Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Hrvatskoga sabora razmotrio je, na 25. sjednici održanoj 23. studenog 2022. godine, Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu, koji je predsjedniku Hrvatskoga sabora podnijela Vlada Republike Hrvatske, aktom od 14. studenog 2022. godine.
Odbor je Prijedlog državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu i projekcija za 2024. i 2025. godinu razmatrao kao zainteresirano radno tijelo, a rasprava je provedena zajedno s raspravom o Konačnim prijedlogom zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2023. godinu.
Predstavnica Ministarstva financija uvodno je obrazložila ukupno planirane prihoda u iznosu od 24,9 milijardi eura te ukupno planiranih rashoda u iznosu od 26,7 milijardi eura, planirani manjak državnog proračuna za 2023. godinu iznosi 1,8 milijardi eura ili 2,6% bruto domaćeg proizvoda. Velik utjecaj na proračun imaju pomoći EU, koji služe za financiranje važnih projekata, velikim dijelom i projekata od našeg interesa. Ukupni rashodi bi u 2023. godini trebali porasti za 8,8%, upravo zbog očekivanog većeg broja projekata financiranih iz EU fondova, koje utječe i na dinamiku trošenja javnih sredstava i u iduće dvije godine. Velik rast u idućoj planiran je na rashodima za zaposlene 11,6% i naknade građanima i kućanstvima (mirovine) od 7,3%., a očekuje se rast subvencija, kao rezultat aktivnosti predviđenih usvojenim energetskim paketom. Rashoda strana usmjerena je na zaštitu standarda građana, usmjeren na zaštitu stanovništva, javnog i privatnog sektora, naročito onih najranjivijih, u uvjetima snažno rastućih cijena energenata i hrane. Stoga su osigurana dodatna sredstva za zaposlene i mirovine, jačanje kvalitete socijalne skrbi i transfer HZZO-u. Aktivnosti planirane u okviru energetskog paketa pomoći, a uključuju nadoknadu sredstava zbog ograničenja cijena energije, subvencije cijena plina kućanstvima, te potpore gospodarstvu (poduzetnicima, poljoprivrednicima i ribarima). Planirana su sredstva za nastavak obnove od potresa, investicijske i razvojne projekte, zelenu i energetsku tranziciju gospodarstva, u vrijeme energetske krize.
U raspravi je podržan smjer koji je vrijeme krize i nepredvidivih okolnosti zauzela Vlada kako bi se osigurao dostojanstven život najugroženijih skupina građana. Izraženo je zadovoljstvo što su povučena sredstva za operativne programe nacionalnih manjina kako bi se uskladili s rastućim troškovima. Posebno je pohvaljeno povećano izdvajanje za obrazovanje pripadnika nacionalnih manjina te osiguranje sredstava za predškolski odgoj. Zabrinjava ukidanje doplatka za tuđu njegu i pomoć za osobe koje su smještene u privatnim staračkim domovima, zbog čega te osobe nisu u mogućnosti podmiriti troškove smještaja. Iskazano je nezadovoljstvo zbog načina financiranja Hrvatskog olimpijskog odbora, posebice karate saveza. U sportskim klubovima prisutno je zlostavljanje djece, a proračunska sredstva koja idu udrugama troše se nenamjenski. Ukazano je da se mora osigurati odgovarajuće rješenje vezano uz financijsko izravnanje. Naime način izračuna koji ovisi o broju stanovnika dodatno će se kazniti najnerazvijeniji dijelovi Hrvatske, kao Vukovarko Srijemska županija, Grad Sisak i dr. jer je u tim dijelovima i najveće smanjenje broja stanovnika.
Nakon provedene rasprave Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je većinom glasova (6 glasova «ZA» i 2 glasa «PROTIV») odlučio predložiti Hrvatskom saboru donošenje
DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2023. GODINU I PROJEKCIJA ZA 2024. I 2025. GODINU
Za izvjestitelja na sjednici Hrvatskoga sabora, Odbor je odredio prof. dr. sc. Milorada Pupovca, predsjednika Odbora, a u slučaju njegove spriječenosti Zlatko Hasabegović, potpredsjednika Odbora.
PREDSJEDNIK ODBORA
prof. dr. sc. Milorad Pupovac