Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo Hrvatskoga sabora, na 6. sjednici održanoj 18. siječnja 2021. godine, raspravljao je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, s Konačnim prijedlogom zakona, hitni postupak, prvo i drugo čitanje, P.Z. br. 102, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 15. siječnja 2021. godine.

Odbor za prostorno uređenje i graditeljstvo, na temelju članka 93. Poslovnika Hrvatskoga sabora, raspravio je navedeni akt kao matično radno tijelo.

Uvodno, predstavnik predlagatelja obrazložio je predmetni Prijedlog zakona te istaknuo kako se njegovim donošenjem omogućava provođenje postupaka obnove na području Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije, te Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, što je neophodno potrebno radi sanacije šteta prouzročenih potresima od 28. i 29. prosinca 2020.,istaknuo kako se njime propisuje  način financiranja obnove i proširuje nadležnost Fonda za obnovu.

Također, uz postojeće modele privremenog stambenog zbrinjavanja otvara se mogućnost dobave i montaže privremenih, pokretnih i montažnih objekata kao jednog od rješenja za privremeno stambeno zbrinjavanje za vrijeme trajanja obnove, odnosno do početka obnove.

Predstavnik Vlade Republike Hrvatske naglasio je kako je kod financiranja obnove za područje Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije, uzeta u obzir činjenica da se radi o ekonomski slabijim jedinicama, koje su u velikoj mjeri proglašene i potpomognutim područjima sukladno posebnom propisu te su ta  područja izuzeta od sudjelovanja u financiranju obnove. Nastavno, od sufinanciranja prve nekretnine izuzeti su i građani s prebivalištem u ovim područjima.

Predmetnim se Zakonom propisuje djelotvorniji i brži način uklanjanja uništenih obiteljskih kuća i drugih uništenih zgrada čiji ostaci neposredno prijete sigurnosti ili zdravlju ljudi, a  pravila i mjere iz ovoga Zakona primijeniti će se i na sva područja koja bi kasnije bila pogođena potresom, a nisu izravno navedena kroz zakonske odredbe i sam naziv Zakona.

U raspravi su zatražena dodatna pojašnjenja vezana uz članak 5. i primjenu tog članka, u smislu omjera financiranja u različitim jedinicama lokalne samouprave uzimajući u obzir različiti indeks razvijenosti te prava građana u smislu kriterija koje moraju zadovoljiti u onim slučajevima obnove u kojima nemaju obvezu financijske participacije. Pojašnjeno je kako će se u slučajevima u kojima neće biti fiskalnog kapaciteta kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u sufinanciranje uključiti Republika Hrvatska. Također, Republika Hrvatska će participirati u konstrukcijskoj obnovi onih višestambenih zgrada u kojima svi suvlasnici nisu u mogućnosti ili se ne žele uključiti u proces obnove uz propisane uvjete u postojećem Zakonu.

Traženo je dodatno pojašnjenje članka 7. stavka 2. vezano uz dodatne kriterije koje  za oslobađanje od uplata sredstava za obnovu od strane vlasnika  te članka 17. stavka 7. vezano uz plaćanje najamnine vlasnika stanova i zaštićenih najmoprimaca koju određuje Republika Hrvatska.

Izraženo je mišljenje prema kojemu nema sustavnog pristupa u rješavanju problema obnove zgrada oštećenih potresom, kako preraspodjela sredstava u proračunu treba biti transparentnija te kako je pitanje ostanka ljudi u područjima pogođenim potresom u Sisačko-moslavačkoj županiji vrlo kompleksno i nadilazi samu obnovu.

Vezano uz članak 8. istaknuto je kako će za kulturno povijesne cjeline Sisačko-moslavačke i Karlovačke županije program cjelovite obnove na temelju popisa i procjene štete izraditi Ministarstvo kulture i medija u suradnji s jedinicom lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim nadležnim tijelima što se razlikuje u pristupu obnove povijesno urbane cjeline u  Gradu Zagrebu u kojemu je situacija drugačija i u kojoj  nije potrebno ukloniti puno oštećenih objekata.

Član Odbora smatra kako je nelogično da za objekte u čijoj obnovi sudjeluje država nije potrebno ishoditi uporabnu dozvolu kao dokaz da je sve napravljeno u skladu sa projektom te kako jasno treba odrediti odgovornost u procesu obnove. Vezano uz isto pojašnjeno je kako postoji nekoliko razina kontrole uz završno izvješće nadzornog inženjera te kako nema potrebe za ishođenjem uporabne dozvole jer se u tom slučaju ne traži ni građevinska dozvola.

Vezano uz članak 7. iznesen je prijedlog da navedeni rok bude fiksni datum.

Također je iznesen prijedlog da se izradi dijagram toka procesa u postupku obnove kako bi se vidjelo gdje dolazi do konflikta pri čemu je predstavnik predlagatelja najavio kako će uskoro biti dostupna aplikacija eObnova putem koje će građani moći elektroničkim putem predati zahtjeve.

Pojašnjene su uloge Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine i Fonda za obnovu u smislu ubrzanja postojećih postupaka ozakonjenja  zgrada  kako bi građani čije su nekretnine u tom postupku što prije mogli započeti proces obnove oštećenih zgrada.

Na postavljeno pitanje, pojašnjeno je kako ovim izmjenama i dopunama Zakona ostaje obveza gradovima, općinama i županijama u Sisačko-moslavačkoj županiji da same financiraju zgrade javne namjene.

U raspravi je podržan predmetni Prijedlog Zakona, istaknuto je kako se isti temelji na važećem Zakonu, odnosi na ciljano područje, te da se pri tome vodilo računa o ekonomskim i vremenskim aspektima obnove.

Vezano uz članak 13. stavak 2. iznesen je prijedlog da se u isti doda i drugi oblik zajednice.

Izneseno je mišljenje prema kojem su kontradiktorni članci 1. i 3.

Vezano uz ulogu Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje u procesu obnove pojašnjeno je kako se prava građana u tom procesu ne mijenjaju ovim izmjenama i dopunama Zakona.

Odbor je nakon provedene rasprave, većinom glasova (7 glasova „za“, 3 glasa „suzdržan“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O OBNOVI ZGRADA OŠTEĆENIH POTRESOM NA PODRUČJU GRADA ZAGREBA, KRAPINSKO-ZAGORSKE ŽUPANIJE I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio predsjednika Odbora, Predraga Štromara.

PREDSJEDNIK ODBORA
Predrag Štromar