Odbor za obranu Hrvatskoga sabora, na 27. sjednici održanoj 27. rujna 2022. godine, raspravljao je o Prijedlogu nacionalnog programa protuminskog djelovanja Republike Hrvatske do 2026. godine, koje je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 28. srpnja 2022. godine.
Odbor je predmetni Prijedlog nacionalnog programa razmatrao u smislu članka 71. Poslovnika Hrvatskoga sabora kao matično radno tijelo.
Predstavnik predlagatelja Ministarstva unutarnjih poslova, uvodno je rekao da zagađenost minama u Republici Hrvatskoj uzrokuje niz gospodarskih, razvojnih, ekoloških i socijalnih poremećaja te sigurnosnih problema na područjima ratnih djelovanja. Nacionalni program protuminskog djelovanja proizlazi iz relevantnih međunarodnih ugovora, posebice Ottawske konvencije, Konvencije o kazetnom streljivu te Konvencije o zabrani ili ograničenju uporabe određenog konvencionalnog oružja s pretjeranim traumatskim učinkom ili djelovanjem bez obzira na cilj. Slijedom Ottawske konvencije Republika Hrvatska ima obvezu do 1. ožujka 2026. uništiti sve protupješačke mine na miniranim područjima. Obveza uništenja postojećih zaliha kazetnog streljiva, sukladno Konvenciji o kazetnom streljivu, izvršena je u srpnju 2018., dok je obveza čišćenja područja zagađenih kazetnim streljivom izvršena do zadanog roka tj. do 1. kolovoza 2020.
U pogledu procjene minski sumnjivog područja (dalje u tekstu MSP), prve, načelne i netočne procjene iznio je 1996. godine Centar Ujedinjenih naroda za protuminsko djelovanje (UNMAC) temeljem kojih je ocijenjeno da MSP iznosi 13.000 km2 sa milijun postavljenih protupješačkih i protuoklopnih mina.
Tijekom 2003. i 2004. sukladno donesenim Standardnim operativnim postupcima HCR-a i rekonstrukcijom procijenjenog MSP-a do 2003., izvršen je sustavni i opći izvid i obilježavanje cjelokupnog prostora Republike Hrvatske, cjelokupnih prostora općina i gradova zahvaćenih ratnim djelovanjima i minskim problemima, temeljem kojeg je ustanovljeno da je 2005. godine MSP iznosio 1.174 km2 .
U razdoblju od 1998. do 2021. MSP je smanjen za 1.631 km2, razminirano je oko 737 km2 MSP-a, a metodama općeg i tehničkog izvida isključeno je oko 894 km2. Ukupno je pronađeno, deaktivirano ili uništeno 97.051 protupješačkih i protuoklopnih mina i 261.738 neeksplodiranih ubojnih sredstava (dalje u tekstu NUS).
Sveukupno je za poslove razminiranja Republike Hrvatske u razdoblju od 1998. do 2021. utrošeno više od 7 milijardi kn.
U razdoblju od 1991. do 2021. evidentirano je 1.377 minskih nesreća u kojima je stradalo 2.017 osoba, od kojih su 524 smrtno stradale, a ostali su zadobili tjelesne ozljede. U istom razdoblju je na poslovima razminiranja stradalo 217 pirotehničara u 137 nesreća, od kojih je njih 65 smrtno stradalo.
MSP je 1. siječnja 2022. iznosio 233,9 km2 u što je uključeno 204,4 km2 MSP-a koji je evidentiran u minsko informacijskom sustavu MUP-a te 29,5 km2 MSP-a vojnih lokacija i/ili građevina (0,4% kopnene površine RH). MSP je obilježen s 8.022 oznaka za minsku opasnost, obuhvaća 7 županija, 37 gradova i općina. Minskoj opasnosti izloženo je 183.653 stanovnika što iznosi 4,7% od ukupnog broja stanovništva RH. U Ličko-senjskoj, Karlovačkoj, Sisačko-moslavačkoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji najveće su površine MSP, a zatim u Osječko-baranjskoj, Šibensko-kninskoj i Požeško-slavonskoj županiji. Najveći udio MSP čine šumske površine s 201,7 km2 ili 98,70% MSP-a. U RH je akreditirano 40 ovlaštenih pravnih osoba za poslove razminiranja, te oni i MUP raspolažu s 397 pirotehničara, 108 voditelja radilišta i 67 pomoćnih djelatnika. Za detekciju mina na raspolaganju je 104 pasa i 43 stroja za pripremu površine.
Ciljevima Nacionalnog programa planira se do 1.ožujka 2026. u potpunosti otkloniti minsku opasnost s područja RH; održavati i unaprjeđivati obilježenost cjelokupnog MSP-a oznakama koje ukazuju na minsku opasnost; informirati i provoditi program edukacije cjelokupnog stanovništva na minski sumnjivom području; nastaviti pružati skrb i rehabilitaciju stradalima od mina i eksplozivnih ostataka rata te poticati izvoz hrvatskih vještina, znanja, iskustva i opreme za protuminsko djelovanje.
Do 2026. godine planira se smanjiti ukupno površinu MSP za 233,9 km2, u što je uključeno 204,4 km2 evidentiranih u minsko informacijskom sustavu MUP-a te 29,5 km2 minski sumnjivih vojnih lokacija.Planom je utvrđeno da se razminiranje vojnih lokacija provede na način da se 2022. godine razminira 7,4 km2, 2023. godine 3,1 km2, 2024. godine 8,8 km2 i 2025. godine 10,2 km2. Za poslove razminiranja perspektivnih vojnih lokacija i/ili građevina nadležno je Ministarstvo obrane osim u slučaju da svojim kapacitetima nije u mogućnosti samostalno obaviti razminiranje. Tada može, sukladno članku 60. stavku 2. Zakona o protuminskom djelovanju, uz prethodno odobrenje Vlade RH, zatražiti razminiranje pojedinih perspektivnih lokacija, sukladno odredbama istog Zakona. Poslove razminiranja neperspektivnih vojnih lokacija i/ili građevina, za koje je Ministarstvo obrane izvršilo prijenos upravljanja Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, provodit će se po načelu prioriteta od strane ovlaštenih pravnih osoba temeljem postupka javne nabave.
Za razminiranje preostalog MSP potrebno je oko 1.687.516.475 kn. Financijska sredstva za provedbu Nacionalnog programa osigurana su u Državnom proračunu za 2022. u iznosu od 262.203.975 kn te projekcijama za 2023. i 2024. u iznosu od 445.141.000 kn što sveukupno iznosi 707.344.975 kn. Nadalje, u sklopu Programa Konkurentnost i kohezija 2021.-2027. planira se osigurati dodatna financijska sredstva dostatna za razminiranje cca 89,8 km2 MSP-a.
Razminiranje vojnih lokacija i/ili građevina provodit će postrojbe Oružanih snaga RH prema posebnom planu Ministarstva obrane, pri čemu su sredstva osigurana u Državnom proračunu za 2022. i projekcijama za 2023. i 2024. zbog čega nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva. Kao podloga za planiranje financijskih sredstava primijenjena je prosječna cijena razminiranja za 2023. i 2024. u iznosu od 8,50 kn/m2, a za 2025. od 9,00 kn/m2 bez PDV-a.
U raspravi je ocijenjeno da sustav protuminskog djelovanja na kontaminiranim područjima Republike Hrvatske treba nastaviti što aktivnije provoditi kako bi se što prije postigao krajnji cilj - uklanjanje minske opasnosti s cjelokupnog teritorija Republike Hrvatske i stvorili uvjeti za sigurno i bezopasno kretanje u svim dijelova zemlje. Također je istaknuto da Republika Hrvatska treba voditi brigu da se stečeno operativno znanje, iskustvo i kadrovski kapaciteti kvalitetno koriste i u budućnosti te angažiraju u inozemstvu na poslovima razminiranja. U pogledu ljudskih žrtava i ukupnih financijskih troškova razminiranja, iznesen je prijedlog da bi Republika Hrvatska trebala objediniti sva godišnja izvješća o provedbi protuminskog djelovanja i tako objedinjena izvješća, dostaviti Vladi Republike Srbije radi naknade ratne štete Hrvatskoj.
U pogledu postavljenog pitanja vezano uz plan razminiranja vojnih lokacija kojim je predviđeno da se najveće površine očiste od mina u zadnje dvije godine planiranog razdoblja, koje su perspektivne vojne lokacije prioritetne za razminiranje kao i potrebnim sredstvima za to, predstavnik predlagatelja naveo je da je uz dostavljene podatke za vojne lokacije i nakon obavljenog snimanja terena zaključeno, da zbog svoje kontaminiranosti, lokacija poligona Slunj treba imati prednost pri tome. Procjenjuje se da će nakon početne faze razminiranja tijekom 2023. uz primjenu posebne metode izviđanja i otkrivanja mina stvarno sumnjivo biti oko 18 km2 za što bi na poziciji Ministarstva obrane trebalo osigurati sredstva tijekom 2024. i 2025. u iznosu od oko 180 milijuna kuna. Prema sadašnjim saznanjima, procjenjuje se, da će metodom općeg izvida biti isključeno oko 7 km2 vojnih lokacija.
Nakon provedene rasprave, Odbor je jednoglasno (osam glasova „za“) odlučio predložiti Hrvatskome saboru da donese
NACIONALNI PROGRAM PROTUMINSKOG DJELOVANJA REPUBLIKE HRVATSKE DO 2026. GODINE
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora određen je Franko Vidović, predsjednik Odbora, a u slučaju njegove eventualne odsutnosti ili spriječenosti, za izvjestitelja se određuje potpredsjednik Odbora Ante Deur.
PREDSJEDNIK ODBORA
Franko Vidović