Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora na 33. sjednici, održanoj 18. listopada 2023. godine, proveo je raspravu o Izvješću pučke pravobraniteljice za 2022. godinu.
Sukladno članku 79. Poslovnika Hrvatskoga sabora, Odbor je Izvješće pučke pravobraniteljice razmatrao u svojstvu matičnog radnog tijela.
Pučka pravobraniteljica uvodno je obrazložila da Izvješće predstavlja neovisnu analizu i ocjenu stanja zaštite ljudskih prava i sloboda, pojavne oblike povreda prava pojedinaca ili društvenih skupina. Tijekom 2022. godine Ured je postupao po 6099 predmeta od kojih je 75 % na prijedlog građana ili vlastitu inicijativu, dano je mišljenja na 53 prijedloga zakona i drugih propisa, organizirane su edukacije iz područja zaštite ljudskih prava, proveo istraživanje o percepciji korupcije, sudjelovao i organizirao niz rasprava i drugih događanja vezanih uz zaštitu ljudskih prava i sloboda. Radi jačanja zaštite ljudskih prava i sloboda u Hrvatskoj dano je 170 preporuka državnim tijelima kako bi zaštita ljudskih prava bila učinkovitija. Vidljivi su manji pozitivni pomaci u pojedinim područjima, no ni u jednom području nema značajnog napretka stanja ljudskih prava i jednakosti. U područjima pogođenim potresima prespora je obnova objekata zbog složenih procedura te se krizni smještaj za neke građane pretvorio u višegodišnji smještaj.  Veliki problem je siromaštvo jer je više od polovice starijeg stanovništva u siromaštvu. Prema podacima pružatelja usluga u Hrvatskoj ima 2000 beskućnika, a samo 420 mjesta u prihvatilištima. Beskućnici se susreću s poteškoćama u ostvarivanju zdravstvene zaštite, te ostvarivanja drugih prava radi nepostojećih osobnih dokumenata te neujednačene prakse prijave prebivališta na adresu Centra za socijalnu skrb. Uredu se obraćaju građani radi neujednačene prakse kod priznavanja zajamčene minimalne naknade te zabilježbe na prvoj nekretnini korisnicima naknade, zbog čega je 53 korisnika odustalo od naknade. U zdravstvu su nadalje najveći problem preduge liste čekanja specijalističkih pregleda i dijagnostike što uzrokuje da oni koji imaju idu u privatne zdravstvene ustanove dok oni koji nemaju čekaju. Vezano uz pravo na dobro upravljanje uočeno je da građani nisu od tijela javne vlasti dovoljno informirani o njihovim pravima i načinu ostvarivanja prava. Postupanjima se prebacuje odgovornost horizontalno i vertikalno, odgovori su nedostatni ili preformalistički, a javna savjetovanja u postupcima donošenja propisa traju prekratko bez relevantnih i dostatnih objašnjenja, te se primjedbe često samo primaju na znanje. Nadalje, u odnosu na prava nacionalnih manjina, prisutne su poteškoće u pravu na uporabu jezika i pisma nacionalnih manjina te nedovoljna zastupljenost programa nacionalnih manjina u programu Hrvatske radio televizije u obujmu zajamčenom Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine broj pripadnika nacionalnih manjina smanjen je sa 328.738 na 240.079 odnosno za 26,97% zbog čega će se smanjiti zastupljenost nacionalnih manjina u predstavničkim i izvršnim tijelima na lokalnoj i regionalnoj razini. Diskriminacija se najčešće odnosila na etičku pripadnost te je naviše izražena prema romskoj i srpskoj nacionalnoj manjini. Najveći broj pritužbi odnosio se na diskriminaciju prilikom zapošljavanja, a izražavana je i netrpeljivost posebice prema romskoj i srpskoj nacionalnoj manjini. Govor mržnje najviše je prisutan na internetu i sportskim događanjima te je potrebno ujednačeno postupanje i izmjene propisa. Građani često ne prijavljuju diskriminaciju jer ne vide smisla u prijavljivanju, a u sudskim postupcima mali je uspjeh u sporu.  Unutar zatvorskog sustava često je prisutna prenapučenost osobito u zatvoru u Osijeku, neodgovarajuća zdravstvena zaštita, a zabrinjavajuća je i uporaba droga te 6 slučajeva predoziranja od kojih su 5 u zatvoru u Zagrebu. U odnosu na prijavitelje nepravilnosti zaprimljeno je 60 % više prijava koje su se najčešće odnosile na provedbu javnih natječaja, imenovanja na rukovodeće položaje, zlouporabe položaja i ovlasti. Europska je komisija u Izvješću o vladavini prava uputila pet preporuka Republici Hrvatskoj, a jedna od njih je i da osigura sustavniji odgovor na preporuke pučke pravobraniteljice, kao i njene zahtjeve za informacijama. 
U raspravi je pohvaljena iscrpnost, sistematičnost te pouzdanost Izvješća koja su potkrijepljena činjenicama i prijedlozima za poboljšanje stanja. Istaknuto je da je vidljiv napredak u provedbi preporuka Pučke pravobraniteljice. Državna tijela su postupala po 45 % preporuka, što je nedovoljno. Neprihvatljiva je nesuradljivost pojedinih tijela sa Uredom pučkog pravobranitelja kojem nisu dostavljena izvješća, bez navođenja razloga. Istaknuto je da siromaštvo nije ljudsko pravo, a širi se naročito među određenim kategorijama populacije. Zabrinjava agresivnost u antimanjinskim govorima, posebice prema romskoj, srpskoj i bošnjačkoj manjini, u politici i medijima. U Saboru tome svakodnevno svjedočimo, kao i u nekim jedinicama lokalne samouprave a prenošenje takvih antimanjinskih govora je težište aktivnosti nekih medija. Pohvaljen je napredak i postupanje policije vezano uz govor mržnje na nogometnim utakmicama, no ta postupanja se moraju primijeniti na sve sportske događaje. Riječ „ubi“ nije i ne može biti normalno bez obzira dali iza toga slijedi tovara, Srbina ili neka druga skupina. Ukazano je da je potrebno osmisliti kampanju protiv govora mržnje te da sva tijela državnih vlasti moraju poštivati protokol o postupanju. Napomenuto je kako Izvješće pokazuje trend nepristupačnosti institucija građanima te otpornost institucija na diskriminaciju uključujući i govor mržnje i povijesni revizionizam. Važno je osigurati pravovremeno utvrđivanje povrede ljudskih prava te suradnju svih državnih tijela. Temeljem primjera jednog ravnatelja škole ukinuto je radno mjesto voditelja nastave na srpskom jeziku u svim školama što ne predstavlja dobru praksu. Upozoreno je na porast autoritarnosti i nasilja kod mladih te najniže povjerenje u institucije u EU. Više istraživanja i simulacija pokazuje da problem nasilja kod mladih ne može riješiti policija jer problemi nisu nastali sami od sebe, a mjera na strukturnoj razini nije bilo od 2004 godine. U odnosu na velik pad broja pripadnika nacionalnih manjina iskazana je sumnja u popis iz 2021.g., no taj pad ne bi trebao uzrokovati smanjivanje prava nacionalnih manjina. Postroje primjeri iz Istre gdje su prava zadržana u statutima gradova i općina. Zabrinjavajuće je što se u pojedinim mjestima, gdje su pripadnici romske nacionalne manjine po popisu iz 2021. g. ostvarili pravo na ravnopravnu uporabu jezika i pisma, to pravo onemogućuje jer to pravo ne ostvaruje ni srpska nacionalna manjina. Takvom praksom Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina ostaje mrtvo slovo na papiru. Ukazano je da su Romi u Međimurju 70 godina, a u gradu Čakovcu od 13 naselja 12 je uređeno dok je naselje u kojem su Romi zapušteno. Ocjenjeno je nedopustivim da visoko pozicionirane osobe za Rome kažu da su lijeni, kriminalci i slično. Vezano uz segregaciju romske djece situacija je danas gora nego prije te je sve više razreda sa 100% romske djece. Radi se o služenom problemu koji zahtjeva puno dobre volje i strpljenja sa svih strana te komunikacija sa romskim udrugama. 
Naglašeno je da bi Hrvatski sabor trebao pravovremeno raspravljati o izvješćima pučke pravobraniteljice te kroz tematske sjednice omogućiti bolju suradnju s tijelima državne uprave.
Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je jednoglasno (8 glasova «ZA») odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje sljedećeg z a k l j u č k a:

PRIHVAĆA SE IZVJEŠĆE PUČKE PRAVOBRANITELJICE ZA 2022. GODINU.

Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je jednoglasno (8 glasova «ZA») donio zaključak kojim predlaže da se o Izvješću Pučke pravobraniteljice za 2022. godinu raspravi na sjednici Sabora do 15. prosinca 2023. godine.

Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof.dr.sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti dr.sc. Zlatka Hasanbegovića, potpredsjednika Odbora.  

PREDSJEDNIK ODBORA

prof. dr. sc. Milorad Pupovac