Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 10. sjednici održanoj 2. veljače 2022. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, prvo čitanje, P.Z. br. 237 koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 2. prosinca 2021. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je predmetni Prijedlog zakona te istaknuo kako se njime ukida naplata većine stvarnih troškova uporabe podataka i propisuje da se stvarni troškovi ne naplaćuju za izvatke, ispise, prijepise i potvrde. Nadalje, stvarni troškovi se ne naplaćuju za podatke kada se isti koriste putem mrežnih usluga ili druge elektroničke pristupne točke. Također, ovim Nacrtom prijedloga zakona se sva javnopravna tijela u potpunosti oslobađaju plaćanja stvarnih troškova za pristup i korištenje podataka koji su im potrebni za obavljanje poslova iz nadležnosti, detaljnije se propisuju radnje u postupku izrade te pregleda i potvrđivanja geodetskih elaborata, skraćuje se postupak pregleda i potvrđivanja geodetskih elaborata i postiže brža provedba promjena temeljem geodetskih elaborata u katastarskom operatu, napušta se provedba tehničke reambulacije, predlaže da se obavijesti i pozivi strankama u gore navedenim slučajevima objavljuju u javnim glasilima i/ili na oglasnoj ploči Državne geodetske uprave uz dostavu pismene informacije o objavljenom pozivu strankama. Predstavnik predlagatelja istaknuo je  kako se u okviru izrade elaborata katastarske izmjere odredbama ovog Prijedloga zakona, u potpunosti jamči zaštita prava stranaka, te da se  usprkos eventualnom neodazivanju stranaka na upućene pozive preuzimaju podaci o istima upisani u postojeće evidencije.

Istaknuo je kako će se predloženim izmjenama Zakona osigurat suvremen i učinkovit sustav zemljišne administracije, povećanje pravne sigurnosti u postupanju s nekretninama, poticanje i ubrzavanje procesa ulaganja.

U raspravi je članica Odbora zatražila predstavnika predlagatelja da pojasni usvojene i neusvojene prijedloge Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije te iskazala potrebu da se suradnja sa strukom i Hrvatskom komorom ovlaštenih inženjera geodezije nastavi i nakon ovog prvog čitanja zakona jer je preostalo nekoliko njihovih prijedloga i mogućnosti poboljšanja ovog Prijedloga zakona, a vezano uz postupke katastarske izmjere i obnove zemljišnih knjiga. Također je istaknula njihovu primjedbu da je inzistiranje na identificiranju stvarnog stanja prema netočnim starim evidencijama u suprotnosti sa izradom novog katastra i nove zemljišne knjige.

U raspravi je pohvaljen rad Hrvatske geodetske uprave i ukidanje naplate raznih pristojbi za građane. Izražena je zabrinutost oko pojave prigovora vezano uz postupke predočavanja i uz pozivanje stranaka te načina rješavanja istih na terenu na šta je predstavnik predlagatelja najavio povjerenstvo za izlaganje u kojem će biti zastupljeni i geodeti i javni bilježnici koji će to rješavati.

Također, upozoreno je na neke od nelogičnosti koje se javljaju u postupku izmjere što jedinicama lokalne samouprave znatno otežava rješavanje imovinsko pravnih odnosa. Član Odbora istaknuo je problem postupanja i prigovora od strane državnog odvjetništva prilikom postupka izlaganja, a vezano uz šumskogospodarske osnove i poljoprivredna zemljišta i predložio da Hrvatske šume revidiraju svoje šumskogospodarske osnove kako se ne bi na terenu dešavalo da se Republika Hrvatska zastupana od strane Državnog odvjetništva RH  knjiži na područja unutar gospodarskih zona a  na kojim se zadnjih petnaest do dvadeset godina odvija neka gospodarska aktivnost jer to onda predstavlja veliki problem za investitora i razvoj gospodarstva. Predstavnik predlagatelja obvezao se da će o tom problemu izvijestiti Ministarstvo pravosuđa s obzirom da je isto u njihovoj nadležnosti.

Iskazana su mišljenja kako bi bilo logično da su ovaj Prijedlog zakona i Izmjene i dopune Zakona o zemljišnim knjigama upućeni u proceduru u isto vrijeme kako bi se cjelovito razgovaralo i pristupilo raspravi i rješavanju postojećih problema, te kako bi bilo logično sagledavati prostor sa planskog aspekta i onog stvarnog stanja na terenu. Član Odbora smatra da Vlada RH mora predložiti na koji način pratiti prostor u RH, pogotovo u gospodarskim zonama, a tek onda krenuti u izradu oba zakona.

U raspravi je članica Odbora skrenula pozornost da se komisije za obnovu katastra i zemljišnih knjiga susreću sa nizom problema, između ostalih problemima dugotrajnog postupka po prigovorima, dugogodišnjim čekanjem da se završi cijela katastarska općina kako bi se stavila u službenu uporabu, a u nekim područjima i problemom masovnog pristizanja zemljišnoknjižnih rješenja koja katastar nije stigao provoditi i nije stigao mijenjati posjednike što je uzrokovalo veliki ne srazmjer jer u trenutku obnove katastar je uzimao zadnje stanje posjednika a zemljišna knjiga vlasnike.

Član Odbora iznio uočene probleme kod postupaka obnove katastra i zemljišnih knjiga vezano uz izvore financiranja i nedostatne tehničke i ljudske kapacitete i iskazao potrebu da se jasno definira tko šta financira i tko koga zapošljava, s obzirom da neke jedinice lokalne samouprave same financiraju djelatnike, tehničke uvjete za rad i druge troškove u postupku obnove katastra i zemljišnih knjiga, a u cilju ubrzanja istog.

Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (8 glasova „za“, 2 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje sljedećeg zaključka:

1. PRIHVAĆA SE PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I KATASTRU NEKRETNINA

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar