Odbor za poljoprivredu Hrvatskoga sabora raspravio je, u svojstvu matičnog radnog tijela, na 53. i 56. sjednici, koje su održane 9. i 25. ožujka 2022. godine, Konačni prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora dostavila Vlada Republike Hrvatske, aktom od 3. veljače 2022. godine.

Nakon uvodnog izlaganja predstavnika predlagatelja, članovi Odbora pozitivnim su ocijenili ubrzanje postupaka raspolaganja državnim poljoprivrednim zemljištem (DPZ) koje se predlaže ovim aktom, kao i zadržavanje dvostrukog iznosa zakupnine kao najviše dozvoljene ponude za zakup. Rečeno je i kako bi , zbog rasterećenja Ministarstva poljoprivrede, iz Povjerenstva za zakup DPZ i Povjerenstva za kupovinu DPZ trebalo brisati obvezu sudjelovanja predstavnika Ministarstva u spomenutim povjerenstvima. Na Povjerenstvu koje je radilo na izradi ovog akta postignuta je suglasnost članova Povjerenstva oko teksta akta, no u proceduru usvajanja upućen je izmijenjeni tekst, upozorio je predstavnik Hrvatske obrtničke komore i upozorio kako će tim izmjenama najviše biti pogođena mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG). Rekao je i kako pravo prvokupa nije bilo predmetom rasprave na Povjerenstvu, te isto ne podržava i predlaže da se takav prijedlog povuče. Ni predstavnica Udruge Biovrt ne podržava prijedlog propisivanja prava prvokupa i stava je da je konkurentnost poljoprivrednika direktno vezana uz vlasništvo nad zemljištem, čemu svjedoče i primjeri država u okruženju.

Uz navedeno je i veći broj članova Odbora upozorio kako bi pravo prvokupa moglo prouzročiti poremećaje na tržištu poljoprivrednim zemljištem. Rečeno je i da bi se u slučaju zadržavanja ove odredbe trebalo propisati da vlasnik ostvaruje pravo na naknadu u vrijednosti najviše ponuđene cijene, a ne tržišne cijene kako je predloženo. Upitano je iz kojih sredstava će se pravo prvokupa financirati i predloženo je da se površine poljoprivrednog zemljišta na koje će pravo prvokupa imati Republika Hrvatska površinski ograniče. Predstavnik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) istaknuo je i da bi ovo pravo moglo dodatno komplicirati prodaju zapuštenog poljoprivrednog zemljišta koje se u posljednje vrijeme počelo stavljati u funkciju, a drži i da Ministarstvo poljoprivrede nema dovoljno administrativnih kapaciteta za provedbu ovih aktivnosti. Predstavnik Hrvatske komore ovlaštenih inženjera geodezije rekao je kako će se zabranom parcelacije, koja se ovim aktom predlaže, onemogućiti raspolaganje malim površinama poljoprivrednog zemljišta, a poseban problem pojaviti će se kod zemljišta koja su u suvlasništvu s Republikom Hrvatskom, te je predložio brisanje ove odredbe.

U raspravi je rečeno i da dosadašnje raspolaganje DPZ nije bilo transparentno, nije se pratila provedba gospodarskih programa, obveza plaćanja zakupnine, davanje u podzakup DPZ, neodržavanje DPZ, promjena kulture poljoprivrednog zemljišta, te temeljem nepoštivanja istih nije došlo do raskida ugovora, iako je za to postojala osnova. Svim dosadašnjim korisnicima koji nisu postupali u skladu s odredbama važećeg Zakona, ovim se aktom i dalje daje prednost pri sudjelovanju u javnim natječajima za zakup DPZ. Iako se kroz obrazac procjene učinaka propisa moglo analizom dosadašnjeg raspolaganja zaključiti u čemu se griješi u raspolaganju DPZ, ali i dobiti projekciju najboljih rješenja za učinkovito raspolaganje DPZ u budućnosti, predlagatelj ovu mogućnost nije iskoristio, rečeno je u raspravi.

Uz predloženi sustav bodovanja, izražena su suprotstavljena stajališta. Dio članova Odbora izrazio bojazan kako predloženi sustav bodovanja daje prednost velikim korisnicima, a sam akt nije usmjeren prema proizvodnji s dodanom vrijednošću, kao što su proizvodnja mlijeka, voća i povrća. Dio članova Odbora mišljenja je kako se ovim aktom stimuliraju dosadašnji posjednici, sektor mliječnog govedarstva, mladi poljoprivrednici, domicilnost, a što će imati pozitivan utjecaj na ruralna područja. Rečeno je i da će sukladno ovom prijedlogu pravo prvenstva imati samo dosadašnji posjednici i stočari. Upozoreno je da pravi problem leži u konkurentnosti sektora, koja je u mliječnom sektoru ugrožena niskom cijenom mlijeka, a u svinjogojskom sektoru niskom cijenom svinjskog mesa iz uvoza, dok istovremeno ovim aktom nije bodovan uzgoj visoko dohodovnih kultura koji su generator zapošljavanja na ruralnim područjima.

Predstavnik Hrvatske gospodarske komore je, uz  mogućnost određivanja maksimalnih površina koje se u javnom natječaju mogu dati u zakup, rekao kako će ovaj prijedlog u neizvjesnu pravnu situaciju dovesti velike poljoprivredne sustave, a što bi moglo rezultirati i ograničavanjem ulaganja, što će posljedično u nezavidnu situaciju dovesti male proizvođače koji rade u kooperaciji s velikim poljoprivrednim sustavima. Mišljenja je da je, zbog dužeg povrata investicija u poljoprivredi i visokih ulaganja, potrebno zakupe za DPZ za sve kulture odrediti na 25 godina. Vezano uz prijelazne i završene odredbe ovog akta predložio je da se rokovi za realizaciju gospodarskih programa s dvije produže na tri godine, a za izradu gospodarskih programa predložio je produženje roka na šest mjeseci od donošenja Pravilnika kojim se isti uređuje.  Sjemenarstvo i rasadničarstvo potrebno je bodovati većim brojem bodova, te ih staviti barem u istu kategoriju kao i šećernu repu, rekao je predstavnik GIU Hrvatsko sjeme. Predstavnik HPK je uz izmjene u sustavu bodovanja i smanjenja broja bodova za OPG, rekao kako je isto u suprotnosti s odredbama Zakona o OPG, u kojemu se navodi da je OPG strateški važan za ruralna područja.

Vezano uz omjer površina koje se daju u zakup, predloženo je da se osigura 60% površina za OPG, a 40% površina za pravne osobe. Ukazano je na potrebu izmjene kriterija koji se predlažu člankom 18. na način da se sjemenarstvo i rasadničarstvo više boduje, te da se smanji uvjet s 25% na 20%  ukupnih površina koje trebaju biti pod trajnim nasadima, povrćem i šećernom repom; zatraženo je da se uvjetuje tovom iz domaćeg uzgoja dobivanje 20 bodova za tovno stočarstvo kako bi se poticao domaći uzgoj; zatraženo je da se vrednuje domicilnost za male poljoprivrednike i da se napravi jasna razlika između njih i pravnih osoba te da se točka c) u skladu s tim redefinira. Navedene promjene predlažu se zbog snažnije zaštite prava korisnika koji žive i rade na području JLS i osnaživanja položaja OPG, poljoprivrednih obrta i mikro i malih poljoprivrednih gospodarstava, kao čuvara ruralnih područja. Rečeno je i da je za mlade poljoprivrednike potrebno povećati broj bodova. U daljnjoj raspravi upozoreno je kako je, zbog ispunjenja održivih ciljeva razvoja UN koje RH treba postići do 2030. godine i ciljeva EU vezanih uz ravnopravnost spolova, bodovanjem potrebno obuhvatiti i žene poljoprivrednice. Ukazano je i na potrebu vrednovanja više stručne spreme u kriteriju točke e) obrazovanje i iskustvo u poljoprivredi, te je upozoreno kako je zbog izjednačavanja prava OPG ili poljoprivrednog obrta s pravima koja se u okviru treće podtočke daju pravnim osobama, prvu podtočku potrebno nadopuniti na način da se vrednuje i najmanje jedan zaposleni na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom  na OPG ili poljoprivrednom obrtu. Rečeno je i kako je u okviru točke f) ekološki uzgoj i autohtone pasmine, zbog ujednačavanja s drugim kriterijima koji se predlažu ovim aktom, u drugoj podtočki riječi „5 godina“ potrebno zamijeniti riječima „3 godine“.

Uz člankom 46. predloženo brisanje stavaka 3. i 4. članka 90, kojima su JLS mogle zajednički organizirati poslove provedbe Odluke o agrotehničkim mjerama, rečeno je kako brisanje ovih odredbi nije dobro rješenje, te je upozoreno da je te poslove trebalo ostaviti u nadležnosti osoba s poljoprivrednom strukom. Postavljen je i upit o načinima ostvarivanja prava na korištenje DPZ za stočare „bezzemljaše“ koji nisu krivi što JLS nisu raspisivale natječaje za zakup DPZ.
Upozoreno je i na problem neriješenih imovinsko pravnih odnosa, neusklađenost podataka u Katastru i Gruntovnici, a što ima veliki utjecaj na održivost poljoprivredne proizvodnje. Predloženo je i raspisivanje natječaja za svo poljoprivredno zemljište koje je upisano u Katastar, te oslobađanje plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednog zemljišta za potrebe stambenog zbrinjavanja mladih i ostalih zainteresiranih na ruralnim područjima. Zbog nejasno definiranih kriterija, ali i preklapanja s odredbama vezanim uz pravo prvokupa, predloženo je i brisanje odredbi o prodaji DPZ, uz ostavljanje odredbi o prodaji izravnom pogodbom za manje poljoprivredne površine. Predloženo je i da kriterij za sudjelovanje u javnom natječaju za zakup bude upis u Upisnik poljoprivrednika ili Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, te bavljenje poljoprivredom kao primarnom djelatnošću. Uz zabranu postavljanja solara na P1 i P2 zemljištu izraženi su različiti stavovi, dok HPK podržava ovu zabranu, a o tome se je i ovaj Odbor više puta očitovao, član Odbora stava je kako je potrebno osigurati određeni postotak zemljišta koji bi se mogao koristiti za proizvodnju energije iz OIE u poljoprivredi, uz jasno propisivanje zabrane promjene namjene poljoprivrednog zemljišta za vrijeme korištenja ovog zemljišta u energetske svrhe.

Vezano uz raspored prihoda od korištenja DPZ, rečeno je kako je, zbog poslova koje JLS obavljaju pri raspolaganju DPZ, potrebno povećati udio prihoda za JLS. Kako bi se olakšalo raspolaganje DPZ ovim aktom potrebno je jasnije propisati što je to proizvodno tehnološka cjelina. Trebalo bi jasnije definirati i maksimalne površine koje se u natječaju mogu dodijeliti pojedinim ponuditeljima i propisati da se u ove površine, uz fizičke i pravne osobe, uračunavaju i površine s njima povezanih fizičkih ili pravnih osoba, kako bi se spriječile moguće zlouporabe. Istaknuto je i kako bi bilo dobro fleksibilizirati pravila vezana uz prijenos prava iz ugovora. U raspravi je rečeno kako bi mjerama zaštite poljoprivrednog zemljišta trebalo obuhvatiti i održavanje pokrova u zimskim mjesecima, zelenu gnojidbu i plodored. Temeljem zahtjeva načelnika i gradonačelnika predloženo je da se rok za donošenje odluke o raspisivanju natječaja za zakup DPZ s tri produži na šest mjeseci. Uz pitanje povrata imovine oduzete u vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, predloženo je da se ovlaštenicima ovog prava osigura  mogućnost ostvarenja prava dodjelom zamjenskog poljoprivrednog zemljišta na bilo kojem području Republike Hrvatske ili ostvarenjem prava na obeštećenje.

Predstavnica predlagatelja odgovorila je da ratari mogu ostvariti pravo na korištenje više od 50 ha, i da nije opravdana bojazan da će oni izgubiti DPZ jer svaki ratar koji izjednači uvjetna grla i hektare ili na 25% površina uzgaja kulture koje su u deficitu, može ostvariti pravo na korištenje DPZ. Ovaj zakon trebao bi motivirati poljoprivrednike, ali i uvažavati sektorske kriterije, no doći će i do promjene strukture poljoprivredne proizvodnje. Vezano uz predloženi kraći rok zakupa (15 godina) za sve kulture izuzev trajnih nasada, rekla je kako svi koji budu ispunjavali svoje gospodarske programe i ugovorne uvijete imaju mogućnost produljenja zakupa za dodatnih 15 godina. Dosadašnjem posjedniku dodjeljuje se 20 bodova ukoliko DPZ koristi temeljem javnog natječaja ili 15 ukoliko DPZ koristi bez provedenog javnog natječaja i ispunio je sve obveze iz ugovora. Uz pitanje maksimuma odgovorila je kako su u isti uključene sve površine koje su po bilo kojem zakonu dobili poljoprivrednici zajedno sa svim povezanim društvima. Definicija povezanih društava primjenjivat će se i u skladu s Zakonom o OPG, koji jasno propisuje kad se fizička osoba smatra povezanom sa članovima svog kućanstva.

Temeljem prijedloga HPK predloženo je da se solari ne postavljaju na DPZ, a isti se na staklenike, koji se smatraju građevinama, mogu postavljati. DPZ će pravom prvokupa biti zaštićeno na jednak način kao što su zaštićena i kulturna dobra na koja država ima pravo prvokupa. Uz navedeno rekla je kako razumije bojazan vezanu uz moguća administrativna opterećenja kod prodaje malih površina. Uz potrebu dodatnog bodovanja sjemenarstva i rasadničarstva podsjetila je na natječaj iz prosinca prošle godine u kojemu su za sektor sjemenarstva i rasadničarstva propisani uvjeti vezani uz stupanj ukupnog korištenja DPZ u sjemenarstvu i rasadničarstvu. Rekla je i kako je ovo prvi zakon koji je prepoznao važnost sjemenarstva i rasadničarstva. Uz prijedlog za vrednovanje više stručne spreme, rekla je kako razumije isti prijedlog.

Sukladno tehničkim analizama mala i srednja poduzeća koja koriste sredstva iz mjera Programa ruralnog razvoja pokazala su se kao najefikasnija i potrebno ih je povezivati kako bi se u budućnosti razvijala. Postojeći zakon donio je veliki napredak, posebno vezano uz donošenje programa raspolaganja DPZ od strane JLS, rješavanja prijepora s Hrvatskim šumama i Hrvatskim vodama, pa se ovaj prijedlog mogao usmjeriti prema unapređenju sustava raspolaganja i preuzimanju dobrih praksi. Nema opstanka hrvatskog sela bez boljeg povezivanja ratarstva i stočarstva, što se ovim aktom nastoji realizirati. Rekla je kako oni koji su izgubili gospodarske programe ne mogu ostvariti bodove po toj osnovi, a u roku od dvije godine oni koji nisu ostvarili svoje gospodarske programe, iste moraju ostvariti. Isto tako, oni koji nisu bili u obvezi izraditi gospodarske programe iste moraju u roku od dvije godine izraditi i dostaviti ih u Ministarstvo poljoprivrede. Istaknula je razumijevanje vezano uz produljenje roka za donošenje Odluke o raspisivanju natječaja za zakup DPZ od strane JLS.

Vezano uz skladišne kapacitete za mala gospodarstva podsjetila je na raspisani natječaj za izgradnju skladišnih kapaciteta vrijedan 250 milijuna kuna i natječaj za izgradnju, opremanje i robotizaciju mliječnih farmi. Ministarstvo poljoprivrede je na Odboru za praćenje provedbe Programa ruralnog razvoja RH iznijelo stav da će oni poljoprivrednici koji do sada nisu koristili investicijske potpore u budućim natječajima imati prioritet za dobivanje sredstava. I kod kriterija bodovanja za domicilnost, mlade, obrazovanje i iskustvo, ali i kod mljekarstva (koje čini 70% malih proizvođača) prioritet se daje malim poljoprivrednim proizvođačima. Vezano uz primjedbe Državne geodetske uprave, podsjetila je na stav Državnog odvjetništva koje smatra da se ovim aktom predložena ograničenja za parcelaciju zemljišta, odnose na površine koje su veće od 1 hektara.

Nakon provedene rasprave Odbor za poljoprivredu većinom je glasova (8 glasova „ZA“ i 1 glas „SUZDRŽAN“) odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje

ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POLJOPRIVREDNOM ZEMLJIŠTU

Na tekst Konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, Odbor za poljoprivredu podnosi slijedeće

A M A N D M A N E

Amandman 1.

U članku 15. stavku (10) iza riječi: „osoba“ dodaju se riječi: „i s njom povezane fizičke i pravne osobe“
Obrazloženje:
Kako bi se spriječile moguće zlouporabe, predlaže se da se u maksimalnu površinu uračunavaju sve površine poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države koje pojedina fizička ili pravna osoba, kao i s njom povezane  fizičke i pravne osobe, koriste  na području jedinice lokalne samouprave na temelju svih ugovora sklopljenih od dana raspisivanja javnog natječaja, sukladno odredbama prijašnjih zakona o poljoprivrednom zemljištu i ovog Zakona.

Amandman 2.

U članku 18. stavku (1)
U točki  b) vrsta poljoprivredne proizvodnje kojom se bavi,  treća podtočka mijenja se i glasi:
- Trajnim nasadima i/ili proizvodnjom povrća i/ili proizvodnjom šećerne repe i/ili sjemenarstvom i rasadničarstvom na najmanje 20% ukupnih oraničnih i/ili površina pod trajnim nasadima ponuditelja i svih njegovih povezanih društava upisanih u ARKOD ili se bavi poljoprivrednom proizvodnjom s preradom pri čemu je udio prerađenog primarnog proizvoda u godini koja prethodi godini objave javnog natječaja najmanje 30% - 25 bodova.

U točki b) vrsta poljoprivredne proizvodnje kojom se bavi, peta podtočka mijenja se i glasi:
- Tovnim stočarstvom pri čemu je minimalno 30% ukupnog uzgoja u godini koja prethodi objavi javnog natječaja iz domaćeg uzgoja i do objave javnog natječaja ne ispunjava uvjet prosječnog odnosa broja grla stoke u razdoblju od 12 mjeseci koji prethodi objavi javnog natječaja i poljoprivrednih površina u vlasništvu ponuditelja i njegovih povezanih društava i poljoprivrednih površina u vlasništvu države od najmanje 1,0 ha oranice ili livade po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 2,0 ha pašnjaka po uvjetnom grlu, odnosno najmanje 3,3 ha krških pašnjaka po uvjetnom grlu – 20 bodova

U točki c) prebivalište i sjedište ponuditelja, u drugoj podtočki, riječi „15 bodova“,  zamjenjuju se riječima „10 bodova“
U točki c) prebivalište i sjedište ponuditelja, u četvrtoj podtočki, riječi „10 bodova“, zamjenjuju se riječima „5 bodova“
U točki c) prebivalište i sjedište ponuditelja, peta podtočka mijenja se i glasi:
- fizička ili pravna osoba u rangu mikro ili malih poduzeća koja je vlasnik proizvodnog objekta u funkciji poljoprivredne proizvodnje na području jedinice lokalne samouprave odnosno Grada Zagreba koja raspisuje javni natječaj najmanje tri godine prije objave javnog natječaja – 8 bodova
Naslov točke d) mijenja se i glasi: „d) mladi poljoprivrednik i žene poljoprivrednice“
U točki d) u prvoj podtočki riječi „5 bodova“ zamjenjuju se riječima „8 bodova“
U točki d) dodaje se nova podtočka koja glasi: „žena nositeljica obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnica poljoprivrednog obrta koja ne pripada kategoriji „mladog poljoprivrednika“  - 5 bodova“
U točki e) obrazovanje i iskustvo u poljoprivredi, prva podtočka mijenja se i glasi:
„- nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta ili najmanje jedan zaposleni na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom koji ima visoku ili višu stručnu spremu poljoprivrednog, prehrambeno-tehnološkog ili veterinarskog smjera – 4 boda
U točki e) obrazovanje i iskustvo u poljoprivredi, druga podtočka mijenja se i glasi:
„- nositelj obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili vlasnik poljoprivrednog obrta ili najmanje jedan zaposleni na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom koji ima najmanje srednju stručnu spremu poljoprivrednog, prehrambeno-tehnološkog ili veterinarskog smjera ili najmanje deset godina radnog iskustva u poljoprivredi – 3 boda“
U točki  f) ekološki uzgoj i autohtone pasmine, u drugoj podtočki, riječi „5 godina“ zamjenjuju se riječima „3 godine“.
U točki h) udruživanje i zapošljavanje, u prvoj podtočki riječi: „5 bodova“ zamjenjuju se riječima „3 boda“
U točki h) udruživanje i zapošljavanje, u drugoj podtočki riječi: „5 bodova“, zamjenjuju se riječima: „3 boda“
U točki h) udruživanje i zapošljavanje, u trećoj podtočki riječi: „3 boda“ zamjenjuju se riječima: „2 boda“
Obrazloženje:
Ove izmjene predlažu se zbog usklađivanja odredbi Konačnog prijedloga zakona s prioritetima i ciljevima postavljenim u Strategiji razvoja poljoprivrede RH do 2030. godine. 
S namjerom poticanja generacijske obnove i zaustavljanja depopulacije ruralnih područja, dodatno se boduju mladi poljoprivrednici koji su nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ili vlasnici poljoprivrednih obrta. Kako bi se žene koje ne ulaze u kategoriju mladih poljoprivrednika potaknulo na bavljenje poljoprivredom, te se priznala multifunkcionalna uloga žena u ruralnim područjima, uvodi se bodovanje za „žene poljoprivrednice“. 
Prednost pri ostvarenju prava na korištenje državnog poljoprivrednog zemljišta u sektoru  tovnog stočarstva uvjetuje se na način da barem 30% stoke bude iz domaćeg uzgoja čime se želi poduprijeti domaća proizvodnja. Uslijed nestabilnosti na geopolitičkom planu i prepoznavanja važnosti sjemenarstva i rasadničarstva za proizvodnju i sigurnost opskrbe hranom, predlaže se bolje pozicioniranje tog sektora u sustavu bodovanja. Zbog velikog broja jedinica lokalne samouprave koje graniče s velikim brojem drugih jedinica lokalne samouprave, predlaže se davanje prednosti domicilnim poljoprivrednicima koji su nositelji obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ili vlasnici poljoprivrednih obrta s područja jedinice lokalne samouprave koja raspisuje natječaj. 
Kako bi se izjednačili kriteriji vezani uz vrednovanje obrazovanja i iskustva u poljoprivredi, predlaže se i vrednovanje stručne spreme zaposlenih osoba na poljoprivrednom gospodarstvu i poljoprivrednom obrtu. Dodatno se predlaže i vrednovanje više stručne spreme poljoprivrednog, prehrambeno-tehnološkog i veterinarskog smjera. U kategoriji udruživanja i zapošljavanja, usklađuje se sustav bodovanja. U kategoriji ekološki uzgoj i autohtone pasmine, usklađuje se broj godina temeljem kojih korisnik ostvaruje pravo na bodovanje za uzgoj autohtonih pasmina.

Amandman 3.

U članku 39. stavku (1) iza riječi „cijeni“ briše se točka, dodaje zarez i slijedeći tekst:  „ako se radi o površinama koje su veće od površina određenih člankom 60. stavkom (1) ovoga Zakona.
Obrazloženje:
Ovim amandmanom jasnije se propisuju površine poljoprivrednog zemljišta na koje Republika Hrvatska ima pravo prvokupa. Pravo prvokupa odnosilo bi se na površine poljoprivrednog zemljišta koje su veće od 10 ha u kontinentalnom području i veće od 1 ha u priobalnom području.

Amandman 4.

U članku 44. stavak (4) riječi „niti formirati“ se brišu.
Obrazloženje:
U članku 44. kojim se mijenja članak 83. u stavku 4. brisane su riječi „niti formirati“ kako bi se omogućilo povezivanje katastarskih čestica malih površina radi okrupnjavanja.

Amandman 5.

U članku 55.,  stavcima (5) i (6) riječ „tri“ zamjenjuje se riječju „šest“
Obrazloženje:
Ovim prijedlogom predlaže se produljenje roka s tri na šest mjeseci u kojemu su jedinice lokalne samouprave, odnosno Grad Zagreb, dužne donijeti Oduku o raspisivanju javnog natječaja za zakup i javnog natječaja za prodaju državnog poljoprivrednog zemljišta.

Amandman 6.

U članku 56. dodaje se novi stavak (3) koji glasi:
„(3) ako se zamjensko poljoprivredno zemljište ne bi moglo osigurati niti po jednoj osnovi iz prethodnih stavaka ovog članka, ovlaštenik naknade može ostvariti svoje pravo nagodbom za zamjensko poljoprivredno zemljište na bilo kojem području Republike Hrvatske ili ostvariti pravo na obeštećenje.“
Dosadašnji stavci (3) – (6) postaju stavci (4) do (7)
Obrazloženje:
Ovim amandmanom osigurava se pravo na pronalaženje zamjenskog poljoprivrednog zemljišta na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu u vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, u slučajevima kada se zamjensko poljoprivredno zemljište ne može niti po jednoj osnovi osigurati na području jedinice lokalne samouprave, a ako niti to nije moguće, propisuje se pravo na ostvarivanje obeštećenja.

Za izvjestiteljicu na sjednici Hrvatskoga sabora Odbor je odredio zastupnicu Marijanu Petir, predsjednicu Odbora.    

PREDSJEDNICA ODBORA
Marijana Petir