarstvo uvažilo primjedbe sindikata na prethodne proračune te je zaključilo pregovore o povećanju materijalnih prava zaposlenika u državnim i javnim službama i osiguralo sredstva prije donošenja proračuna za 2023. godinu.

U raspravi je najveći prijepor izazvala najava uvođenja novog poreza na dobit, odnosno 
Nacrt prijedloga zakona o dodatnom porezu na dobit, koji će plaćati kompanije s prihodima u 2022. većim od 300 milijuna kuna, po stopi od 33%, no samo na dobit veću od 20% u odnosu na četverogodišnji prosjek. 
Većina članova Odbora podržava uvođenje poreza ukoliko će prihodi od poreza biti redistribuirani najsiromašnijim građanima. Naglašeno je da je porez jednokratan te će se plaćati samo na dobit ostvarenu u 2022. godini.

Iznijeto je mišljenje po kojemu već desetljeće mnoge kompanije u RH ostvaruju ekstraprofite (banke, trgovački centri..) ne plaćaju porez na dobit, a uslijed krize Vlada RH svojim mjerama pomaže i gospodarstvenicima. Budući da nije poznat broj gospodarskih subjekata koji će biti u obvezi plaćanja poreza na dobit iznijet je prijedlog da resorno ministarstvo ubuduće traži kvartalna izvješća od poduzeća a ne izvješće na kraju godine. 

Nakon provedene rasprave Odbor je većinom glasova (6 za i 2 suzdržana) odlučio  predložiti Hrvatskome saboru da donese  

Državni proračun Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Željka  Pavića.

PREDSJEDNIK ODBORA

Željko Pavić