Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 21. sjednici održanoj 14. veljače 2023. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 451,  koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 08. veljače 2023. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je predmetni Prijedlog zakona te je istaknuo kako se njime objedinjuje djelokrug poslova Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine s provedbenim tijelima, Fondom za obnovu i Središnjim državnim uredom za obnovu i stambeno zbrinjavanje u jedno tijelo. Također, uvodi se novi model samoobnove, kojim se potiču vlasnici koji žele sami obnavljati svoje oštećene domove proširivanjem mogućnosti dobivanja novčane pomoći za samoobnovu prije početka obnove u cilju ubrzanja samoobnove velikog dijela obiteljskih kuća. Proširuje se krug korisnika prava na obnovu, ukida se izrada elaborata ocjene postojećeg stanja građevinske konstrukcije za oštećene obiteljske kuće, dok za višestambene zgrade, stambeno-poslovne zgrade, poslovne zgrade i zgrade javne namjene postaje sastavni dio projekta obnove te se zajedno s projektom obnove smatra cjelinom koja se naručuje u jednom postupku nabave i povjerava istoj osobi. Također, ukida se obveza izrade projekta uklanjanja za slobodnostojeće obiteljske kuće te tehničko-financijska kontrola projekta, smanjuje se broj sudionika obnove, ukida se potreba ishođenja posebnih konzervatorskih uvjeta za provođenje konstrukcijske obnove zgrada unutar kulturno-povijesne cjeline, a koje nisu pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, što bi trebalo rezultirati značajnim ubrzanjem procesa obnove i smanjenjem administracije. 
Uvodi se projekt „Država prijatelj donatorima“ kojim će država sredstvima državnog proračuna Republike Hrvatske ukloniti obiteljske kuće koje nisu uništene potresom i omogućiti donatoru u najkraćem roku izvođenje radova gradnje zamjenske obiteljske kuće. 
Dodatno, olakšava se dokazivanje prava vlasništva i drugim dokaznim sredstvima osim ZK izvatka.
Uvodi se gradnja višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada na području katastrofe te se izgradnjom višestambenih i stambeno-poslovnih zgrada, odnosno vraćanjem u prijašnje stanje, nastoji zadržati identitet predmetnih gradova, postići cilj uspostave uvjeta za normalan i kvalitetan život pogođenog stanovništva, a isto tako i zadržavanje i povratak raseljenog stanovništva.

Uvodi se davanje novčane pomoći građanima za uklanjanje svih uništenih zgrada, uključujući i pomoćne,  gospodarske i ostale uništene zgrade te se uvodi mogućnost privremenog stambenog zbrinjavanja dobavom montažnih energetski učinkovitih  kuća radi poboljšanja kvalitete privremenog stambenog zbrinjavanja. Jača se transparentnost i vidljivost procesa obnove na način da će se izraditi mrežna aplikacija u koju će se redovito i u cijelosti unositi svi potrebni podaci. Ovaj zakon pomaže i ubrzavanju projekata koji se financiraju iz Fonda solidarnosti na način da je procedura za javnu nabavu pojednostavljena.
U raspravi je podržana odredba prema kojoj će se u predstojećoj gradnji obiteljskih kuća i stambenih objekata voditi računa o odgovornosti sudionika u gradnji.
Izraženo je mišljenje prema kojemu predviđena financijska sredstva za obnovu neće biti dostatna za efikasnu provedbu novih mjera zbog toga što veliki broj građana još uvijek nije predao zahtjeve za obnovu, te je istaknuto kako je potrebno osigurati dodatna financijska sredstva za pružanje intenzivnije i opsežnije pravne pomoći i za angažiranje mobilnih timova u pomoći stanovništvu.

U raspravi je podržano niz novih mjera predmetnog Prijedloga zakona, posebno one koje se odnose na isplatu sredstava putem predujma i centraliziranje institucija po pitanju vođenja procesa obnove, ukidanje izrada elaborata i zbrinjavanje ljudi koji žive u kontejnerima.
Članica Odbora iskazala je nezadovoljstvo upućivanjem Prijedloga zakona po hitnom postupku.
Također, izražena je sumnja u mogućnost donošenja podzakonskih akata i provedbenih programa mjera u zadanim rokovima kako bi se ovaj zakon učinio operativnim.
Skrenuta je pozornost na nužnost stručnog utvrđivanja razine oštećenih zgrada, kategoriju oštećenja i razinu obnove od strane države.
U raspravi je istaknuto kako se tehničko–financijska kontrola ne bi trebala provoditi unutar ministarstva ni od strane ministarstva, već od strane neovisnog tijela.
Istaknuto je mišljenje kako zakonom nije obuhvaćena urbana obnova dijelova naselja koja nisu kulturno-povijesna cjelina i mogućnost izgradnje većeg broja zamjenskih građevina na istoj, posebice na zamjenskim lokacijama u cilju cjelovitog razvoja naselja i oporavka cijele zajednice u svim segmentima. Predloženo je da se provedba zakona poveže sa dokumentom kojeg je izradila Hrvatska komora arhitekata i Udruga hrvatskih urbanista Preobrazba i revitalizacija prostora sisačko moslavačke i Karlovačke županije nakon potresa, program obnove naselja zajedno sa programom Društvene i gospodarske revitalizacije potpomognutih područja sisačko moslavačke županije pogođene potresom.

Predloženo je da se u stručni savjet za obnovu uključe i predstavnici koordinacije humanitaraca  i predstavnici općina, gradova i županija zbog najboljeg poznavanja stanja na terenu.
Vezano uz odluku o cijenama, iznesen je prijedlog da se napravi vremenski okvir i da se navede koliko će se često revidirati odluka o cijenama.
Predloženo je da se članak 40. detaljnije obrazloži kako bi obuhvatio i neke druge situacije vezane uz vlasništva nad drugim nekretnina u cilju izbjegavanja mogućih  malverzacija. Vezano uz članak 64. istaknut je problem dugotrajnog čekanja donošenja rješenja o obnovi od podnošenja zahtjeva.
Također, postavilo se pitanje kadrovskih kapaciteta u ministarstvu te ostalih struka poput građevinara, arhitekata, geodeta i drugih struka koje su nužne kako bi se moglo započeti sa ubrzanjem samog procesa obnove.
Iznesen je prijedlog da se ukinu određena ograničenja u raspolaganju imovinom koje imaju jedinice lokalne samouprave kako bi se omogućilo da jedinica lokalne samouprave može donirati kuću namijenjenu za obitelj čija je kuća stradala u potresu.
Iako su u raspravi članovi odbora pohvalili objedinjavanje tijela koje se bave obnovom te smatraju kako je potrebno paziti da interni procesi ne uzrokuju nove zastoje u procesu obnove. Također pohvaljena su nastojanja za poboljšanje procesa javne nabave te povratno djelovanje pojedinih odredbi, odnosno mogućnosti za ostvarivanjem povoljnijih prava za građane.
U raspravi je upozoreno na postojeći dualizam pravnih akata vezanih uz stambeno zbrinjavanje i pitanje propisivanja pravnog lijeka na sve akte sa naznakom u kojem roku se može koristiti.

Istaknuta je nužnost besplatne pravne pomoći za građane koji neće moći sami primjenjivati ovaj zakon zbog dobi, obrazovanja, imovnog stanja i dr. te informiranja građana i izrada vrlo jasnih hodograma i letaka  kako bi se građanima mogle dati što jasnije informacije.
Predstavnik predlagatelja je na kraju najavio izradu Dinamičkog plana obnove gdje će biti navedeni rokovi, nositelji,  izvršitelji i financijski pokazatelji cijelog plana obnove.

Odbor je nakon provedene rasprave,  većinom glasova (8 glasova „za“, 1 glas „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA, KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE, ZAGREBAČKE ŽUPANIJE, SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE I KARLOVAČKE ŽUPANIJE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar