Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 23. sjednici održanoj 11. svibnja 2022. godine, raspravljao je o Izvješću o provedbi Plana protuminskog djelovanja i utrošenim financijskim sredstvima za 2021. godinu, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. travnja  2022. godine.

Odbor je predmetno Izvješće razmatrao u smislu  članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo, s obzirom da se u segmentu Izvješće odnosi na provedbu plana razminiranja vojnih lokacija i/ili građevina i utrošenim financijskim sredstvima za 2021. 

Uvodno obrazloženje podnijeli su predstavnici podnositelja Izvješća. 

Predstavnik iz Ministarstva unutarnjih poslova, uvodno je rekao da je Plan protuminskog djelovanja za 2021. donijela Vlada RH na sjednici 22. srpnja 2021. te je  usklađen sa Strateškim planom Ministarstva unutarnjih poslova od 2020. do 2022. godine. 
Površina Minski sumnjivog područja (u daljnjem tekstu MSP) na kraju 2021. iznosi 204,4 km2 i prostire se unutar 37 jedinica lokalne samouprave u 7 županija te je u odnosu na 2020. MSP smanjen za 45 km2, što je manje za 8,4 km2 od postavljenog plana koji je iznosio 54,2 km2. Minski sumnjivo područje obilježeno je s 8.022 oznake tj. sa 39 table po km2 MSP-a. 

Poslovima razminiranja iz MSP-a je isključeno 34,1 km2, a provođenjem tehničkog, dopunskog općeg i općeg izvida dodatnih 11,7 km2.
Na području Zadarske županije u potpunosti je isključeno MSP, površine 9 km2, koja se više ne nalazi na popisu minski zagađenih županija. Na području grada Benkovca, Obrovca i Zadra, te općine Pakoštane, Polača i Stankovci poslovima razminiranja isključeno je 6,1 km2, a poslovima tehničkog i općeg izvida 2,9 km2.

Prilikom obavljanja poslova razminiranja na područjima za koja su u 2021. izdane potvrde o isključenju iz MSP-a, pronađeno je i uništeno 1.214 protupješačkih i 48 protuoklopnih mina (ukupno 1.262 komada) i 810 komada NUS-a.
Najveći broj pronalazaka, ukupno 915 komada MES-a i NUS-a zabilježen je na području Sisačko-moslavačke županije.
Ponavljanje radova naloženo je na ukupnoj površini od 15.550 m2, i izdano je 5 rješenja o ponavljanju poslova razminiranja na površini 5.420 m2. Tijekom 2021. zaprimljeno je 10 dojava o naknadnim pronalascima MES-a i 5 dojava o pronalasku NUS-a.     Završeni su poslovi razminiranja gospodarskih šuma na površini od 11,2 km2. Razminiranje zaštićenih i Natura 2000 područja u jugozapadnom dijelu Karlovačke županije - Karlovac Karst izvršeno je na površini od 14,6 km2, iz MSP je isključeno 3,1 km2, dok se isključenje preostalih 14 km2 planira u toku 2022. godine. 

U okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.“, u 2021. započeo je treći i posljednji projekt „Razminiranje i zaštita šuma na kršu u Natura 2000 područjima u jugozapadnom dijelu Karlovačke županije – Karlovac Karst“ koji obuhvaća područje od 1.929,08 ha šuma i šumskog zemljišta. U okviru projekta planira se razminirati ukupno 17,1 km2 šuma i šumskog zemljišta te obnoviti 43,6 km zapuštenih protupožarnih prosjeka. Razdoblje provedbe projekta je od 2019. do 2023., vrijednost prihvatljivih troškova je 231,77 milijuna kn, a ugovorena vrijednost poslova razminiranja iznosi 184,76 milijuna kn. 

Tijekom 2021. održano je ukupno 89 edukacija (69 edukacija o minskoj opasnosti, kojima je obuhvaćeno 3.416 osoba raznih dobnih skupina i 20 edukacija u okviru projekta Naturavita kojima je obuhvaćeno 749 (uglavnom) učenika osnovnih škola s područja Osječko-baranjske županije). 
U 2021. dogodila su se dva minska incidenta, oba u Karlovačkoj županiji. Prvi se dogodio u općini Saborsko, kada je prilikom kretanja skupine od 18 ilegalnih migranata iz Pakistana kroz obilježeno minski sumnjivo područje stradalo sedam osoba, pri čemu je jedna osoba smrtno stradala, dvije osobe zadobile su teže tjelesne ozljede, a četiri lakše ozljede. Drugi incident dogodio se u općini Vojnić, gdje je došlo do aktiviranja NES-a prilikom radova u polju, ali nije bilo ljudskih žrtava niti težih posljedica. Ukupno je do sada u minskim nesrećama stradalo 606 osoba od kojih 204 sa smrtnim posljedicama. 

Financijski plan od 384.932.646,85 kn, realiziran je u iznosu od 360.038.850,24 kn odnosno 94%. Također je i 2021. nastavljen uspješan trend osiguranja sredstava iz fondova EU-a, koji čine 35% ukupno utrošenih financijskih sredstava. Ukupan doprinos Europske unije za poslove protuminskog djelovanja u Republici Hrvatskoj do sada iznosi 183,4 milijuna €, što iznosi 20% ukupno utrošenih sredstava za razminiranje.
U okviru Izvješća o provedbi plana razminiranja vojnih lokacija i/ili građevina za 2021. godinu, predstavnik Ministarstva obrane rekao je da je Plan razminiranja vojnih lokacija sadržavao pet radova na pet vojnih lokacija površine oko 635 000 m2. Ukupno je provedeno sedam zadaća razminiranja od kojih je pet planskih, a dvije izvanplanske. Razminiranje je provedeno na području jedne vojarne, tri vojna poligona i dvije vojne lokacije pri čemu je tretirano 634 764 m2, a razminirano 375 961 m2. Za razminiranje vojnih lokacija iz Plana utrošeno je 165 radnih dana koje je provodila Inženjerijska postrojba Oružanih snaga Republike Hrvatske Pionirska satnija Inženjerijske pukovnije Hrvatske kopnene vojske. 
    Pronađeno je, uklonjeno i uništeno 18 komada protupješačkih mina, 1321 komada raznih neeksplodiranih ubojnih sredstava. Ukupni trošak razminiranja u 2021. iznosi 3.884.670,38 kn, a prioritet angažiranja bio je razminiranje u vojarni Pukovnik Mirko Vukušić i na vojnom poligonu Eugen Kvaternik - Slunj.
U raspravi koja je uslijedila istaknuto je da Hrvatska, kao jedina država na području Europe koja ima iskustva na poslovima razminiranja, treba ponuditi svoja znanja, praksu, iskustva i specijalizirane inovativne strojeve drugim zemljama, posebice Ukrajini nakon što završe ratni sukobi sa Ruskom Federacijom. U tom pogledu predstavnik podnositelja je naveo da je privatni sektor u Republici Hrvatskoj osposobio značajne kapacitete za poslove razminiranja te da je suradnja s Ukrajinom na tom planu uspostavljena unazad nekoliko godina, ali da je ratni sukob između Ukrajine i Rusije za sada prekinuo tu suradnju. 

U kontekstu iznesenog prijedloga da bi trebalo postaviti razliku između humanitarnog i profesionalnog razminiranja, slijedom čega bi Hrvatska mogla ponuditi inovativne strojeve, a Hrvatska vojska uspostaviti svoje usko specijalizirane postrojbe vrhunski opremljene za poslove razminiranja koje bi se moglo koristiti i u sastavu NATO-a, istaknuto je da se takvi strojevi hrvatske proizvodnje već izvjesno vrijeme uspješno plasiraju na međunarodnom tržištu, a u pogledu angažmana specijaliziranih postrojbi da je za to potrebno uključiti sve grane vojske i uskladiti s njihovim ciljevima i sposobnostima.

Nastavno na pitanja o tome  da li će Hrvatska ispuniti zacrtani plan slijedom kojeg bi se završilo razminiranje kompletnog prostora Hrvatske, prosječnoj jediničnoj cijeni razminiranja i pojedinostima o spomenutom incidentu u Vojniću, istaknuto je kako su u financijskoj perspektivi do kraja 2025. godine osigurana dostatna financijska sredstva u iznosu od 100 milijuna € te da Hrvatska planira završiti proces razminiranja cjelokupnog područja do ožujka 2026., pri čemu prosječna jedinična cijena razminiranja iznosi oko 8,5 kn po m2 plus PDV. Incident u Vojniću dogodio se na području koje je bilo privremena baza neprijateljske vojske i nikad nije bilo obilježeno kao MSP. Nakon incidenta izvršen je detaljan tehnički izvid i obrada terena te je problem u potpunosti otklonjen. 
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (osam glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da  p r i h v a t i  

IZVJEŠĆE O PROVEDBI PLANA PROTUMINSKOG DJELOVANJA I UTROŠENIM FINANCIJSKIM SREDSTVIMA ZA 2021. GODINU

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje potpredsjednik Odbora Ante Deur.

PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović