Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je na 87. sjednici održanoj 8. veljače 2023. godine, u svojstvu matičnog radnog tijela, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o akvakulturi, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 26. siječnja 2023. godine.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, pozdravljen je porast proizvodnje konzumne ribe u šaranskim ribnjacima i rast površina šaranskih i pastrvskih ribnjaka u eksploataciji. Obzirom na porast udjela uzgoja morske ribe, koji u 2020. godini čini gotovo 28% ukupnog ulova i uzgoja morske ribe, rakova, školjkaša i glavonožaca, dok je u 2014. godini iznosio 11,2%, kao i dobre izvozne rezultate u sektoru ribarstva, postavljen je upit jesu li na izvozne rezultate više  utjecala ulaganja u sektor akvakulture ili u sektor ribarstva. Uz navedeno, postavljen je upit o cjenovnoj pristupačnosti ribe za hrvatske građane i samodostatnosti u sektoru slatkovodnog ribarstva. Iako je razvidan nagli trend rasta marikulture u Republici Hrvatskoj, upozoreno je kako, obzirom na bogate vodne resurse, Republika Hrvatska nije u potpunosti iskoristila priliku za razvoj i jačanje uzgoja pastrve, što zahtijeva žurno planiranje programa mjera za jačanje pastrvskog uzgoja. Upozoreno je i na velike štete koje kormorani uzrokuju u slatkovodnim ribnjacima i upitano za aktivnosti koje Ministarstvo poljoprivrede poduzima kako bi se iste svele na najmanju moguću mjeru. Uz navedeno, ukazano je na važnost primjene novih tehnologija i prelaska na zatvoreni sustav uzgoja, što u bitnome može smanjiti štete. Ukazano je i na potrebu snažnijih kontrola stavljanja ribe na tržište, ali i važnost administrativnog rasterećenja ribara. Postavljen je i upit o  planiranom roku noveliranja Zakona o slatkovodnom ribarstvu, a vezano i uz medijske natpise o problemima s kojima se susreću ribari na Dunavu koji zbog roaminga  nisu u mogućnosti pravovremeno dostaviti izvješće o ulovu, kao i uz  probleme s kojima se susreću ribari u tradicijskom ribolovu.

Predstavnik predlagatelja odgovorio je kako su na dobre rezultate sektora akvakulture najveći utjecaj imale mjere Zajedničke ribarstvene  politike za koje je do sada isplaćeno oko 1,6 milijardi kuna od ukupno ugovorenih 2,65 milijardi kuna. U vrijeme COVID krize isplaćeno je više od 200 milijuna kuna za razne mjere potpore sektoru, 75 milijuna kuna isplaćeno je tijekom 2022. godine za reguliranje poremećaja na tržištu. Uštedom sredstava i izmjenom Programa za ribarstvo i akvakulturu osigurano je dodatnih 350 milijuna kuna. Samo za sektor akvakulture, preradu i pristup tržištu ukupno je isplaćeno više od 400 milijuna kn, što je doprinijelo stabilnosti i rastu sektora. Potrošnja ribe kontinuirano raste, pa je ista 2018. godine iznosila 2,5 kg po glavi stanovnika, a 2021. ovaj broj je porastao na 3,2 kg. Zaključio je kako raste proizvodnja i potrošnja proizvoda akvakulture, ali i cijene proizvoda, kao i troškovi proizvodnje. Govoreći o štetama od kormorana, rekao je kako je uvedena naknada štete financirana iz nacionalnog proračuna i europskih sredstava. Posebnog programa za uzgoj pastrva nema, no traže se načini za potporu sektoru. Izmjena Zakona o slatkovodnom ribarstvu planirana je u ovoj godini, a kroz isti će se pokušati odgovoriti na sve izazove s kojima se susreću ribari, pa tako i u tradicijskom ribolovu.  Govoreći o potrebi izvješćivanja o evidenciji izlaska i povratka iz ribolova, kao i evidenciji ulova, rekao je kako ova obveza u morskom ribarstvu postoji već desetak godina, a ista je temeljem Zakona uvedena i za slatkovodno ribarstvo. Ova evidencija osnova je za opravdanje potpora i intervencija koje se isplaćuju proizvođačima. Rekao je kako ribari prije no što krenu u ribolov moraju prijaviti izlazak u ribolov, te kad se vrate iz ribolova trebaju podnijeti izvješće o količinama ribe koje su ulovili, no isto nisu u obvezi napraviti tijekom ribolova. Rekao je i kako je dostava izvješća  važna i za učinkovito upravljanje resursima.
        
Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu jednoglasno je  (8 glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru donošenje

Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o akvakulturi.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.
                                

                            PREDSJEDNICA ODBORA

                                  Marijana Petir